Monografija “Hrvatski antifašistički strip” ovih se dana užurbano prelama te bi se u izdanju zagrebačke Udruge prijatelja stripa Stripforum na tržištu trebala pojaviti baš uoči 22. lipnja, Dana antifašističke borbe. Nakon što prvi put prođete njene uzbudljive ofenzive, uvjerit ćete se da monografija obiluje ubojitom gerilskom municijom. I kapitalnim, hitoidnim senzacijama.
“Jedan od mojih osobnih motiva za objavu niza stripova antifašističke tematike, gotovo svih naših majstora, bila je i želja da se demantira predrasuda kako su ti stripovi naivna propaganda obojena isključivo komunističkom ideologijom”, objašnjava Mladen Novaković, predsjednik Stripforuma i urednik monografije, razloge hommagea antifašističkom stripu: “Ovo su, ipak, samo stripovi s univerzalnom humanom porukom sadržanom u akcijskim prikazima borbe protiv zla, zločinaca i okupatora u jednom okrutnom razdoblju naše povijesti. Zbog toga sam upravo inzistirao na što cjelovitijoj kolekciji stripova raznih hrvatskih autora u jednoj knjizi.” A brigada je doista udarna! U stroju od dvadesetak crtača i scenarista nalaze se i teškokalibarski bardovi Andrija Maurović, Žarko Beker, Marcel Čukli, Jules Radilović, Ivica Bednjanec, Zvonimir Furtinger, Zdenko Svirčić, Bordo Dovniković, Rudi Aljinović... Na više od tri stotine stranica objavljeno je 19 crnobijelih i kolor stripova, nastalih od 1952. pa do sredine osamdesetih prošlog stoljeća.
Novaković žali što zbog tehnički lošeg stanja nisu mogli biti uvršteni kratki stripovi iz partizanske ostavštine. Većinom su bili objavljivani u Pioniru (prvi broj se pojavio lipnja 1942. u zaseoku Tomići blizu Drežnice u Gorskom kotaru), na privremeno oslobođenim enklavama gorske Hrvatske; časopis formata bilježnice umnožavan je “geštetnerom” na priručnom papiru, i raspačavao se među djecom na području pod nadzorom partizanske vojske. Zanimljivo je da se uz crtane agitacijske i edukacijske dogodovštine, ponajviše o svrsi narodnooslobodilačkog pokreta, tu našlo i avantura iskopiranih Disneyjevih junaka. Kao glavna urednica u Pioniru se 1944. pojavljuje i omladinka Dara Janeković, kasnija novinarska zvijezda koja se proslavila nizom reportaža i interviewa na užarenom Bliskom istoku i Kini 70-ih.
Da primijenjeni kod ne mora biti zapreka kreativnosti, dokaz je što se u kapitalu monografije “Hrvatski antifašistički strip” našlo i nekoliko samosvojnih remekdjela. U najoštrijim antologijama svjetskog stripa uvijek mjesto mogu naći Maurovićevi “Brodolomci s otoka Mega”, “Demonja” (čisti pop-art!) Žarka Bekera, “Diverzanti” Julesa Radilovića, Bednjančeva “Mećava”... Bogme, užitak je svjedočiti kako pravim majstorima uopće nisu smetale pragmatične narudžbe. Zbog ciljanog tržišta autori jesu odradili stanovite šprance (deal je deal), ali nisu škopili vlastitu imaginaciju. Niti su zaboravljali na željezni zakon svakog dobrog stripa: biti zabavan.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA