Po čemu su Britanci bolji od Zagoraca, pa imaju svoju, svjetski slavnu, Enciklopediju Britannicu, a Zagorci niš’? Na evolucijskoj ljestvici jednako su pozicionirani; oba naroda vole pivo; Britanci su dali svjetske znanstvenike, pisce i moreplovce, a za Zagorce se zna da su se rodili s malom maturom, pa je samo pitanje dana kad će i oni stopama slavnih Britanaca... Zagorske purane da ne spominjemo. U međuvremenu, povijesna će nepravda biti ispravljena i u sljedeće dvije i pol godine, u suradnji Hrvatskog leksikografskog zavoda i Krapinsko-zagorske županije, izići će Enciklopedija hrvatskog zagorja.
Imat će oko 2000 natuknica (orijentacije radi Istarska je imala 3000 natuknica) i bit će vjerojatno “pristojno opsežna” enciklopedija, kaže Mladen Klemenčić, leksikografski savjetnik u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”, voditelj projekta uime LZMK.
Mladen Klemenčić urednik je Atlasa Europe iz sredine devedesetih (otad datira i moje poznanstvo s njim, čemu zahvaljujem ovaj intervju, jer na ime starog poznanstve pristao je govoriti o nečemu što je “još u pelenama”). Urednik je Hrvatskog općeg leksikona, suurednik Nogometnog leksikona 2004., i glavni urednik posljednjeg izdanja Atlasa svijeta 2006.
“Prije više od deset godina, kad smo pokrenuli Istarsku enciklopediju, napravili smo shemu kojom bi se taj niz nastavio, i nazvali smo ga Hrvatske regije i gradovi, i u njemu smo objavili još i Zagrebački leksikon”, kaže Klemenčić. Bilo je to prvom polovicom dvijetisućitih i nakon toga nije bilo drugih izdanja, bilo je nekih pokušaja da se formira uredništvo za slavonsku enciklopediju, međutim, to se izjalovilo. Međutim, prošle jeseni dobili su prijedlog od zagorskog književnika Božidara Brezinščaka Bagole, koji je za to prethodno već pridobio Krapinsko-zagorsku županiju, i nakon što su ga razmotrili u kući, odlučili su ući u taj projekt, pri čemu je Klemenčića kao kućnog urednika dopalo da u ime Leksikografskog zavoda bude jedan od dva (uz Brezinščaka Bagolu) čovjeka na čelu projekta.
Najprije – abecedarij. “Trenutačno sastavljamo prednacrt abecedarija i oprezno, da ne kažem sramežljivo, pokušavamo kontaktirati ljude za koje znamo da su svojim radom nezaobilazni u tom projektu, npr. dvije možda u javnosti manje vidljive ustanove, ali vrlo vrijedne, jedna je u Zagrebu – Kajkavsko spravišče s časopisom Kaj, a jedna u Zagorju – Kajkaviana u Stubici s časopisom Hrvatsko zagorje – koje se bave sličnom djelatnošću. Imaju mnoštvo materijala i neka su vrsta građe za Enciklopediju, a njihov krug suradnika potencijalno je i naš – Božica Pažur, Joža Skok, Vlasta Horvatić Gmaz i Ivan Cesarec... Nadamo se da ćemo osigurati suradnju lokalnih stručnjaka, u Muzeju hrvatskog zagorja i slično. Naravno, uključena bi bila i znanstvena zajednica koja se u Zagrebu bavila Hrvatskim zagorjem.”
Kako omeđiti Zagorje, a time i područje koje će enciklopedija pokriti? Na prvi pogled čini se da je stvar potpuno definirana. Međutim, ne stoje stvari baš tako: Krapinsko-zagorska županija, kao važeća upravna teritorijalna jedinica, pokriva samo jedan dio onog područja koje tvorci enciklopedije žele pokriti, osim Krapinsko-zagorske tu su još i dijelovi varaždinske pa i zagrebačke jedinice. “Iz Varaždinske županije bismo dodali njen zapadni dio, što znači da bismo tu zamišljenu liniju Hrvatskog zagorja povukli ispred samog grada Varaždina – te bi on ostao izvan Hrvatskog zagorja. Varaždin će imati isti status kao Zagreb, neće biti obuhvaćen definicijom, ali će biti predmet enciklpedije jer su oba grada neodvojivo vezana uz Hrvatsko zagorje.”
Osim tog dijela Varaždinske županije, ostaje krajnje južni dio Zagorja, danas u sastavu Zagrebačke županije, grad Zaprešić i nekoliko susjednih općina poput Brdovca, Marije Gorice, Pušče, Bistre, što će također uključiti u Zagorje, jer oni to povijesno i kulturno jesu, bez obzira što je npr. Zaprešić danas dio zagrebačkog gradskog tkiva. “Taj dio uzet će 10-15 posto našeg ‘velikog Zagorja’ – ono je veliko 2100 četvornih kilometara, a obuhvaća približno 250.000 stanovnika”, dodaje Klemenčić. Na tom području danas ima 53 što gradova, što općina – više je općina nego gradova.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA