Bilo je potrebno 250 kutija kako bi se iz njegova ateljea u Gajevoj 2b cijeli arhiv i knjižnica Ivana Picelja prebacila u zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, gdje su nakon smrti umjetnika (2011. godine) svi ti vrijedni papiri i predmeti smješteni. Knjige, dokumenti, fotografije, skice, katalozi, isječci iz novina, velika korespondencija, "rezervni dijelovi" njegovih radova, slikarske boje, filmska kamera, pisaća mašina… tek je manji dio onoga što se sada nalazi u novozagrebačkom MSU i čeka svoju digitalizaciju. No, i dok čeka na obradu, arhiv je na raspolaganju svim znatiželjnim istraživačima Piceljeva rada. Arhiv je Muzeju darovala početkom 2012. godina umjetnikova kći Anja Picelj-Kosak.
Na izložbi koja se krajem mjeseca otvara u MSU bit će pokazan dio arhive, kao i fotografije Piceljevog ateljea koji je snimio Damir Fabijanić neposredno prije i nakon njegove smrti. Posebna zanimljivost izložbe bit će Piceljevi reljefi iz 1965. godine koji su bili izloženi u njujorškoj galeriji Howarda Wisea i koji su od tada pa sve do nedavno bili zagubljeni. Izložba će nam tako otkriti i uzbudljivu priču o povratku ovih radova u Hrvatsku. Autorica izložbe je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić koja je novinarima Globusa omogućila i prvi, ekskluzivni uvid u dio blaga Piceljevog arhiva i knjižnice.
A Picelj je oduvijek bio posebno vezan za Muzej suvremene umjetnosti, odnosno Gradsku galeriju suvremene umjetnosti kako se nekada ovaj muzej zvao. Sve do 80-ih godine prošlog stoljeća oblikovao je vizualni identitet ove instutucije napravivši 170 plakata i na desetke kataloga izložbi. Također, muzej danas posjeduje veliku kolekciju njegovih radova - njih čak 275 nastalih u razdoblju od 1949. do 1994. godine.
U kostimu. Jednog dana kad će si neki vrijedan istraživač dati mnogo truda, moći će prilično vjerodostojno na temelju ovog arhiva rekonstruirati život umjetnika, iznimno važnog za hrvatsku suvremenu umjetnost.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA