Iz arhive Globusa

Kako su zapravo spašena kozaračka djeca

Stepinac, isprva vrlo hladan i rezerviran, na kraju ustupa crkvene prostorije i ovlašćuje Caritas da organizira kolonizaciju djece na selo ili posvajanje kozaračke djece

Jesen 1941. Diana Obexer Budisavljević (50), kućanica austrijskog porijekla, saznaje za logor u blizini Zagreba u kojem su zatočene Židovke i Srpkinje s djecom. S nekoliko suradnika pokreće akciju prikupljanja pomoći u koju se s vremenom uključuje sve veći broj građana. Premda se akcija odvija u tajnosti, policija saznaje za nju. Nakon pretresa stana i prijetnji logorom Dianin suprug, poznati liječnik Julije Budisavljević, zagrebački Srbin, moli je da obustavi sve aktivnosti. No, Diana ne odustaje.

Nekoliko mjeseci kasnije do nje dopiru glasine o novim stradanjima srpskog stanovništva: muškarce ubijaju, žene odvode na prisilni rad u Njemačku, a djecu u logore gdje su ostavljena da umru od gladi. Diana traži pomoć od državnih i crkvenih službenika, ali prvo nitko ne želi preuzeti odgovornost, pa se tek kasnije uključuju. Naposljetku, njemački časnik Von Koczian uspijeva ishoditi dozvolu za oslobađanje djece s potpisom zloglasnog Eugena Kvaternika, drugog čovjeka NDH. Uz pomoć Kamila Breslera, zaposlenika u Ministarsvu udružbe, i Dragice Habazin, glavne sestre Crvenog križa, Diana poduzima najveću akciju spašavanja djece u Drugom svjetskom ratu.

Zajedno sa sestrama Crvenog križa Diana odlazi u logore Stara Gradiška, Jasenovac, Jablanac i Mlaka, odakle izvlači oko 10.000 djece. Akcija je to koju često nazivaju spašavanje kozaračke djece, iako termin nije posve precizan jer velik broj djece nije bio s kozaračkog područja već i iz Slavonije, s Banije, Korduna... Spomenuti trenutak povijesti dio je sinopsisa dokumentarno-igranog filma “Dianina lista” koji se u produkciji Hulahopa priprema u režiji Dane Budisavljević, a nedavno je dobio financijsku potporu i u Hrvatskoj. Temelj ovog filma knjiga je “Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945” koja je izašla prije nekoliko godina u izdanju Hrvatskog državnog arhiva i JUSP Jasenovca i koja poput napetog trilera govori o akciji spašavanja djece iz logora. Protagonisti su poznati likovi iz povijesti kao Andrija Artuković, Maks Luburić, kardinal Alojzije Stepinac, Tatjana Marinić.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. travanj 2024 21:30