Tko voli ljetni šušur, neka dođe u Makarsku. Teško da će se razočarati. Plaže su prepune, kao i kafići, šetnice, riva... Sunca ima u izobilju kao i hlada pod krošnjama u kojima pjevaju cvrčci, a more je bistro da čišće biti ne može. “Ljudi su ovdje jako gostoljubivi, a more je predivno toplo”, primjećuje Sylvia Waller iz gradića Hull u Engleskoj. Prvi put je u Hrvatskoj koju joj je preporučio turistički agent. “Ovdje je ljepše nego u bilo kojoj drugoj zemlji na Mediteranu, a bili smo u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji… Sigurno ćemo opet doći i svima koje poznajemo reći ćemo da je Hrvatska idealno mjesto za odmor.
Da smo znali da je tako lijepo, ostali bismo duže od tjedan dana”, zaključuje. Dok razgovaramo, za ruku nježno drži supruga Raymonda Wallera, koji pozorno sluša pa se nadovezuje. “Cijene su jako povoljne. I svi znaju engleski”, kaže. Bili su na izletu brodom do Hvara, svakodnevno šetali uz more i po gradu. I hotel Biokovo u kojem su odsjeli jako im se svidio jer su sobe udobne. A tek hrana… “Za naš ukus malo egzotično, ali je sve jako, jako ukusno”, ističe gospodin Waller, kojem su 84 godine. Njegova je supruga godinu dana mlađa. Pitamo ih jesu li, s obzirom na svoju dob, prije polaska agenta pitali kako u Hrvatskoj funkcionira zdravstveni sustav.
“Nismo. Zašto bismo kad smo zdravi?”, odgovara muž, a žena potvrđuje: “Ne treba nam doktor. Najbolji lijek je šetnja.”
Jeftina Hrvatska. Gosti kakve svaki turistički agent može samo poželjeti. Za cijenu ne pitaju. Poput velikog broja britanskih umirovljenika imaju primanja koja i omogućavaju da putuju. Ljetovanje u Hrvatskoj nije posebno velik izdatak ni za mnoge umirovljenike iz skandinavskih zemalja, Njemačke, Austrije…
Glavni predstavnik švedske turističke agencije Apollo u Hrvatskoj Fabian Gustavsson otkriva kako većina njegovih turista treće životne dobi iz Švedske, Norveške, Danske i Finske ima mirovine od 1300 do 2000 eura. Jasno da im Hrvatska nije skupa. Smještaj na bazi pansiona za sedam dana u komfornom hotelu s 4 zvjezdice poput Meteora u Makarskoj i povratni let avionom će platiti oko 7500 kuna, odnosno oko 1000 eura. Bez problema će još nekoliko stotina eura potrošiti u restoranima, kafićima, suvenirnicama, na razne izlete, masaže…
“Kod nas u hotelu pivo u baru košta 18 kuna. U skandinavskim zemljama barem je triput skuplje. Stoga nije čudno što gosti iz tih zemalja uglavnom ne broje koliko će ih popiti”, kao primjer navodi Vedran Ribarević, direktor hotela Meteor, koji je u sklopu hotelskog poduzeća Hoteli Makarska, a koje su nam turistički znalci preporučili kao svijetli primjer kako se može gotovo cijele godine, a ne samo ljeti, imati sobe pune kvalitetnih gostiju. Upravo umirovljenici iz najbogatijih europskih zemalja potencijalni su gosti koji i kad prođe ljetna sezona godišnjih odmora imaju pregršt vremena i dovoljno novca. A uglavnom im je i draže doći kad nije toliko vruće. Posebno Skandinavcima koji, naviknuti na oštre zime, već u veljači, čim malo bura popusti, vrijeme u Dalmaciji opisuju kao ugodno toplo.
Dolaskom većeg broja turista treće životne dobi Hrvatska bi svoje turističke prihode mogla veoma brzo znatno povećati, neki tvrde čak i udvostručiti. A uz to i privući investitore, sagraditi nove turističke sadržaje, otvoriti na tisuće novih cjelogodišnjih radnih mjesta na obali, pa i na otocima koji su zimi sablasno pusti. Pa čak i u kontinentalnim krajevima.
Barijere. Konzultant za turizam, senior partner u konzultantskoj kući Horwath HTL Miroslav Dragičević ističe kako je Hrvatska kao stvorena za goste treće životne dobi koji su, s obzirom na demografske trendove, najveće rastuće tržište razvijenih zemalja.
“To je ujedno i ekonomski najmoćnije tržište s obzirom na razmjerno pristojne penzije, ušteđevinu i pogotovo životna osiguranja. Još uvijek dominira tzv. baby boom generacija, oni rođeni od 1950. godine nadalje. Hrvatska im može osigurati jeftiniji život. Može im pružiti bolju klimu, mir, razne aktivnosti i zabavu za starije, veći luksuz smještaja u odnosu na zemlje iz kojih dolaze, ali i zdravstvenu uslugu i njegu uz povoljnije cijene. Konačno, Hrvatska se nalazi na ne više od dva sata leta od glavnih europskih emitivnih tržišta. Hrvatska bez problema može privući desetke tisuća relativno dobro stojećih stranaca koji bi ovdje dolazili na odmor ili bi se stalno nastanili”, objašnjava Dragičević.
A zašto se to ne događa? Dragičević problem vidi u prevladavajućem vrijednosnom sustavu da bi privlačenjem stanaca mi nešto rasprodavali. Nadalje, tu su vlasničke i druge barijere s dozvolama i izostanak bilo kakve ozbiljnije vizije državnih vlasti.
“S ulaskom u EU, ova će tema biti sve aktualnija. Hrvatska treba pametan plan i partnere, prije svega na germanskom, skandinavskom i tržištu zemalja Beneluksa. Treba razviti inovativan i tržištu primjeren projekt privlačenja gostiju starije dobi”, govori Dragičević.
Komfor. Dr. Miljenko Bura vodi Udrugu za razvoj medicinskog turizma i konzultantsku tvrtku Medicinska grupa u sklopu koje djeluje i specijalizirana putnička agencija Medicinska mreža koja se nedavno upustila u osmišljavanje i organizaciju turističkih programa namijenjenih starijoj populaciji. Namjera je dovoditi goste bolje platežne moći iz zemalja Zapadne Europe u Hrvatsku, pretežno na Jadran u hotele visokih kategorija s 4 ili 5 zvjezdica, i to u razdoblju prije i poslije ljetne kupališne sezone. No osim komfora takvim je gostima potrebna i vrhunska zdravstvena skrb koja podrazumijeva cijele timove liječnika različitih specijalizacija koji će im biti na raspolaganju u bilo kojem trenutku.
“U Hrvatskoj je problem zdravstveno zbrinuti strane goste u turističkoj sezoni, a pogotovo goste treće životne dobi u brojkama koje priželjkujemo. Agenti koji u inozemstvu prodaju aranžmane za Hrvatsku to dobro znaju i stoga gostima treće životne dobi neće preporučiti odmor u Hrvatskoj. U Strategiji razvoja hrvatskoga turizma, kao i u Strategiji razvoja zdravstva do 2020., zdravstveni turizam se spominje kao važan dio ukupnog razvoja turizma, ali se ne uočava potreba za zdravstvenom infrastrukturom koja bi takav intenzivan razvoj omogućila. Na primjer, još se ne dopušta osnivanje privatnih općih bolnica koje bi značile i novu kvalitetu za lokalno stanovništvo, a u turističkim područjima bi turistima jamčile zdravstvenu skrb. Današnje stanje takvih kompleksnih i kvalitetnih zdravstvenih kapaciteta duž obale je tek dovoljno za lokalno stanovništvo. U Turskoj se uz turističke resorte paralelno grade i bolnice, a kod nas ni hitna pomoć u turističkim mjestima ne funkcionira kako treba”, ističe dr. Bura.
Njegova je agencija uspjela ostvariti suradnju s liječnicima i zdravstvenim ustanovama i privatnim poliklinikama u Splitu i Dubrovniku koje će biti na raspolaganju gostima što će već ove jeseni doći na višetjedne programe zdravstvenog welnessa i biti smješteni u nekoliko vrhunskih hotela poput splitskog Lav Meridiena. Za sada su najviše orijentirani na privlačenje gostiju iz Njemačke, Austrije, Rusije, SAD-a i Kanade. Turistima će, objašnjava nam, biti omogućeno da po dolasku na godišnji odmor naprave sistematski ili neki specijalistički pregled, a uglavnom će već prije polaska odabrati neki od preventivnih zdravstvenih programa u koje će biti uključeni.
Pod vodstvom multidisciplinarnog tima nudit će se programi za kralješnicu, pa potom antistres-programi opuštanja ili pak programi mršavljenja namijenjeni prvenstveno ljudima s metaboličkim smetnjama.
Prema uputama nutricionista hotelske će kuhinje gostima treće dobi pripremati posebne obroke, ponekad i u skladu s individualnim zahtjevima. U hotelima će im kao i ostalim gostima biti na raspolaganju bazeni, masaže, saune, dvorane za vježbanje…
Osiguranje. Pansionski smještaj u hotelu s 5 zvjezdica gosti će po danu plaćati do 100 eura, a isto toliko će dnevno izdvajati za sudjelovanje u nekom od zdravstvenih programa. U cijenu je dakako uključen i medicinski nadzor, a troškove eventualnog bolničkog liječenja pokrivat će zdravstveno osiguranje pacijenta u zemlji iz koje dolazi. Slične turističke programe za starije osobe u Sloveniji nude neke toplice. U Hrvatskoj je to, tvrdi dr. Bura, čista novotarija.
“Dovođenjem gostiju treće životne dobi u postojeće hotele izvan glavne sezone Hrvatska bi mogla bolje iskoristiti svoje turističke kapacitete i i zaradu od turizma udvostručiti”, govori dr. Miljenko Bura.
Smatra da kapacitete u hrvatskim toplicama treba pripremiti za nove investicije kako bi se u njima mogao razvijati zdravstveni turizam. Vladi je uputio pismo u kojem traži da se pripreme natječaji za projekte uređenja toplica koje danas imaju status specijalnih bolnica poput Varaždinskih, Stubičkih, Krapinskih toplica i Topuskog.
Hoteli Makarska već punih 30 godina svoju ponudu usklađuju s potrebama gostiju treće životne dobi. U hotelima je sve prilagođeno ljudima koji se teško kreću ili su u invalidskim kolicima, a imaju i nekoliko posebno uređenih soba za nepokretne goste. Otvoreni i zatvoreni bazen, saune, jacuzzi i masaže dio su ponude hotela Meteor koju vremešni gosti rado koriste.
Niže cijene. Direktor Hotela Makarska Bepica Srzić otkriva kako im Britance šalje agencija Saga, specijalizirana za putovanja starijih osoba. Izvan sezone cijene su bitno niže pa se polupansion nudi već od 27 eura. “Želja nam je privući više Nijemaca, Francuza i Austrijanaca, ali i hrvatskih umirovljenika. Više od četvrtine ukupnog broja naših gostiju su oni treće dobi. Oni su nam jako važni za produljenje sezone jer dolaze u grupama od 20 do 100 ljudi, a čak 70 posto ih ostaje dva tjedna ili duže. Mnogim Skandinavcima je zbog skupog grijanja jeftinije zimi provesti mjesec dana u Hrvatskoj nego ostati kod kuće”, govori Srzić ističući izvrsnu suradnju s makarskim domom zdravlja u kojem su liječnici 24 sata na raspolaganju.
Potvrđuje nam to i švedski turistički agent Fabian Gustavsson. On čim nekome od njegovih gostiju ustreba medicinska pomoć zove dr. Vedrana Srzića koji u domu zdravlja ima svoju ordinaciju. “Kod starijih ljudi nema mnogo više intervencija nego kod mlađih gostiju. Prošle godine imali smo dva smrtna slučaja. Jedan gost stariji od 80 godina preminuo je od srčanog udara. Imamo i suradnju sa zubarima”, otkriva Gustavsson čija je agencija lani na Jadran dovela 36.000 Skandinavaca, od čega su polovica stariji od 50 godina.
U sezoni imaju svaki tjedan 13 chartera koji iz različitih gradova u cijeloj Skandinaviji slijeću u Split, odakle autobusi i katamarani turiste razvoze do hotela u Hvaru, Bolu, Supetru, Šibeniku i na makarskoj rivijeri. Let traje manje od 3 sata pa putovanje nije naporno. “U Hrvatskoj ljeti nije vruće kao u Turskoj i Grčkoj, a hoteli su jako dobri. Našim gostima je Hrvatska jeftina i zato se, kad jednom dođu, većinom vraćaju”, kaže Gustavsson.
“Prije 30 godina smo bili prvi put u Hrvatskoj, u kampu u Puli. Vozili smo iz Švedske 2000 kilometara. Sada smo došli avionom. Obožavam Hrvatsku jer je more predivno, priroda je očuvana. Hrana i piće u restoranima je daleko jeftinije nego kod nas u Švedskoj”, priča nam umirovljena medicinska sestra May Arvidsson (66) iz švedskog grada Ronnebyja koja je ljetno popodne s teško pokretnim suprugom Rolfom (67) provela uz bazen hotela Meteor. Vjerovali su agenciji gdje su im rekli da će im u Hrvatskoj biti na usluzi dobri liječnici. No, nisu u Makarsku došli jer je jeftino. Osjetno povoljniji bio bi im, tvrdi, odmor u Grčkoj ili Italiji, ali Hrvatska ima ljepše more, neusporedivo čišće gradove, uljudnije domaćine i bolju hranu. Osim toga htjeli su hotel tik u more. Neka je i malo skuplje, ali se isplati.
Iz Norveške su stigli Liv i Bjørnar Skjei, 60-godišnjaci, koji su prije nekoliko godina već ljetovali u Tučepima pa im je Hrvatska bila prvi izbor kad su se dva dana prije polaska na ljetovanje upustili u traženje last minute aranžmana preko interneta.
“U Norveškoj je grozno vrijeme i zato smo odlučili doći na jug. Grčki otoci Kos i Santorini bili su jeftiniji, ali i ovo nam je ispalo povoljno. Makarska je prekrasna. Idealno mjesto za opuštanje jer je u blizini planina pa smo osim u kupanju uživali i u planinarenju”, kaže gospođa Skjei, a njezin suprug dodaje da će sigurno opet doći.
Među seniorima, kako u Meteoru iz milja nazivaju sve goste treće dobi, najstarija je Šveđanka Kasin Aslaug, koja ima više od 85 godina i dolazi već više od 20 godina. Uvijek sama.
Ljubav. I njena vršnjakinja Austrijanka Maria Remesch rezervirala je sobu za kraj kolovoza. Osoblje je dobro poznaje, a u znak poštovanja uvijek netko po nju na aerodrom ode automobilom. S godinama naučila je i nešto hrvatskoga. Jedan švedski umirovljenik se u Meteoru i zaljubio. U gospođu Miru koja je radila u hotelskoj suvenirnici. Vjenčali su se i doselio se k njoj u Makarsku.
Direktor Ribarević kaže kako izvan sezone seniorima redovito priređuju glazbene večeri na kojima se opuštaju uz dalmatinske specijalitete i vino koje jako dobro podnose. Vole ići na izlete, vozikati se biciklom, šetati po Biokovu, ali i sami istraživati Makarsku. Francuzima se posebno vesele u rent-a-car agenciji jer oni radije unajme automobil i sami se voze nego što biraju grupne izlete.
Šef hotelskog servisa Milivoj Knezović sve stalne goste iz Velike Britanije i skandinavskih zemalja zna po imenima. Uz njih je dobro svladao engleski jezik.
“Kažu nam da ne dolaze zbog hotela nego zbog osoblja. To nam je najveći kompliment za dugogodišnji trud. Skandinavci su veoma jednostavni ljudi i jako dobri potrošači. Boca vina po cijeni od 150 kuna za njih je bagatela”, kaže Knezović.
Šef kuhinje Željko Andrijašević brine se da barem jedan o četiri svakodnevna menija za ručak i večeru bude dijetalni. Uvijek pripremi i nešto vegetarijansko, a menije prilagođavaju ne samo dobi gostiju već i nacionalnosti.
“Nijemci vole ribu i meso na žaru, a Talijanima treba servirati špagete s plodovima mora. Svi se oduševe pašticadom, pršutom i pečenom janjetinom s mladim krumpirima, a od slastica rafiolima i tortom makaranom”, otkriva Andrijašević.
Ekonomski analitičar Guste Santini uvjeren je da imućni umirovljenici s europskoga sjevera mogu Hrvatskoj pomoći da izađe iz krize i da turistički prihod poveća za najmanje 20 posto. Predlaže gradnju više naselja za po 10 do 15 tisuća ljudi koja bi pokrenula građevinsku operativu i u kojima bi se otvorila radna mjesta. Hrvatsko bi zdravstvo postalo izvozni proizvod jer bi naselja zapošljavala brojne liječnike.
“Da krenem od sebe – star sam čovjek, ali ne želim stajati na mjestu. Starački domovi su čekaonice za smrt, a ljudima, baš suprotno, treba omogućiti da su aktivni do kraja života. Iz europskih fondova bismo mogli povući novac za izgradnju više naselja za umirovljenike koji bi u njima provodili cijelu godinu ili veći dio godine. Kad bi u njima bilo oko 200.000 kreveta, Hrvatskoj bi to donosilo godišnji prihod od novih barem 6 milijardi eura. Stanari bi plaćali najamninu na temelju doživotnih ugovora o najmu. U Europi nema takvih naselja. Može ih se naći na Floridi u kojoj mnogi Amerikanci odlučuju provesti starost. Za takav projekt sigurno postoji tržište. Nije rješenje dati ceste u koncesiju, nego mijenjati cijelu filozofiju gospodarstva. Hrvatska ne može biti konkurentna u visokim tehnologijama. Nećemo proizvoditi i prodavati rakete i avione, ali možemo biti u Europi ono što je u Americi Florida”, naglašava Santini. Uvjeren je da bi takva naselja revitalizirala neka ruralna područja koja izumiru. Na pamet mu prvi pada Benkovac. Tamo bi se moglo sagraditi prvo koje bi poslužilo kao pilot-projekt.
