U svom hitu “Rude Boy”, čiji se spot na YouTubeu odvrtio više od 66 milijuna puta, Rihanna nekom nepoznatom grubom dečku obećava vatrenu noć.
Pjeva o tome kako će im noć biti uzbudljiva i kako će mu dopustiti da je dovede do vrhunca. Pjesmica je stupidna, a Rihanna, bez pretjerivanja, obučena kao zadnja drolja. Odjeća koju nosi u spotu nije nimalo seksepilna, osim ljubiteljima “hardcora”. Kosa joj je izblajhana i natapirana, nosi kratke hlačice, a kamera veći dio spota “švenka” pjevačicu dok uvija bokovima. Ako ima ikakvih sumnji oko toga na što misli kad pjeva “možeš li ga dignuti, jesi li dovoljno velik”, sve one padaju u vodu kad mladiću u spotu zaviruje u hlače.
Ironija je u tome što je jedna od stvari po kojima je Rihanna najpoznatija upravo bivši dečko grubijan koji ju je pretukao.
Lady Gaga, nova američka pop-senzacija, koja će u Zagrebu nastupiti 5. studenoga, u svojoj pjesmi “Love Game” pjeva: “Hajdemo se zabaviti, ovaj ritam je bolestan, želim zajahati na tvojoj diskopalici”.
U originalu stihovi ne zvuče ništa pametnije. Ako i tu ima sumnje o kakvoj “palici” govori, sve se razrješava par sekundi kasnije kad objašnjava da je “u misiji koja uključuje puno dodirivanja” te da je on pokazao zanimanje, a ona je educirana za seks.
U hit-pjesmi “3” Britney Spears pjeva o grupnjaku: “1, 2, 3, ne samo ja i ti, uhvaćena sam u sredini”, i nastavlja o tome kako je “zabavnije što nas je više”, kako je to što čine nevino, bez ikakvog značenja, a ako mu se ne sviđa društvo, mogu to raditi samo njih dvoje, ili troje, ili četvero…
Američka pop-pjevačica, reperica i kantautorica Kesha u svojoj pjesmi “Blah, Blah, Blah” govori dečku: “Reci mi gdje je tvoj k….”
Ukratko, pop je postao porno. Glazba koja je oduvijek slovila za srednjestrujašku, kojoj je primarni cilj bio zabava, praktički preko noći promijenila je jezik kojim govori, pa je pop, često sladunjav i romantičan, preuzeo bezobrazan, psovački, ekstremno seksualizirani jezik kakav se nekad mogao čuti samo u rap glazbi. Što se dogodilo?
“O seksu u glazbi govori se oduvijek. Rock je od samih početaka bio vezan za seks; rock’n’roll u crnačkom slengu 50-ih godina bio je sinonim za seks.
Hip-hop je vrlo brzo postao glazbeni žanr koji govori o seksu, dok je pop primarno govorio o ljubavi. Zamjetno je da pop u posljednje vrijeme više govori o seksu, što je posljedica sve dominantnije vizualne kulture, potom kulture seksa i svakako utjecaja drugih glazbenih žanrova. Dominacija vizualne kulture u glazbi počela je usponom MTV-a u 80-ima”, objašnjava nam glazbeni kritičar Aleksandar Dragaš.
MTV kultura u glazbi je, kaže, nametnula nove standarde za pop: moraš biti lijep, mlad, zgodan i poželjan. U kombinaciji s kulturom seksa, ekstremnom seksualizacijom medija, pop-glazba postala je eksplicitno nabijena seksom, golotinjom, izazovnim izgledom i otvorenom erotikom. Popustile su čak i zvijezde koje su na početku karijere pjevale o samostalnosti, poput Beyoncé ili Shakire, koja je iz nježnih balada uskočila u kavez u kojem, odjevena u body boje kože, izazovno pleše i gura prste u usta. Scena iz novog pornića? O, ne! Novi Shakirin spot za pjesmu “She Wolf”, četvrte najbogatije pjevačice na svijetu.
MTV, koji je prvi video emitirao u kolovozu 1981., od početka je bio kritiziran. Kad je grupa Duran Duran emitirala spot za pjesmu “Girls On Film”, u kojem se gola nauljena djevojka hrva u ringu, roditelji su postaju bombardirali prigovorima. U Americi su MTV osudili već 1985., a najveći su kritičari bili televizijski mogul Ted Turner i supruga Ala Gorea, Tipper, koji su prigovorili seksualnom sadržaju hip-hop spotova. MTV je neke od tih prigovora doista uvažio, a 1990. je čak odbio prikazati spot za Madonninu pjesmu “Justify My Love” zbog sadomazohističkog sadržaja. Madonnini spotovi danas su limunada prema onome što se prikazuje, a MTV je u međuvremenu postao još žešći.
Istraživanje koje je u Americi nedavno provelo roditeljsko Vijeće za televiziju pokazalo je da je MTV u samo 71 sat prikazao 1548 škakljivih scena koje sadrže 3056 scena seksa i golotinje. Znači, svakih 6,6 minuta prikaže se jedna takva scena.
Britanska novinarka i spisateljica, koja piše kolumnu za Daily Mail, Liz Jones, napravila je pokus i gledala MTV 24 sata. U videospotovima ženskih izvođača redovito su se, piše, pojavljivale klišejizirane teme – cure u kavezima (Lindsay Lohan u spotu pjesme benda Girls Aloud), cure odjevene kao životinje ili u životinje, cure koje leže i izgledaju kao da jesu ili će upravo biti silovane. I cure snimljene u mračnim, mokrim uličicama, obučene kao prostitutke.
“Oči me bole. Mozak mi je upao u neki oblik kome. U nekim trenucima mi je bilo zlo, u drugima sam se na smrt dosađivala”, komentirala je u svojem tekstu. Ukratko, ako tekstovi već nisu eksplicitni, pjevačice će sigurno izgledati kao da se bave najstarijim zanatom na svijetu. A on ne uključuje pjevanje.
“Za pop i R&B, i neke vrste dance glazbe, odnosno sve one koji pretendiraju ući na ljestvicu top 40, danas jest bitno kako izvođač izgleda, a za žene jest bitno da imaju seksualizirani imidž, da zapravo postanu pop-starlete. Ne treba pasti u zamku pa unaprijed osuditi sve pop-pjevačice jer je ženska pop-glazba posljednjih sezona postala kvalitetnija. Lily Allen, primjerice, jest seksualno eksplicitna u riječima, ali ona u svojim pjesmama govori o odnosima i riječ je o kvalitetnoj glazbi”, kaže Dragaš.
Pjevačica grupe Elemental, Mirela Priselac Remi, kaže kako nema ništa protiv toga da se u tekstovima spominje seks, no smeta joj kad pjevačice imidžem aludiraju na seks.
“I ja pišem o seksu, kao i o svemu ostalome što mi se događa. Seks u pjesmama nije ništa novo, uostalom i Dante je pisao o ženskom tijelu. Seks uostalom podrazumijeva i duboke emocije. No, neke pjesme se danas doista ubrajaju u potpuno nov žanr, porno-pop, i za takve izvođačice potpuno je normalno snimiti spot u gaćicama i grudnjaku. Primjerice, Britney Spears u novoj pjesmi pjeva o grupnjaku, što me osobno šokiralo. Za Rihanninu pjesmu ‘Rude Boy’ mislila sam da postavlja pitanje je li muškarac dovoljno muškarac da bude s njom, sve dok nisam vidjela spot u kojem frajeru gleda u hlače”, kaže Remi koja misli da bi granicu seksualiziranosti u glazbi trebalo povući kod sadržaja spotova.
S njom se slaže vodeća britanska psihologinja dr. Linda Papadopoulos koja je u veljači ove godine za britansku Vladu izradila izvještaj pod nazivom “Sexualisation of Young People”.
U izvještaju na 100 stranica psihologinja, između ostaloga, opisuje i kako izgledaju današnji spotovi, kakve su riječi pop-pjesama te predlaže da se emitiranje seksualno provoaktivnih sadržaja zabrani prije 9 sati navečer. Jedno istraživanje, navodi dr. Linda Papadopoulos u svom izvještaju, koje je obuhvatilo 160 pjesama, pokazalo je da u prosjeku njih 16% sadrži uvredljiv seksualni kontekst, s tim da se taj postotak u nekim žanrovima glazbe penje do 70%. Nitko, naravno, ne zagovara povratak u srednji vijek, no u pop-pjesmama je seks postao natjecanje, obilato začinjeno psovanjem i vrijeđanjem.
