Najnovija arheološka istraživanja koja su u posljednjih nekoliko mjeseci provedena u Starome Gradu na Hvaru potvrđuju da je taj grad, antički Faros, barem tri stoljeća stariji nego što se mislilo.
“Urbano naselje ovdje u kontinuitetu postoji od 7. stoljeća prije Krista. Po debelom paljevinskom sloju zaključujemo da je bilo drveno i da je u jednom trenutku cijelo izgorjelo. U tom je sloju nađeno i mnogo grube keramike rađene ručno, što su vjerojatno bile velike posude koje se nisu ukrašavale. Pretpostavljamo da je riječ o predgrčkoj zajednici, a moguće je da je i prije 4. stoljeća ovdje bilo grčko naselje što upravo istražujemo”, kaže arheologinja Sara Popović, voditeljica proljetošnjih istraživanja.
Tu gdje je Stari Grad, nekoć je bilo naselje Ilira i Grka još u 7. stoljeću prije Krista, čak 300-tinjak godina prije 385. godine pr. Kr. kad su, prema pisanim dokumentima, Grci ondje osnovali svoju koloniju, prvu na istočnoj obali Jadrana. Tim arheologa na čelu s ravnateljem Muzeja Staroga Grada Aldom Čavićem tijekom ovog je proljeća provodio istraživanja, koja još traju, kad su otkriveni ostaci keramičkih posuda i pougljenjene drvene građe za koju je potvrđeno da potječu iz 7. i 8. stoljeća prije Krista.
Čavić zaključuje kako su u to, Homerovo doba Grci živjeli u Farosu i s domorodačkim stanovništvom Ilirima dijelili tekovine svoje visoke civilizacije i prije nego što su ga u 4. stoljeću pokorili. To bi saznanje, dodaje, mogao biti dragocjen podatak proučavanju grčke kolonizacije jer upućuje na zaključak da su Grci Dalmacijom zagospodarili mnogo prije nego što piše službena povijest. Otpada i teorija da su Iliri živjeli samo u utvrđenim kamenim gradinama u brdima jer su ostaci naselja pronađeni uz more, točnije na arheloškom lokalitetu Remete vrt, koji je smješten na istočnom ulazu u Stari Grad, uza sam rub Starogradskog polja, odnosno grčke hore koja je prije godinu dana stavljena na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske kulturne baštine.
Remete vrt. Unatoč paklenim vrućinama arhologinje nastavljaju iskopavanja u Remete vrtu, gdje je pronađen i grčki bunar, a istodobno se otkrića dokumentiraju da bi kao znanstvena studija, u listopadu na godišnjem skupu Hrvatskog arheološkog društva na Visu, bila prezentirana domaćoj i međunarodnoj stručnoj javnosti.
Starogrčki povjesničar Diodor Sicilski u prvom st. pr. Kr. u svojoj povijesti poznatoga svijeta opisuje kako su 385. pr. Kr. na Hvar došli Grci s otoka Parosa u Egejskome moru i osnovali svoju koloniju Faros. On govori kako su Grci utemeljili grad i godinu dana kasnije se sukobili sa starosjediocima te ih pokorili uz pomoć tada najmoćnijeg grčkog vladara na Sredozemlju Dionizija Starijeg iz Sirakuze na Siciliji.
Prema službenoj verziji povijesti, Grci su se najprije širili prema Crnome moru i Siciliji, pa su došli sve do Merseillesa, a posljednji veliki prodor im je bio prema Jadranu gdje su nastale njihove zadnje kolonije. Među prvima osnivaju Issu na Visu i Faros za koji se dosad vjerovalo da je urbaniziran u 4. stoljeću prije Krista.
Stari spisi govore da su domoroci, vjerojatno Iliri, kad su došli u sukob s Grcima, zatražili pomoć svojih sunarodnjaka s kopna, koji su stigli brodovima, pa je vjerojatno da su i stanovnici novootkrivenog grada iz 7. stoljeća pr. Kr., zasigurno prvoga naselja uz more na području današnje Hrvatske, dobro poznavali umijeće plovidbe.
Kuće od hrastovine. Na temelji novih saznanja starogradskih arheologa, može se ustvrditi da su stanovnici Farosa u 7. st. pr. Kr. kuće gradili od hrasta crnike kojega ima u izobilju, na plodnom polju su uzgajali hranu (žitarice, masline, povrće, voće i vinovu lozu) koju su držali u keramičkim posudama kao i maslinovo ulje, a iz bunara su crpili dovoljne količine pitke vode. Grci su u Farosu očito i prije 4. st. pr. Kr. gradili kamene kuće bez cementa, savršenim tehnikama spajanja kamenih blokova. Pronađene su i brončane sigurnosne igle iz 7. st. pr. Kr. koje su koristili za odjeću umjesto dugmadi, kao i udice za ribolov koje su vrlo slične današnjima. Bronca je stizala s kopna, što je dokaz da su trgovali.
Arheologinja Sara Popović kaže da se mislilo da je predgrčko stanovništvo na Hvaru živjelo na vrhovima brda i da se samo povremeno spuštalo do mora. No, na upravo istraženom lokalitetu pokazalo se da su uz more još u 7. stoljeću prije Krista imali svoje nizinsko urbanizirano naselje. S obzirom na to da je pronađen debeli sloj paljevine, pouzdano se može ustvrditi da Grci nisu mirno preuzeli vlasti.
Dokaz na Ruđeru. Voditelj Laboratorija za mjerenje niskih aktivnosti Instituta “Ruđer Bošković”, znanstveni savjetnik dr. sc. Bogomil Obelić, proveo je analizu metodom mjerenja radioaktivnoga izotopa C14 kojom je pouzdano utvrđeno da pougljenjeni ostaci koje su mu poslani iz Staroga Grada potječu iz 7. i 8. st. pr. Kr.
“To je drvo vjerojatno bilo dio nastambe spaljene u ratu ili požaru i u svakom je slučaju dokaz čovjekove prisutnosti. Nadam se da ćemo dobiti još uzoraka kako bi arheolozi mogli još bolje interpretirati vrijeme iz kojega potječu”, govori dr. Obelić.
Arheologinja Popović kaže kako su na istom mjestu prije 20 godina arheološka istraživanja započeli Jasna Jeličić Radonić i Miro Katić iz Državne uprave za zaštitu kulturne baštine. Prije pet godina iskopavanja su obustavljena, da bi se ovog proljeća arheolozi ponovno bacili na posao. Uz arhologinju Popović, u timu su i njezine kolegice Barbara Olujić, Ana Kordić Galić, Andrea Devlahović te restauratorica Vilma Stojković.
U Muzeju Staroga grada u okviru stalnoga postava izoženi su novi predmeti iz grčkog i predgrčkog razdoblja. Brončane igle i udice te crna keramička posuda grube izrade ukrašena otiscima prstiju potječu iz 7. stoljeća prije Krista i pripadale su ilirskim i liburnskim plemenima koja su bila u kontaktu s Grcima. Javnosti su predstavljeni i oslikani ulomci grčke keramike - posuda, vrčeva, vaza i čaša s crvenim i crnim motivima iz grčke mitologije - iz 5. stoljeća.
Kustos Čavić objašnjava: “Povijest uvijek pišu pobjednici i 385. zabilježena je kao godina uspješne kolonizacije, što ne znači da Grci nisu i prije, u 6. ili 7. stoljeću, pokušali zagospodariti naseljem na mjestu Staroga Grada. Tek kad su u 4. stoljeću dobili vojnu pomoć moćnog sicilijanskog vladara s golemom flotom, u Farosu su i službeno osnovali svoju koloniju. U starim grčkim izvorima stoji da je na Jadranu postojala prva kolonija po imenu Anchiale i ne zna se pouzdano njezino mjesto. Jedan od povjesničara spominje otok koji bi lako mogao biti Hvar i sve je više indikacija da bi Anchiale zapravo moglo biti naselje na čijim je temeljima sagrađen Faros. ”
Čavićev arheološki tim na terenu trenutno radi pod vodstvom arheologinje Ane Kordić Galić, koja otkriva kako su od gradske uprave i Ministarstva kulture dobili sredstva da nastave iskopavanja u Remete vrtu, gdje se u samom arheološkom parku nalazi kamena kuća iz 18. st. u kojoj će biti sjedište Agencije za upravljanje Starogradskim poljem koje je pod zaštitom UNESCO-a.
Park starina. Upravo u podrumu te kuće, otprilike metar i pol ispod površine zemlje, otkrivena je pougljenjena drvena građa i keramika iz 7. st. pr. Kr. Za kameni zid podruma - građen tehnikom slaganja blokova koju su poznavali Grci, a Iliri nisu - također se pretpostavlja da je stariji od 4. st. pr. Kr. Iznad antičkoga bunara, s druge strane kuće, nedavno su nađena i dva groba iz ranokršćanskoga razdoblja.
Otvor bunara nalazi se oko četiri metra ispod površine zemlje. U neposrednoj su blizini prije 20-ak godina arheolozi otkopali ostatke grčke ulice, gradskoga bedema i temelja kuća iz 4. st. pr. Kr. i sada se cijeli taj arheološki park, smješten točno između grada i hore, pokraj ranokršćanske crkve Sv. Ivana iz 5. ili 6. stoljeća, namjerava urediti za posjetitelje, što znači da bi preko njega prelazio most s kojeg bi se gledale starine.
Nova gradonačelnica Staroga Grada Đurđa Plančić ističe kako joj je namjera da grad postane destinacija kulturnoga turizma. Gradske će vlasti, kaže, i dalje pomagati arheolozima, ali i raditi na brendiranju Staroga Grada kao UNESCO-ova grada.
“Ovo je senzacionalno otkriće. No, da bismo privukli goste veće platežne moći koje zanima kultura, moramo im ponuditi i kvalitetan hotelski smještaj, a jedini veći hotel Helios Faros u jako je lošem stanju i radnici nisu mjesecima dobili plaće. Učiniti ćemo sve da se hotelu nađe novi vlasnik koji bi bio spreman u njega investirati”, govori gradonačelnica napominjući da je to sad najveći problem ovog drevnoga grada.
TONČI TADIĆ, PREDSJEDNIK MEDITERANSKOG FORUMA
“Grci su imali brodove s katapultima”
Flota iz Sirakuze došla je u 4. st. p. n. e.
Znanstveni suradnik Instituta “Ruđer Bošković” i predsjednik splitske udruge Mediteranski forum Tonči Tadić, podrijetlom iz Staroga Grada, naglašava kako su još u 8. i 7. st. pr. Kr. Grci imali svoje kolonije po cijeloj južnoj Italiji poznatoj kao Magna Grecia i zapadnom Mediteranu pa je zato teško vjerovati da su jadransku obalu naselili tek 400 godina poslije. Prema njegovim riječima, od 7. do 4. st. pr. Kr. Grci su značajno unaprijedili tehnike proizvodnje brodova. U Sirakuzi su gradili brodove naoružane teškim katapultima te im je takva flota omogućila da u 4. st. osvoje Jadran dok su se prije toga domoroci lakše odupirali pa su Grci morali prihvatiti suživot. Stoga arheološki ostaci iz istoga vremena dokazuju prisutnost i naprednije grčke kao i primitivnije domorodačke civilizacije.
Ravnatelj muzeja Čavić nada se da će i najnoviji nalazi biti poticaj da se istraživanja nastave uz što veću financijsku potporu države, a 2011. u Stari bi Grad trebali stići i prvi milijuni iz fonda EU koja je odlučila uložiti 50 milijuna eura za projekte zaštite kulturne baštine i razvoja kulturnoga turizma na 4 zaštićena UNESCO-va lokalitata na području Splitsko-dalmatinske županije.
PROF. DR. MARIN ZANINOVIĆ
“Issa je možda starija od Farosa”
Vis je oduvijek glavna strateška točka
Najcjenjeniji živući hrvatski arheolog, umirovljeni profesor zagrebačkog Filozofskoga fakulteta, stručnjak za arheologiju Hvara na kojem je i rođen kaže: “Na mjestu Staroga Grada sigurno je postojalo naselje i prije 385. godine pr. Kr. koju spominje grčki povjesničar i ova posljednja otkrića samo idu u prilog dosadašnjim saznanjima i mogu poslužiti kao dopuna informacijama o grčkoj kolonizaciji”, kaže Zaninović ističući kako je Issa možda i starija od Farosa premda za to ne postoje pisani dokazi. Naime, iz povijesti je dobro poznato da onaj tko želi upravljati Jadranskim morem mora zauzeti Vis.
Zaninović kaže da je ilirska civilizacija prije 4. st. pr. Kr. bila naprednija nego što se misli jer su se vjerojatno miješali s Grcima.