Na sličnom tragu mnogo dalje od ideje već su dospjeli u Nerežišćima na otoku Braču gdje se već nekoliko godina priprema projekt Medis Brač koji bi iz temelja promijenio socijalnu, demografsku i gospodarsku sliku tog otoka koji zimi ima samo 13.000 stanovnika, iako je površinom nešto manji od Malte na kojoj živi oko 400.000 ljudi.
Nerežišće. Tvrtka Medis Investment, koja je dio investicijskog fonda Croatia Land Holding sa sjedištem na Malti, ima spremne projekta za gradnju resorta Medis Brač na prostranoj danas pustoj visoravni na području općine Nerežišća, oko kilometar zračne linije od najbliže morske obale, 20 kilometara cestom od Supetra i isto toliko od Bola. Uz luksuzne hotele i vile, tamo bi bile i 4 klinike vrhunskih švicarskih brandova, među kojima i klinika za tumore na kojoj bi se ionskom i karbonskom terapijom liječili kritični slučajevi kojima tradicionalna medicina ne može pomoći. Ta moderna metoda liječenja raka primjenjuje se u svijetu u samo tri klinike – u Njemačkoj, Italiji i Japanu. Direktor projekta Željko Holik otkriva kako je novac osiguran i kako projekt čeka da bude dovršena prostorno-planska dokumentacija Splitsko-dalmatinske županije. Otkupili su zemljište od 67 hektara, a gradnja bi mogla početi 2015.Nakon 18 mjeseci bili bi otvoreni prvi hotel i klinika.
“Bez klinike za tumore investicija je vrijedna 275 milijuna eura, a klinika vrijedi još 250 milijuna. Dalmacija je na idealnoj poziciji jer joj je na manje o tri sata leta područje na kojem živi 830 milijuna ljudi. Očekujemo da će četvrtina gostiju biti treće životne dobi kojima će sve biti prilagođeno. U internističkoj klinici bit će i centar za dijalizu, što će cijeli otok Brač učiniti zanimljivom destinacijom za goste s bubrežnim bolestima koji sada na otoku ne mogu obaviti dijalizu”, govori Holik. Procjenjuje da će u Medis Braču posao naći oko 1000 ljudi, od liječnika do kuhara koji bi radili cijele godine. Predviđeni su kapaciteti od 340 soba s 5 zvjezdica i 425 soba na razini četiri zvjezdice.
“Nastojali bismo zaposliti što više ljudi s otoka Brača, a liječnike bismo također tražili prvenstveno u Hrvatskoj. Ljudi iz cijele Europe i svijeta dolazili bi na Brač liječiti rak. Kapacitet klinike za tumore bio bi oko 1500 pacijenata godišnje. Od toga bi 80 posto pacijenata plaćalo punu cijenu tretmana, a 20 posto kapaciteta prepustili bismo HZZO-u. Računamo na velik broj gostiju koji bi kod nas boravili više mjeseci, a neki i cijele godine”, ističe Holik. Uz medicinske, tu bi bili i brojni ugostiteljski, ali i zabavni i sportski sadržaji jer ne priželjkuju samo ljude koji će dolaziti na liječenje. Načelnik Općine Nerežišća Lovro Kuščević podupire projekt od prvoga dana, odnosno od 2008., kad su mu predstavnici investitora došli s pismom namjere.
Noćenja. “Turisti treće životne dobi i te kako su dobrodošli. Ovim će se projektom znatno podići kvaliteta života na cijelom Braču jer će naši mladi svih mogućih struka dobiti posao, a izgradit će se i nova infrastruktura. Turistička sezona trajat će cijele godine, a broj noćenja na otoku udvostručit će se. Novi kapaciteti gradit će se u unutrašnjosti otoka”, kaže Kuščević. Podsjeća kako trenutačno zbog svake imalo ozbiljnije medicinske intervencije Bračani moraju ići u Split, što nije ni malo dobra turistička reklama.
Svejedno, otkriva načelnik Nerežišća, sve je više umirovljenika sa sjevera Europe, ponajviše iz Njemačke i skandinavskih zemalja koji su zbog ugodne klime na Braču kupili kuće i apartmane u kojima borave veći dio godine. Prema njegovim riječima Hrvatska je Bogom dana turistička destinacija za umirovljenike. Bili bismo ludi da to ne iskoristimo.