Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan bit će novi glavni državni odvjetnik. Odluka je to koju je, doznajemo jučer, donio premijer Zoran Milanović nakon konzultacija u Vladi i dogovora s koalicijskim partnerima. Iz izvora bliskih Vladi doznajemo da je premijer jučer obavio zasebne razgovore i s Cvitanom i s aktualnim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, koji tu funkciju napušta nakon punih dvanaest godina. Bajićev dugi mandat, koji istječe 23. travnja ove godine, navodno je i glavni razlog zbog kojeg su se vladajući odlučili za promjenu.
“Dvanaest godina je dovoljno. Stvar je zrela za promjenu i vrijeme je za Bajićev odlazak”, rekao nam je jučer izvor blizak Vladi koji smatra da je Cvitan najbolji izbor.
“Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta vrh je udarne igle u borbi protiv korupcije i zato smatramo da Cvitanovo imenovanje treba pozdraviti. Riječ o čovjeku koji je iz sustava, koji radi ozbiljan posao, ima iza sebe rezultate i kredibilitet u javnosti. Ukratko, zadovoljava sve kriterije”, kaže naš sugovornik.
Ne vidi problem u tome, što će, prema zakonskom rješenju, Cvitanov zamjenik ubuduće biti upravo Mladen Bajić te što se radi o ljudima koji su i dosad bili najbliži suradnici.
“Smatramo da je ovo dobro rješenje. Da smo se odlučili za nekog izvan sustava, sigurno bi nas optuživali za namještanje i dovođenje ‘svojih ljudi’”, komentirao je naš izvor.
U oporbenim krugovima međutim ne dijele to mišljenje kad je riječ o Cvitanovu imenovanju za glavnog državnog odvjetnika.
“Ako je on Bajićev nasljednik, ne vidim što time dobivamo”, bile su prve reakcije iz oporbe. “To vam je isto more, ista plaža. USKOK je dio DORH-a, a Cvitan i Bajić neprekidno su zajedno. Osim toga, po zakonu, Bajić će sada biti Cvitanov zamjenik, pa doista ne znam kakva će to velika promjena biti”, kaže naš sugovornik iz HDZ-a. Po njegovu mišljenju, ako su vladajući doista htjeli promjenu, onda su trebali dovesti nekoga izvan tog kruga. “Mislim da su se odlučili za Cvitana jer nisu uspjeli naći boljega kandidata. Ali, u tom slučaju bilo bi pametnije da su još jedan mandat ostavili Bajića.”
Bajićevo izvješće. Da mandat Mladenu Bajiću neće biti produžen, nagađalo se već neko vrijeme, a da se doista nešto priprema i da bi Bajić mogao otići s jedne od najvažnijih funkcija u državi, moglo se naslutiti još 7. veljače kad je Sabor raspravljao o Bajićevu izvješću o radu DORH-a za 2012. Nakon rasprave, što nije uobičajeno, o tom se izvješću nije glasovalo. Predsjednik Sabora Josip Leko tada na brojne upite i saborskih zastupnika i novinara nije imao konkretan odgovor zašto je glasovanje odgođeno. “Nije spremno za glasanje. Nisu se stekli razlozi za odlučivanje. Rekao sam sve što znam”, kazao je tada Leko, bez dodatnih komentara. Bilo je to dovoljno da počnu priče o Bajićevoj smjeni, iako su na kraju njegovo izvješće zastupnici podržali.
U SDP-u pak i danas ističu kako Bajićev odlazak nema veze s tim izvješćima te da je glavni problem bio to što je dugo na toj poziciji. “Točno je da se razmišljalo o još jednom mandatu za Bajića, no da je imenovan i četvrti put, to bi zaista bilo previše. U tom slučaju bio bi na čelu DORH-a šesnaest godina”, rekao je naš izvor iz SDP-a.
Tko je Dinko Cvitan. On godinama uživa neizmjerno povjerenje svoga nadređenog Mladena Bajića, koji ga je i postavio na funkciju šefa Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala 1. studenoga 2005. Gotovo devet godina ostao je u Bajićevoj sjeni, nastojao biti što dalje od politike, ali i od medija. Izgradio je imidž prekaljenog borca protiv korupcije bez kompromitirajućeg podatka u biografiji.
Cvitanov je prethodnik na mjestu šefa USKOK-a Željko Žganjer u jesen te 2005. morao odstupiti jer je Bajić, kako se tada pisalo, shvatio da njegov zamjenik gradi paralelni sustav unutar Državnog odvjetništva. Kao vršitelj dužnosti odgovornu je funkciju preuzeo javnosti tada slabo poznat Dinko Cvitan.
Cvitan se rodio se 1958. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te 1977. upisao Pravni fakultet na kojem je 1982. diplomirao. Godinu dana poslije zaposlio se kao pripravnik na Općinskom sudu u Zagrebu, a 1985. položio je pravosudni ispit. Do kraja 1985. radio je u zagrebačkom državnom tužilaštvu. U veljači 1986. postao je zamjenik općinskog državnog tužitelja u Zagrebu u odjelu za gospodarstveni kriminalitet. Tada su zajedno s njim na poslovima progona kriminalaca ondje radili Čedo Prodanović, Jadranka Sloković i Anto Nobilo, danas ugledni odvjetnici.
Tadašnji zagrebački tužitelj Prodanović dobro se sjeća mladog kolege Cvitana iz toga vremena.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA