Pravna bitka je završena i Slovenija hrvatskim štedišama mora vratiti njihove uloge u Ljubljanskoj banci. Nema više nikakve pravne mogućnosti da im ne isplati novac od stare devizne štednje – govori mi zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Štefica Stažnik, koja već deset godina zastupa Hrvatsku u tom sudskom procesu koji je i na njezino zadovoljstvo prošlog tjedna okončan. I to je okončan presudom zbog koje 130.000 hrvatskih štediša i te kako ima razloga za slavlje. Slovenija im je dužna platiti ukupno 150 milijuna eura uvećanih za kamate koje su se nagomilale u posljednjih najmanje 25 godina. Što štediše sada trebaju poduzeti?
Baš ništa, uvjerena je Štefica Stažnik, dodajući da nema potrebe da angažiraju odvjetnike niti da podižu bilo kakve tužbe. Neka samo pronađu štedne knjižice ili ugovore o štednji jer će im uskoro trebati.
Obavijest građanima Ured zastupnice Stažnik i druge državne institucije građane će na vrijeme obavijestiti kako će presuda točno biti izvršena, odnosno kako će im i kada novac biti uplaćen.
Dobro će im doći još malo strpljenja, oko godinu dana.
“Presuda se odnosi na sve štediše Ljubljanske banke i njezinih podružnica izvan Slovenije, na sve one kojima ta štednja još nije vraćena. Sada je na potezu Slovenija koja u godinu dana mora napraviti akcijski plan kako će svim štedišama vratiti novac. Nadgleda je Odbor ministara Vijeća Europe u kojemu sjedi 47 ministara vanjskih poslova država Vijeća Europe. Možda će sve odjednom platiti, a možda u ratama, na određen broj godina. Europski sud već je ranijim presudama jasno izrazio stavjalište da teško financijsko stanje državi ne može biti izgovor za kršenje ljudskih prava i neizvršavanje sudskih presuda. To znači da Sloveniji više ne preostaje ništa drugo nego platiti ljudima što im pripada, a to su njihove ušteđevine kojima je godinama raspolagala”, tvrdi Stažnik.
Dodaje kako Slovenija prema presudi ne smije odbaciti ni zahtjeve štediša koji su u ratu ili drugim okolnostima ostali bez ugovora o štednji ili štednih knjižica.
Što s umrlim štedišama? Takvi slučajevi zasigurno će ići u neki sudski postupak dokazivanja. Oni koji imaju ugovore i knjižice, a to je većina hrvatskih štediša, trebaju samo čekati izvršenje presude.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA