Iz arhive Globusa

5000 godina božićnih jelovnika

Post nije nastao s kršćanima: uoči zimskog solsticija još su stari Sumerani jeli samo ribu iz Tigrisa i Eufrata, a dan poslije za gozbu imali pustinjske antilope i teletinu

Ono što je danas nama Badnjak i Božić, u drevnim je civilizacijama bio prelazak jednog razdoblja godine u drugo: dan zimskog solsticija kojim odlazi jedan životni ciklus, a dolazi drugi s kojim će rasti dnevno svjetlo i dan će postajati dulji. Slavilo se svjetlo i spasitelj koji ga donosi. Pritom su zanimljive civilizacijske sličnosti koje tisućljećima traju među vrlo različitim civilizacijama, na različitim mjestima zemaljske kugle: odla­zak jednog doba imao je posni jelovnik, dolazak novog doba mesni jelovnik. Sve to ne bismo znali da se nije zapisivalo. O neraskidivoj vezi književnosti i gastronomije, te korijenima naših današnjih blagdanskih običaja samo za Globus govori Veljko Barbieri, naš istaknuti književnik i gastronomski stručnjak.

Velike indijanske civilizacije osjećale su duboku vezu između čovjeka i svih bića, a u trenutku kad su životinje postajale žrtve i hrana, Indijanci su na sebe s punim dostojanstvom preuzimali njihova unutarnja svojstva jer su ih nagradile svojim mesom i tkivom, govori nam poznati hedonist, književnik i gastronom Veljko Barbieri.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 13:36