U roku mjesec dana objavit ćemo odluku o ocjeni ustavnosti novog Zakona o kaznenom postupku. Neke stvari morat će biti promijenjene - otkrio je Globusu izvor iz vrha Ustavnog suda. Kako doznajemo ta odluka mogla bi dovesti do tektonskih poremećaja u svim velikim sudskim procesima koji su bili obuhvaćeni novim ZKP-om.
Globusov sugovornik s Ustavnog suda kaže, doduše, kako će ostaviti sadašnji model ZKP-a koji je nespretna mješavina akuzatorskog i inkvizitorskog sustava, ali će ipak napraviti nekoliko ključnih izmjena.
Iako nam nisu htjeli otkriti koje odredbe ZKP-a će proglasiti neustavnima pa time i ništavnima, tvrde kako je najvažnije izjednačiti obranu i tužiteljstvo tijekom istražnog postupka, što danas nije slučaj i zbog čega su najviše negodovali odvjetnici i okrivljenici.
“Prava obrane nisu dovoljno zaštićena tijekom istražnog postupka i pitanje je postoji li ravnoteža oruđa između obrane i tužiteljstva. Nama se čini da ne postoji, i to ćemo morati promijeniti”, objašnjava naš izvor u Ustavnom sudu.
Druga velika promjena ticat će se danas svemoćne pozicije Državnog odvjetništva koje zbog svoje potpune neovisnosti i velikih ovlasti već gotovo tri godine (najveći dio ZKP-a stupio je na snagu 1. VII. 2009.) predstavlja strah i trepet za većinu hrvatskh političara i biznismena koji nemaju čistu savjest.
“Napravit ćemo veću sudsku kontrolu Državnog odvjetništva. Ali, pazite, ne političku kontrolu, nego sudsku. To znači da će sud tijekom istražnog postupka provjeravati pojedine radnje Državnog odvjetništva. Dakle, bit će podložne sudskoj kontroli, što danas nije slučaj”, govori naš sugovornik.
Ovdje dolazimo do apsurda.
Na Ustavnom sudu nam tvrde kako će u sklopu rješenja argumentirano provući kako se njihova odluka, kojom dio ZKP-a proglašavaju neustavnim, ne može i neće odnositi na sve prijašnje i sadašnje sudske predmete koji su vođeni po novom ZKP-u.
Ali, naši sugovornici u Kukuriku-Vladi, pravni stručnjaci i odvjetnici koji su uključeni u neke od velikih uskočkih predmeta uvjereno tvrde kako poništenje nekih odredaba ZKP-a od Ustavnog suda može značiti samo jedno: utvrdi li se da su te neustavne odredbe pomogle u osudi okrivljenika, a većina jest, Sud za ljudska prava u Strasbourgu mogao bi osloboditi sve takve okrivljenike.
To konkretno znači da bi Ivo Sanader, Ratko Maček, Robert Ježić, Mladen Barišić, Nevenka Jurak, Damir Polančec, Ivan Mravak i svi ostali okrivljenici ili osuđenici trebali biti oslobođeni.
“Ustavni sud će takvom odlukom, bojim se, otvoriti Pandorinu kutiju. Ne možete u jednom trenutku donijeti odluku da je nešto neustavno i onda dodati kako se to ne tiče osoba kojima se sudi ili su već osuđene na temelju istih tih odredaba koje ste proglasili neustavnima. Takav scenarij znači da će velika većina osuđenih svoju satisfakciju, nakon što prođu sve instance u Hrvatskoj (Vrhovni, Ustavni sud), potražiti u Strasbourgu. I bojim se da će je tamo itekako dobiti. To onda znači ne samo da bi ti ljudi tog trena mogli biti slobodni nego da bi od države mogli tražiti nadoknadu štete, i to s kamatama”, govori izvor blizak Kukuriku-Vladi.
S njim se slažu i odvjetnici koji su branili svoje klijente po novom ZKP-u.
“Ja ću prva ići u Strasbourg nakon što Ustavni sud donese takvo rješenje”, govori nam jedna odvjetnica čiji klijent danas sjedi u zatvoru.
Slično razmišlja i Jadranka Sloković, odvjetnica koja brani najveći ulov Državnog odvjetništva, bivšeg premijera Sanadera.
“Čujte, ako bude dovedena u pitanje ustavnost pojedinih odredaba ZKP-a, naravno da će se ta neustavnost odnositi i na prošlost. I neosporno je da će to predstavljati mogućnost rušenja cijelih presuda, naravno, ovisno o tome koliki su utjecaj te neustavne odredbe imale na donošenje konačnih odluka u pojedinim presudama. Svaka presuda će se gledati individualno, ali je sigurno da ćemo mi koristiti sve mogućnosti. To je naše pravo i obveza. Bitno je samo da te promjene Ustavnog suda ne budu kozmetičke jer se onda neće ništa napraviti”, govori Sloković.
Prvi djelovi novog ZKP-a na snagu su stupili 1. siječnja 2009., a najveći dio 1. srpnja 2009., isti dan kad je Sanader objavio da se povlači iz izvršne politike.
Da je cijeli Zakon donesen u nespretnom obliku govori činjenica da je jedan dan prije stupanja najvećeg dijela odredaba na snagu (30. lipnja) donosena takozvana Novela, kojom je promijenjeno nevjerojatnih 118 odredaba. Već tada moglo se zaključiti kako će doći do velikih problema.
Točno dva mjeseca pošto je najveći dio ZKP-a stupio na snagu, u poštanski sandučić Ustavnog suda na nekoliko stotina stranica stigao je Zahtjev za ocjenu ustavnosti ZKP-a.
Autorice Zahtjeva bile su odvjetnice Višnja Drneški Lasan i Jasna Novak, koja je, inače, bila i član radne skupine koja je pisala sporni Zakon.
“Hrvatska je posljednih 150 godina imala mješovito kazneno procesni sustav. Dakle, punih 150 godina imali smo jedan model interakcije između zakona, sudske prakse i teorije. I onda su jedan dan rekli da to ništa ne valja i sve bacili u smeće. Preko noći su stvorili čudovište ili, kako ga ja najčešće zovem, ‘creature’ (stvorenje). Sada treba pričekati konačnu odluku Ustavnog suda. No, naravno da će ona, ako poništi neke odredbe, biti argument braniteljima u njihovim daljnim aktivnostima”, kaže Drneški Lasan.
Pune tri godine ustavni suci proučavaju njezin Zahtjev, što je nezabilježeno u povijesti tog suda.
Zagrebački odvjetnik Veljko Miljević kaže kako je Rješenje Ustavnog suda trebalo biti doneseno još u studenom prošle godine.
“Sve je bilo gotovo, no onda su rekli da nije dobar tajming zbog parlamentarnih izbora. Pa su onda rekli da će objaviti odluku nakon izbora i evo prošlo je već šest mjeseci, a odluke još nema”, govori Miljević.
Prema Globusovim informacijama, trinaestero ustavnih sudaca podijelilo se u dvije skupine koje su imale dijametralno različite poglede na to kako bi se trebali očitovati u pogledu novog ZKP-a.
Jedna skupina tražila je rušenje kompletnog Zakona. Njihov neformalni lider bio je ustavni sudac i najveći autoritet za teoriju kazneno-procesnog prava Davor Krapac, koji je godinama ranije vodio radnu skupinu za pisanje tog Zakona.
No, kako je stvaranje novog ZKP-a dugo trajalo, a Sanaderovu Vladu uhvatila je panika nakon ubojstva izdavača Ive Pukanića, Krapac je naprasno maknut s čela radne skupine i na nju je postavljen bivši dekan Pravnog fakulteta u Rijeci, danas predstojnik Katedre za kazneno postupovno pravo Berislav Pavišić.
On je završio pisanje Zakona koji je Sanaderovoj vlasti i javnosti trebao donijeti sigurnost od regionalnih kriminalnih skupina. Kasnije je taj Zakon došao glave upravo Sanaderu, no to nije predmet ovog teksta.
Druga skupina sudaca na Ustavnom sudu zagovarala je pak ideju da je trebalo proći još nekoliko godina kako bi se dobila prava slika o tome što konkretno nije dobro u novom ZKP-u.
No, na kraju je došlo do kompromisa.
Ustavni sud imenovao je radnu skupinu specijalno zaduženu za ZKP koja je na kraju imala odlučujući utjecaj.
Iako se i dalje skriva tko su članovi radne skupine, prema našim informacijama ondje sjede upravo Davor Krapac, zatim sutkinja Snježana Bagić, navodno buduća predsjednica Ustavnog suda. Treći član je sudac Marko Babić, bivši odvjetnik iz Vinkovaca. Konačno, četvrti i najvažniji član koji ima i funkciju suca izvjestitelja je nezaobilazni Miroslav Šparović, nekadašnji ministar pravosuđa.
Ta radna skupina uspjela je doći do zajedničkog rješenja.
“Najveći utjecaj na ovakve izmjene imao je Miroslav Šeparović, a kad pogledate sastav radne skupine, onda vas to ne čudi. Bagić je bila pomoćnica ministrice Škare-Ožbolt u HDZ-ovoj Vladi, Šeparović je bio HDZ-ov ministar pravosuđa, a Babić je kao odvjetnik iz Vinkovaca 2007. dobio iznenađujuću potporu u Saboru, kojim je tada predsjedao Šeks, da postane ustavni sudac. Tri od četiri ustavna suca očito imaju nešto zajedničko”, komentira jedan Globusov sugovoronik iz najviših pravosudnih krugova.
Kako bilo, Globusov izvor na Ustavnom sudu tvrdi kako će ustavni suci doista u sljedećih mjesec dana pred javnost izaći sa svojom odlukom.
Dio pravosudnih krugova komentira da je riječ o zanimljivom tajmingu budući da bi u lipnju trebalo biti poznato je li predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec imenovana, a vjerojatno hoće, sutkinjom u Europskom sudu za pravdu u Strasbourgu.
Isti komentatori tvrde kako će Omejec pošto-poto htjeti izbjeći sudjelovanje u donošenju Rješenja oko ZKP-a koje bi moglo protresti zemlju.
Naime, ne samo da bi u slučaju ovakvih izmjena najveći dio bivšeg vrha HDZ-a, koji danas sjedi po zatvorima ili na slobodi strepi od presuda i eventualnih novih istraga, mogao dobiti novu priliku nego bi i jedna od najmoćnijih osoba u zemlji, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, mogla ostati bez krila.
Ustavni se suci, kako nam je najavio izvor iz te ustanove, spremaju u istražnom postupku Državno odvjetništvo staviti pod sudsku kontrolu.
Prema starom ZKP-u, u istražnom postupku postojale su tri strane – istražni sudac koji je vodio istragu i dvije suprostavljene strane tužiteljstvo i obrana.
Novi ZKP ukinuo je istražnog suca, a vođenje istrage uz velike ovlasti povjerio Državnom odvjetništvu. Doduše, izmišljena je funkcija sudac istrage, no njegova uloga je sasvim formalne naravi.
Igru vodi Državno odvjetništvo.
No, s tim bi sada trebalo biti gotovo.
To znači da bi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izgubio itekako moćan alat u otkrivanju i dokazivanju koruptivnih afera.
Globusov sugovornik blizak Državnom odvjetništvu kaže da su oni bili spremni na to da Ustavni sud doista poništi neke odredbe ZKP-a, ali da to vrijedi za sve predmete, osim Uskočkih.
Time bi zapravo, razmišljaju u DORH-u, takozvani mali čovjek imao velika prava u istražnom postupku, a poduzetnici i političari, dakle najveće mete DORH-a, i dalje bi bili u istom položaju kao danas.
No, takva ideja nije prošla budući da bi to značilo podjelu građana u dvije skupine – onu s manjim i onu s većim pravima.
Rješenje Ustavnog suda nestrpljivo se očekuje i na političkoj sceni.
Pogotovo u HDZ-u.
Već dulje vrijeme dio članova te stranke, ali i neki pravosudni krugovi, drže kako je važnu ulogu u otkrivanju brojnih afera te stranke imao potpredsjednik HDZ-a i Sabora Vladimir Šeks.
I to samo zbog jednog razloga.
Osveta Ivi Sanaderu.
U najtežim vremenima za tu stranku, kad su mediji svakodnevno izvještavali o novim optužnicama za najviše HDZ-ove dužnosnike, Mladen Bajić često se mogao vidjeti kako u Saboru posjećuje Ured potpredsjednika.
I tu navodno leži jedan od razloga zašto je ustavnim sucima trebalo tri godine da riješe predmet s daleko najsnažnijim političkim, pravosudnim i društvenim posljedicama za ovu zemlju.
I zato je veliko iznenađenje izazvala činjenica da troje ustavnih sudaca bliskih Vladimiru Šeksu zagovaraju izmjene ZKP-a koje bi HDZ-ovim okrivljenicima najednom mogle biti ozbiljna pomoć.
No, naši sugovornici drže kako su afere predaleko otišle i kako je došlo do procjene da negdje treba prerezati. Naime, danas se i HDZ nalazi u opasnosti da u procesu Fimi media bude službeno kriv za pljačku države. To bi tada cijelu stranku stavilo u tešku političku situaciju jer bi u tom slučaju propala Šeksova teza da je za vrijeme Sanadera u HDZ-u postojao paralelan sustav upravljanja za koji ostatak vrha stranke nije znao.
A bez HDZ-a Vladimir Šeks u najmanju ruku ne stoji najbolje na političkoj sceni.
Također, ako se istrage nastave ovim tempom, pitanje je vremena kada će netko u DORH-u spomenuti i Šeksovo ime, a tada će biti teško očekivati da će Bajić napraviti iznimku.
I zato bi rješenje Ustavnog suda koje bi poništilo dio odredaba ZKP-a HDZ-u vrijedilo kao suho zlato.
A koliki utjecaj politika ima na Ustavni sud najbolje oslikava njegova odluka kojom je u vjetar bacio 717 tisuća potpisa koje su skupili sindikati tražeći referendum o prijedlogu izmjena Zakona o radu.
I SDP-ovci s nestrpljenjem čekaju rješenje Ustavnog suda. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić oformio je radnu skupinu koja bi trebala uskladiti novi ZKP s Kaznenim zakonom.
No, posao stoji jer se čeka Ustavni sud.
Ta radna skupina radi u dva smjera.
Jedan je da usklađenjem ZKP-a i KZ-a dođe do rasterećenja županijskih sudova na način da na te sudove mogu doći samo takozvane “sudske ekskluzive”, odnosno najveći predmeti. Tome će pomoći selidba predmeta s drogama sa županijskih na općinske sudove.
Ministarstvo pravosuđa namjerava u sklopu usklađivanja tih dvaju zakona učiniti i neke dodatne izmjene ZKP-a.
Kako doznajemo, razmišlja se što napraviti s odredbama koje propisuju tajnost istrage. Drži se kako će doći ili do ukidanja tih odredaba ili će se one osnažiti tako da istraga doista bude tajna.
Druga stvar tiče se trećeg stavka članka 10, u kojem stoji da nezakoniti dokazi pribavljeni povredom prava i sloboda mogu biti zakoniti ako su te povrede prava i slobode “manje” od težine kaznenih djela za koje su dokazi prikupljeni.
Postoji, doznajemo, velika mogućnost da Ministarstvo pravosuđa ukine taj članak.
U Ministarstvu nestrpljivo priželjkuju odluku Ustavnog suda jer žele da izmjenjeni ZKP i novi usklađeni Kazneni zakon na snagu stupe 1. siječnja iduće godine.
Drugi razlog zbog kojega SDP-ovci čekaju odluku Ustavnog suda jest sada realna mogućnost da doista padnu neki veliki predmeti te da neki u javnosti već osuđeni političari i poduzetnici postanu slobodni ljudi i da se sve to dogodi u mandatu SDP-a.
Bio bi to signal da pravna država opet ne funkcionira, pa iako SDP-ova Vlada zapravo neće imati utjecaj na to, javnost bi upravo nju mogla smatrati odgovornom.
A tu sad dolazimo i do trećeg potencijalnog problema - Europska komisija.
Cijela hrvatska borba protiv korupcije temeljila se na istragama protiv najviših dužnosnika i njima bliskih poduzetnika. Zamislite sad kad bi ta kampanja pala u vodu jer je Zakon loše napisan, a Ustavni sud nije htio žuriti pa je tek pošto se pokrenula hrpa uskočkih predmeta odlučio objelodaniti da sve te istrage nisu bila baš ustavne.
Još kad znamo da je Poglavlje 23 – pravosuđe i ljudska prava pod monitoringom Europske komisije, koji pak može odgoditi ulazak zemlje u EU, jasno je što se može dogoditi Hrvatskoj kad Ustavni sud priopći svoju odluku.