Sloboda vs. porno. Analiza tema u glazbenim videospotovima pokazala je da se nasilje pojavljuje u 56,6% slučajeva, a seksualna intimnost u više od 75% spotova. To vrijedi za sve vrste glazbe; od rapa do countryja.
Teoretičar kulture Marshall McLuhan doista je bio vizionar kada je prije 30 godina rekao kako smo utjecaja medija svjesni otprilike na jednakoj razini kao i riba mora u kojem pliva.
“Nekad možda zaista jesu postojali hrabri i inovativni umjetnici, a ima ih i danas, koji su željeli izraziti seksualnu slobodu, samouvjerenost te ravnopravnost muškaraca i žena kad se radi o seksualnoj želji i moći. No, danas sve više vidimo neosobne i nemaštovite kopije, odnosno osobe koje naprosto rade ono što se prodaje, i u tome idu do ekstrema. To više nije ni seksualna sloboda niti hrabrost, već se kroz tobožnju seksualnu oslobođenost, a zapravo pornografiju, prodaje lažna seksualnost. Seksualnost koja se prikazuje u nekim pop-pjesmama ima značajke pornografije jer prikazuje seks na komercijaliziran, ponižavajući način te prodaje priču da seksualnost ima veze s određenim izgledom tijela, korištenjem vulgarnih izraza i psovki, te borbom za moć. Ništa nije dalje od prave seksualnosti od toga”, komentira nam profesorica psihologije Ana Karlović iz Hrvatskog psihološkog društva.
Dodaje kako ovakav način izražavanja pjevačica podsjeća na ponižavajući i ženomrzački način na koji je muška kultura često prikazivala žene, i na koji su to činili neki hip-hoperi, primjerice 50 Cent koji pjeva o tome kako nema foru kojom skuplja cure, nego kaže “hos” (sleng za prostitutke): “Kujo, uđi u moj auto…”
“Jako je važno naglasiti da to što se netko skine (polu)gol, psuje, opisuje druge ljude kao objekte, seksualizira svoj izgled nema baš nikakve veze s girl powerom ili samosviješću. To nikako ne znači da žene u pop kulturi trebaju biti žrtve, slomljenih srca, jadne ili slabe, dapače trebalo je dugo da izađemo iz tih stereotipa. No, ovo što nam se kroz kulturu trenutačno nudi – a to je agresivnost, eksplicitnost, preuzimanje mačo pristupa seksualnosti pod krinkom ženske snage - definitivno nije odgovor, to je samo druga strana posve iste medalje. U toj priči opet stvaramo kulturu nasilja, a naročito kulturu narcisoidnosti”, dodaje psihologinja.
Koliko takva glazba može utjecati na djecu s obzirom na to da “seksualna buka” dolazi i do tinejdžera koji slušaju glazbu između 1,5 i 2,5 sata na dan.
“Kao što je nasilja u prosjeku na TV-u više nego u stvarnome životu, ista je situacija i sa seksom. Činjenica jest da tako velika zastupljenost seksa u glazbi može normalizirati neke stvari koje zapravo nisu normalne i smanjiti inhibicije kod djece, u smislu da se ranije upuštaju u seksualne odnose kako bi bili popularni”, kaže dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, izvanredna profesorica na Katedri za razvojnu psihologiju na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Djecu što ranije treba odgojiti u konzumente, osobito djevojčice koje prije sazrijevaju. Djeca ne razumiju što u, primjerice, Shakirinu spotu znači kavez ili seksualna robinja, no s vremenom takve slike počnu stavljati u kontekst. I dr. Kuterovac i prof. Karlović preporučuju roditeljima da s djecom razgovaraju o glazbi koju slušaju, da analiziraju tekst jer će ga tako banalizirati, a za one dijelove tekstova koji su eksplicitno vulgarni i prosti dovoljno je djetetu reći da je prost, da ima puno psovanja i da se izruguje seksu na način koji nije u redu.