Svjetska zvijezda teorije urote David Icke oduševio se u Zagrebu detaljem koji bi malo kome zapeo za oko. Njegovu sobu osvjetljavala je obična žarulja. U svim europskim gradovima koje je prije toga obišao, u hotelima je radije birao polumrak nego paljenje svjetla. Europa, naime, još od 2009. godine uporno istiskuje starinske žarulje, koje se nisu bitno promijenile otkako ih je krajem 19. stoljeća izumio Thomas Edison. Kod nas se one i dalje masovno koriste, u većini europskih zemlja već su u povijesti i zamijenjene su novima, kojima je pridodan epitet štedne. Od iduće godine u zemljama EU prodavat će se samo takve koje troše manje energije, a svjetlost koju isijavaju više je bijela, lagano plavičasta, za razliku od naših “vulgaris” žarulja s nitima od volframa koje svijetle žućkasto, toplije…
Doista, žuta spada među tople boje, baš kao i crvena koja nas podsjeća na vatru, koja je, ne moramo ići u povijest dalje od stotinjak godina, bila glavni izvor svjetlosti. Široka primjena električne energije i izum žarulje brzo su u zaborav bacili do tada nezamjenjive plinske i petrolejske lampe, koje žive još samo u pjesmama…
Slična sudbina nepovratno se piše i Edisonovim žaruljama, koje samo 5 posto električne energije pretvaraju u svjetlost, a čak 95 posto toplinu u što smo se svi barem jednom uvjerili, neoprezno dotaknuvši užarenu staklenu lopticu.
Ove moderne, štedne fluoroscentne ili još naprednije LED žarulje manje griju (to doduše nema veze s njihovim ledenim imenom) ali Icke bi, čini se, radije opekao prste nego se izložio njihovu svjetlu.
Čovjek čije teorije, potkrijepljene znanstvenim i povijesnim činjenicama, kod milijuna ljudi potiču moždane vijuge tvrdi kako nove žarulje nisu nimalo ekološke, nego smrtonosne jer sadrže živu, emitiraju radijaciju i ostale štetne plinove.
Na taj problem Icke ne propušta ukazati i na svojim predavanjima.
Znanstvenici berlinskog laboratorija Alab tvrde da štedne žarulje čim se upale počnu ispuštati kancerogene kemikalije kao što su fenol, naftalin i stiren. Fenol u organizam dospijeva disanjem, a veća koncentracija može iritirati sluznicu i izazvati probleme sa srcem i dišnim putovima.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA