Ugledni njemački tjednik Der Spiegel objavio je veliki intervju s bivšim kancelarom Helmutom Schmidtom i bivšim francuskim predsjednikom Valeryjem Giscardom d’Estaingom, državnicima koji su 70-ih i 80-ih udarili temelje Europskoj Uniji. Glavnome uredniku, koji je vodio razgovor, dvojica političara i prijatelja otvoreno su iznijeli svoja razmišljanja o krizi eura, ekonomskoj krizi i krizi političkog vodstva Unije, a ona su vrlo kontroverzna, mjestimice i šokantna. U trenutku kad Hrvatska kao na iglama prati proces ratifikacije pristupnog ugovora s Europskom Unijom, strahujući od novih, neočekivanih zapreka, Globus je odlučio ovaj važni intervju iz Spiegela prenijeti u cjelini.
SPIEGEL: Prije više od 30 godina obojica ste radili na stvaranju europskog monetarnog sustava, koji je bio odlučujući prvi korak prema europskoj monetarnoj uniji. Danas, kao stariji državnici, imate li se razloga pribojavati da ćete doživjeti slom eura?
Schmidt: Naravno da će euro i dalje postojati. Siguran sam da će me nadživjeti. Moglo bi biti i da će nas sve nadživjeti. Smatram da će se to i dogoditi.
Giscard: Euro će, sigurno, biti tu dulje nego mi. Vaše je pitanje zanimljivo zato što je vrlo neobično. Zašto, naprimjer, ne pitati hoće li američki dolar postojati za nekoliko godina, ili japanski jen, ili kineski juan?
SPIEGEL: Razlika je očita: to su nacionalne valute velikih zemalja i velikih ekonomija.
Giscard: Euro je valuta regije koja ima manji dug nego dolarska zona, veliki trgovinski višak i dobro upravljanu središnju banku. Odnos eura prema dolaru je iznad početnog tečaja iz 2002. Čemu sve te sumnje?
Schmidt: Svakoga se dana posije nova sumnja. Ali euro nije u opasnosti. Ne postoji nijedan razlog zašto bi on trebao propasti ili nestati.
Giscard: Mi smo žrtve smišljene kampanje koja ima podrijetlo u američkom bankarskom sustavu. Sad smo usred komunikacijske bitke koja podgrijava špekulacije.
SPIEGEL: Eurozoni nedostaje političke i ekonomske istovjetnosti, ujednačenosti. Kako Unija s tako različitim članicama može i dalje trajati?
Schmidt: Kad je 1992. potpisan Sporazum u Maastrichtu, EU je imala 12 članica. I tih 12 je napravilo grešku jer su pozvale sve u Europi da im se pridruže, čak i da postanu članicama monetarne unije. Sama valuta nije rođena još idućih deset godina. Sada je EU narasla na 27 članica, a većina njih odučila je preuzeti euro.
...
INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA
