Ako se ikad nađete u društvu Stjepana Hausera i Luke Šulića, vrlo je vjerojatno da će vas u roku od par minuta ošinuti misao - na čemu su, zaboga, ova dvojica? A odmah nakon toga i - ja želim istu stvar. Odmah.
Dan je savršen, sjedimo na vrhu zgrade zavaljeni u fotelje. Izgledaju kao da dugo nisu vidjeli svjetlo dana. Dok jedva gledaju od umora, maksimalno koncentrirani na držanje očiju otvorenima, ovaj dvojac violončelista svejedno zrači nestvarnom energijom, nekontroliranom ludošću, neopisivom samouvjerenošću i još nekim osobinama koje je teško na prvu pročitati. Na trenutke vas čak i straše. A u najmanju ruku zbunjuju.
Razlog što jedva drže oči otvorenima je podrum iz kojeg ne izlaze po dvanaest sati dnevno. Zabili su se u zagrebački studio Morris jer snimaju svoj prvi album. Mora biti gotov do kraja kolovoza. Tako su im, naime, rekli glavonje u Sonyju.
Da, Sony Music Entertainmentu.
Za drugi po redu najveći label na svijetu potpisali su u ponedjeljak. Za koju cifru, ne znam. Neće reći. Samo se veselo cerekaju i kažu: “To je lova o kojoj smo mogli samo sanjati. Definitivno iznad naših očekivanja...”
Stvari se za momke, dakle, kotrljaju luđačkom brzinom. Od siječnja, kad su na You Tubeu objavili svoju obradu “Smooth Criminala”, kultnog hita Michaela Jacksona, ovi dečki, donedavno isključivo (vrlo uspješni) klasičari, žive neki drugi život. Ne vjerujete? Pa, možda biste mogli baciti pogled na The Ellen Degeneres Show, recimo, 25. travnja? Tada gostuju kod slavne komičarke i još slavnije lezbijke. Zašto? Pa, za početak zbog “Smooth Criminala” koji krajem mjeseca izlazi na iTunesima. I zbog sljedećeg singla čiji spot uskoro počinju snimati. I zbog novog albuma. Hm. I zbog još jedne zgodne stvarčice. Turneje s Eltonom Johnom. Svjetske turneje s Eltonom Johnom!
Glazbeni genij javio im se osobno, sa željom da nastupaju s njim. Nazvao je Luku dok je bio na probi na londonskoj Kraljevskoj muzičkoj akademiji gdje završava magisterij.
“Bilo je nestvarno. Kad me nazvao na mobitel, nisam mogao doći k sebi. Ali kad je počeo pričati i kad sam skužio koliko je drag i simpatičan, smirio sam se i počeo normalno razgovarati. Rekao mi je da je vidio spot i da ga je oduševio te da je pogledao naše ostale snimke na You Tubeu. Raspitivao se o Stjepanu, razgovarali smo nekih desetak minuta i rekao mi je da će se opet javiti. Ali nisam mislio da će se javiti već isti dan. Nazvao je popodne da mi kaže da bi nas uključio u svoj spektakl”, priča Luka, a Stjepan nastavlja: “Kako sada stvari stoje, napravit ćemo s njim tridesetak koncerata po cijelom svijetu. U tome smo cijeli lipanj i srpanj, a u rujnu s Eltonom još jednom nastupamo u Caesars Palaceu u Las Vegasu. Neki dan smo se vratili iz Dubaija sa svog prvog giga. Nastupili smo za neku bogatu ekipu u Burj Khalifu (najviša građevina na svijetu, op. a.) i bilo je nestvarno. Auuu, kakve žene! Manekenke. Ruskinje! Teško se koncentrirati na čelo, kad pred tobom stoji 20 prekrasnih žena. Odmah smo dobili još ponuda za nastupe, ali činjenica je da sada sve češće moramo odbijati gaže. Jednostavno ne stignemo. A cifre? O ciframa se ne priča. Ali velike su. Iskreno, mislim da nas sada više ništa ne može iznenaditi. Ni-šta. Mislim da nas Obama nazove da nas ne bi šokiralo. Ja bih pričao s njim kao da mi je mama. Obama/mama - ista stvar.”
Iako zajedno imaju fenomenalnu energiju, Stjepan Hauser, a to vam postaje jasno već u prve tri sekunde razgovora, taj je koji ludost i energiju podiže na neku novu razinu. Glasan je, nemiran, prodoran, progovara uglavnom bez puno promišljanja. Luka je zato dobra ravnoteža. Puno je mirniji, staloženiji i tiši. Svako toliko svog prijatelja i partnera nježno ušutkava, maltene se ispričava u njegovo ime i ispod glasa nerijetko objašnjava “kako nije on to tako mislio...”
Hauser ima 24 godine. Šulić godinu manje. Dok prepričavaju zadnjih nekoliko mjeseci ni na trenutak ne djeluju kao klinci koji su se našli usred nečeg nepoznatog i neočekivanog. Koliko god su s jedne strane kulerski nonšalantni prema ovome što im se događa, toliko su s druge fokusirani i oštri kao britve. “Smooth Criminal”, kažu, definitivno nije bila slučajnost. Iako su mnogi mislili da jest (kao autorica ovih redaka, recimo), radilo se, zapravo, o vrlo jasnom planu od samog početka. Planu koji se počeo slagati još na ulicama Londona između dvojice kolega i prijatelja koji su htjeli napraviti - nešto. Nešto novo. Nešto ludo. Ili, kako su oni to kratko objasnili - htjeli su razj..... svijet.
“Bilo nam je dosta studija, natjecanja, seminara, klasike, svega... Htjeli smo nešto napraviti zajedno. U Londonu (Stjepan je tamo završio akademiju, a Luka završava magisterij na Kraljevskoj muzičkoj akademiji) smo znali šetati noću, planirati i maštati. I ni u jednom trenutku nismo mislili da neće upaliti. Samo je stvar u tome što nismo mislili da će upaliti tako brzo. Naš je plan bio snimiti svake godine po jednu, dvije stvari, pa dok se netko ne zakači. A znali smo da hoće. Jer, realno, zašto ne bi? Mladi smo, talentirani smo, zašto nam ne bi upalilo? I bili smo spremni raditi sve dok ne upali. Istina, očekivali smo da će nam se prvo javiti manji, pa malo veći, pa tek onda najveći. Ali eto, javili su se odmah najveći i sada kreće ludilo.”
Kada kažu ludilo, dečki misle - LUDILO. Doslovno. Dakle, novi singl, spot, album, turneja s Eltonom, Ellen Degeneres - to smo sve već nabrojali. E sada, tu je još i nastup na iTunes festivalu (srpanj/London, nastupaju Linkin Park, Adele, Duran Duran...), promocija albuma po najvećim američkim TV showovima današnjice - “Zvali su nas već svi živi, ali ljudi u Sonyju žele da čekamo dok ne završimo album. A to kad krene, neće stati. Svaki dan nas čeka nešto. Kolovoz smo cijeli u New Yorku. Svaki dan nas čeka neki TV show, tri do četiri intervjua na dan” - gaže po cijelom svijetu...
I to im nije dovoljno. Ni približno. Ovaj dvojac puca toliko visoko da si na trenutke ne možete pomoći a da ih ne gledate onim pogledom “a joj, baš su slatki tako naivni”. Ali, već sljedeće sekunde shvatite da ste vi ti koji ste naivni. I da “punit ćemo stadione, počevši s Wembleyjem i donijet ćemo Hrvatskoj prvi Grammy” zapravo i ne zvuči tako suludo. A s obzirom na to kako su se stvari do sada odigrale, nema druge nego da im vjerujete.
Album, dakle, mora biti gotov do kraja kolovoza. Uspjeli su se izboriti da snimaju u Hrvatskoj. Zapravo, uspjeli su se izboriti za puno toga.
“Kad ljudi nemaju viziju i ne znaju što žele, onda giganti poput Sonyja s njima mogu raditi što žele. No, mi smo sami započeli sve ovo, nisu nas uzeli s ceste, niti su nam oni priskrbili svjetsku pažnju. I zato smo pred njih došli s jasnom idejom, željom i vizijom. Pritom potpuno izgrađeni kao osobe i muzičari, zahvaljujući karijeri u klasici koja nas je naučila puno toga. Zato je ispalo najbolje moguće. Jer da su nas se dočepali dok smo bili nepoznati, možda bi sada svirali u bijelim odijelima na ružičastim čelima. Snimamo u Morrisu s Filipom i Mirom Vidovićem, drugi spot nam, kao i prvi, radi Kristijan Burlović kojim su ljudi u Sonyju također oduševljeni. "
Dečki već imaju snimljenu polovicu materijala, dakle nekih šest pjesama. Sve su obrade svjetskih hitova, ali hitova koji, kažu, nose poruku. Koji će dotaknuti ljude. To je i ono što ih najviše drži. Da dotaknu ljude svojom kvalitetom i talentom. A dotakli su mnoge. Dok pišem ovaj tekst, na You Tubeu pjesmu je poslušalo 4,999.992 osobe. Sada je ta brojka vjetojatno već dobrano prešla magičnih pet milijuna. U čemu je stvar? Hauser mi energično odgovara: “U našoj energiji! Ljudi to osjećaju! Energiju, kvalitetu, ludost i talent! I zato se ne bojimo da bi se ova čitava stvar mogla ispuhati. Jer te tri stvari nam nitko ne može uzeti. Želimo nešto novo stvoriti u glazbi. Sad smo krenuli i sad više ne stajemo. Pa neću valjda za 20 godina na staroj slavi živjeti? Ma, ako mi dođe netko i kaže ‘Ej, stari, ludilo ti je bio onaj Smooth Criminal’, pa ja ću se ubit’. Želim to zasjeniti nečim novim, i tako unedogled.”
I dok se Stjepan zajedno s Lukom već vidi na vrhu svijeta, Šulić mi objašnjava posebnost čela i pjesama koje rade. “Čelo je najbliži ljudskom glasu: može pjevati, može škripati, rokati, glumiti bubanj, gitaru, violinu, štogod... Ali, teško je. Ne radimo običan crossover. Mi nemamo instrumente iza sebe da nas prate. Tu smo samo nas dvojica, naša dva čela, osam žica i 20 prstiju. To je to. A s time postići ovo što smo mi sa ‘Smooth Criminalom’ užasno je teško.”
Toliko su nabrijani da o predahu i ne žele razmišljati. To je to. To je sada njihova šansa i nema toga što će ih zaustaviti. Jedina stvar koja ih je malo rastužila je činjenica da je Eltonov koncert otkazan u Zagrebu. Koncert na kojem su i oni trebali nastupiti.
“Veselili smo se da ćemo se tu pred našim ljudima pojaviti s Eltonom. To bi bio poseban doživljaj. Ali, nema veze. Bit će toga još, ne brinemo se.”
Kako se zamišljaju za 20 godina?
“Kako rokamo kao AC/DC. Uuuuuu, to bi bilo mrak! Oni su mrak! Ali i da se dalje bavimo klasikom, naravno. No, sad dok smo mladi, želimo se izludirati i doživjet sve one stvari koje većina klasičnih glazbenika nikada neće.”
A misle li u nekom trenutku malo stati i predahnuti?
“Ne. Nema šanse. Mi smo totalni mazohisti, više nema teorije da stanemo.”