Aktualna obnova Cvjetnog trga neće riješiti nijedan stvarni problem toga trga. Terase kafića ponovno će okupirati više od trećine njegove površine. Popularna klupa uz južnu ogradu crkve vjerojatno će ostati neupotrebljiva zbog štekata. Cvjećarski kiosci, kojima tamo nije mjesto, bit će vraćeni nakon obnove te ponovno blokirati i pogled i logične pješačke pravce te bitno smanjiti trg. Zaboravilo se da su ti kiosci rezultat improvizacije nakon utemeljenih kritika intervencije iz 1995. godine, koja je i označila početak krize trgova.
Cvjetnom trgu i inače radikalno nedostaje klupa, ali ni taj nedostatak neće biti otklonjen nakon najnovijeg “uređenja”. Danas netko, ako želi sjesti na tom trgu, mora platiti piće – besplatnih sjedalica na klupama tamo je samo nekoliko i uglavnom su zauzete.
Da bi problem bio riješen, klupe bi valjalo postaviti oko svakog drugog stabla, i tek to bi odgovaralo aktualnim potrebama. Naime, sadašnje klupe sa po tri mjesta nisu dovoljne – tek bi se postavljanjem npr. kružnih klupa, sa po 10-ak sjedalica, postigao optimalni broj mjesta na koja je moguće besplatno sjesti. No ništa od toga neće se dogoditi – Cvjetni trg neće postati šarmantno mjesto okupljanja kakvo je nekoć bio. I dalje ćete, želite li sjesti i odahnuti negdje na njemu, morati platiti barem čašu mineralne vode.
Za razliku od protočnosti i prolaznosti ulica, trgovi su mjesta zaustavljanja i trajanja, zapisao je Radovan Ivančević.
Kao i drugdje, u urbanoj strukturi Zagreba s tim je ciljem kroz stoljeća formiran niz trgova koji su se s vremenom nužno mijenjali, usavršavali ili degradirali, ali i opstali te danas čine neizostavan dio identiteta glavnoga grada.
Međutim, u tom razvoju, u najnovije vrijeme neprekinuto traje devastacija niza javnih prostora, koja se može svesti pod zajednički nazivnik “zagrebačka kriza trgova”.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA