Izvještavanje o utrošenim sredstvima bez dokumentacije, milijunska ulaganja u uređenja nekretnina, višemilijunske isplate za marketinške usluge bez ikakve specifikacije troškova – sve su to samo neke od nepravilnosti koje su poreznim nadzorom zatečene u poslovanju neprofitnih organizacija u 2012. godini.
Riječ je o primjerima nekih od najtajnijih poslovanja različitih udruga koje prema svojim statutima ne bi trebale stjecati profit, ali su u dugi niz godina na računima nagomilale pozamašne ušteđevine, oročene štednje, vlasništvo nad dionicama – i sve drugo što im nikako nije spadalo u opis djelovanja.
Prema podacima do kojih je ekskluzivno došao Globus iz nekoliko izvora, hrvatske udruge na kraju 2012. godine raspolagale su pozamašnim bilancama.
Njih 50.900 udruga i 25.481 neprofitna organizacija u vlasništvu su krajem 2012. godine imale 1,4 milijarde kuna građevinskih te 101 milijun stambenih objekata.
Vrijednost njihovih poslovnih objekata procijenjena je na 987 milijuna kuna, a udruge i neprofitne organizacije u vlasništvu imaju i vozni park ukupne vrijednosti nešto malo iznad pola milijarde kuna.
Najveći iznosi otkriveni su na računima udruga. One u bankama i blagajnama danas imaju 798 milijuna kuna od čega se 717 milijuna nalazi na računima u tuzemnim bankama.
Organizacije kojima cilj nije profit stekle su i značajna vlasništva u dionicama.
Točnije, udruge u dionicama imaju 120 milijuna kuna, a na bankama su oročile 405 milijuna, od čega se dobar dio odnosi na novac koji su udruge dobile iz državnog proračuna.
Na oročavinje novca većina udruga odlučivala se zbog viškova.
Naime, poreznim nadzorom utvrđeno je da su udruge i neprofitne organizacije, nakon što se oduzmu manjkovi iz prijašnjih godina, u 2012. ostvarile višak prihoda od čak 830 milijuna kuna za koji su potom kupovale dionice, otvarale štednje ili ga oročavale na bankovnim računima.
Oročavanje. Za neke udruge, doznaje Globus, utvrđeno je kako su oročavale čak i novac koji su dobivale iz državnog proračuna, a bilo je primjera u kojima je nadzorom utvrđeno kako su udruge oročavale iznose u visini kompletnog godišnjeg financijskog plana – dakle, novac uopće nisu ulagale u osnovnu djelatnost!
Štoviše, neke od njih rado su kreditirale gospodarstvo pa je tako utvrđeno da su privatni poduzetnici od različitih udruga i organizacija primili 230 milijuna kuna kroz kreditiranje.
Neke u vlasništvu imaju i cijela trgovačka društva.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA