Na brežuljku iznad Dunava, u dvorcu Artstetten, građenom sredinom 13. stoljeća, okruženom čarobnim parkom, šezdesetak kilometara od Beča, 28. lipnja održana je velika ceremonija podsjećanja na stogodišnjicu ubojstva austrougarskog prestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije. U donjem dijelu dvorca, upravo ispod njega, već jedno stoljeće, od vremena kada su nakon atentata koji je promijenio povijest Europe njihova mrtva tijela bila prevezena iz Sarajeva, nalazi se kripta s njihovim grobovima.
Razlog da prestolonasljednik nije sahranjen u kapucinskoj grobnici (Kapuzinergruft), već je kao posljednje počivalište izabrao svoj dvorac Artstetten, bio je njegovo morganatsko vjenčanje. Iako je Sofijina obitelj Chotek bila jedna od najstarijih plemenitaških obitelji u Bohemiji, grobnica Habsburgovaca bila joj je nepristupačna a Franjo Ferdinand nije ni u snu razmišljao o tome da se poslije smrti razdvoji od svoje supruge.
velika ljubav “Bila je to jedinstvena ljubavna priča. Veoma su se voljeli”, kaže nam princeza Anita von Hohenberg, unuka njihova najstarijeg sina Maksimilijana. Anita je odlukom svoje majke, princeze Elizabethe, velike vojvotkinje od Luxemburga, naslijedila dvorac svojih predaka i kao prava gospodarica već trideset godina u Artstettenu vodi muzej i brine se o grobovima svojih predaka.
“Muzej je otvoren za javnost, no posjetitelji nemaju pristup u naš privatni dio dvorca.” Anita nam napominje da nikada nije dopustila snimanje u njezinim privatnim prostorijama, no, prvi put, za nas učinila je ustupak odvevši nas u obiteljski dio.
Isto tako, iako nikad nije dopuštala da je se dade snimiti uz grobove njezinih slavnih predaka, ovaj je put učinila iznimku, iako je kripta uvijek bila otvorena za publiku.
Budući da je grobnica ubrzo poslije pogreba postala mjesto hodočašća, odlučili su joj dati dostojniji izgled iako je Franjo Ferdinand u tom smislu zagovarao krajnju jednostavnost. Poslije je Anitin djed Maksimilijan govorio da kripta treba biti otvorena za javnost da bi se održalo sjećanje na sudionike povijesnog događaja svjetskog značenja.
Princeza Anita opovrgava sveopću povijesnu zabludu da je Sofija u vrijeme ubojstva bila trudna: “Nakon njihove smrti napravljena je obdukcija, čiji je opis bio vrlo precizan. Sva nagađanja o njezinoj trudnoći nemaju nikakve osnove. Posljednji put bila je trudna 1908., kada je s osam mjeseci izgubila dječaka, koji je pokopan ovdje, sa svojim roditeljima. Upravo je smrt prerano rođenog dječaka bila razlog izgradnje grobnice još u vrijeme kada Franjo Ferdinand nije ni slutio da će pet godina kasnije i sam ležati ovdje. Artstetten je, inače, trebao biti zimsko sjedište vojvotkinje Sofije.”
Kraljevske veze Anita pridodaje da je njezin djed bio žrtvom najznakovitijeg političkog ubojstva svih vremena, koje je rezultiralo globalnim ratom i nestankom Austro-Ugarskog Imperija, Otomanskog Carstva i Carske Rusije.
Princeza Anna (Anita) Charlotte Maximiliana Euphemia Maria Helena of Hohenberg rođena 18. kolovoza 1858. u Berg Castlu. Kaže, zabavlja je činjenica da je rođena istoga dana kao i car Franjo Josip. Anitina majka bila je velika vojvotkinja Luxemburga, a njezin otac imao je najviše plemstvo.
“Moja sestra Sofija, moji bratići i ja imamo krvno srodstvo s mnogim kraljevskim kućama Europe – s portugalskom, sa španjolskom kraljevskom kućom Burbona, talijanskom i tako dalje, i u kontaktu smo s mnogima.”
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA