Svašta se dogodilo u protekla četiri mjeseca.
Zagrebački je holding nabavio 251 novo vozilo.
Nagomilao je pola milijarde kuna duga.
Od korisnika je počeo utuživati dug za komunalni doprinos koji je ionako otišao u zastaru.
Ali odgovore na Globusova pitanja nikada nisu dostavili.
Četiri mjeseca redakcija Globusa čeka odgovore o poslovanju najvećeg zagrebačkog javnog poduzeća, ZG holdinga, kojem je na čelu Ivo Čović.
Globus se Holdingu obratio s konkretnim pitanjima: 7. ožujka glasnogovorniku zagrebačke megatvrtke Dušanu Viri poslali smo dopis s 24 pitanja o poslovanju Zagrebačkog holdinga, plaćama zaposlenika, iznosima troškova reprezentacije, troškovima automobila, intelektualnih usluga, iznosa plaća u naravi i drugim važnim podacima.
Specifičan je bio i trenutak kad smo Holdingu uputili ta pitanja.
Baš je negdje u to vrijeme odobreno da prijevoz u Zagrebu poskupi za 30-ak posto.
Nije dugo trebalo da se i druge Holdingove podružnice osim ZET-a zbog gubitaka odluče građanima poskupjeti usluge.
Tako je i voda za korisnike s prvim danom ožujka s 11,22 kune poskupjela na 13,47 kuna po kubnom metru.
Usred tih silnih poskupljenja na teret građana, željeli smo zagrebačkog gubitaša upitati jesu li, uslijed teške krize, napravili išta po pitanju racionalizacije poslovanja, rezanja suvišnih troškova, otpuštanja viška radnika, preustrojavanja tvrtke, smanjenja materijalnih troškova ili troškova reprezentacije čelnika Zagrebačkog Holdinga.
Nažalost, u Holdingu nisu mislili isto.
Zato smo nakon Zakonom predviđenog roka odgovore pokušali ishoditi preko Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Od njih smo zatražili da nam pomognu doći do informacija.
Agencija se obratila Zagrebačkom holdingu i od te tvrtke dobila “hladan tuš”: Zagrebački im je holding dostavio Odluku uprave Holdinga, donesenu 13. srpnja 2011. kojom je Uprava javne tvrtke, financirane novcem građana, poslovnom tajnom odredila – gotovo sve financijske podatke o tvrtki.
Recimo, tajni su im ugovori o radu, podaci o plaćama i sva pitanja o radnim statusima zaposlenika.
Tajna su i financijski izvještaji ili analitički podaci na temelju kojih ova javna tvrtka izrađuje svoje financijske izvještaje.
Top secret u Holdingu su i podaci o uvjetima dogovorenim po ugovorima o kreditima s poslovnim partnerima, a tvrtka smatra da od građana treba skrivati i provedene revizije i interne kontrole, sadržaje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava, planove i dokumente koji su temelj za izradu godišnjih i strateških planova...
Posebno se to odnosi na podatke od gospodarskog značenja a koji bi, sudeći prema razmišljanjima čelnika Holdinga, u rukama građana koji Holding financiraju bila protivna poslovanju društva i štetila interesima i poslovnom ugledu tvrtke!
Ukratko, Ivo Čović poslovnom je tajnom proglasio apsolutno sve podatke o financijskom poslovanju Zagrebačkog Holdinga osim onih koji su dostupni u godišnjem izvješću.
To po sili Zakona moraju objavljivati na svojim internetskim stranicama.
Usprkos takvoj odluci, Agencija za zaštitu osobnih podataka Holdingu je 6. lipnja dostavila zaključak da to nipošto nisu smjeli učiniti.
Uputili su ih na Zakon o tajnosti podataka kojim je propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijih bi priopćivanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
“Ta je odluka Holdinga potpuno nezakonita”, objašnjava nam odvjetnica Vesna Alaburić, koja se također poziva na spomenuti Zakon o tajnosti podataka koji govori o tome da nije moguće tajnima proglasiti sve podatke o poslovanju društva.
U Zagrebačkom holdingu misle drukčije.
Recimo, za njih su tajni podaci o djelatnicima tvrtke kojima su odobreni troškovi reprezentacije u 2010., 2011. i 2012. godini, jednako kao i iznosi reprezentacije.
Zagrebački holding ne želi odgovoriti niti na pitanje koji sve njihovi zaposlenici imaju pravo korištenja službenog automobila, koji od njih imaju pravo na službenog vozača te koje automobile posjeduju.
U vrijeme poskupljenja velikog broja gradskih usluga, u Holdingu smatraju kako je poslovna tajna i iznos koji tvrtka godišnje plaća za trošak goriva službenih vozila svojih djelatnika.
Na pitanje kako je uopće moguće da javna tvrtka sve ovo proglasi tajnim, zagrebački odvjetnik Veljko Miljević odgovara nam da je “svašta moguće, ali ne i zakonito”.
Uostalom, napominje, podaci o poslovanju proglašeni su tajnima uz nečije odobrenje, a ne na isključivi zahtjev čelnika tvrtke pa je zato potrebno dobiti na uvid odluku kojom je progašena tajnost podataka i vidjeti tko ju je odobrio.
“Vama sada preostaju dva pravna kolosijeka. S jedne strane moguće je Zagrebački holding tužiti sudu i tako zahtijevati pravo na pristup informacijama. No, moguće je i Ustavnome sudu predati zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke kojom je tvrtka svoje poslovanje proglasila poslovnom tajnom i vidjeti kakav će biti ishod te žalbe”, objašnjava Veljko Miljević.
Napominje da je posebno važno ustanoviti je li odlukom o tajnosti podataka poslovanja ove tvrtke došlo do zlouporabe položaja i jesu li njeni čelnici njome zapravo oštetili javno poduzeće.
O tome da je riječ o nezakonitom postupku na četiri stranice objašnjavaju i u Zaključku Agencije za zaštitu osobnih podataka koja je zagrebačkom Holdingu naredila da u roku 15 dana od primitka rješenja “u potpunosti riješi zahtjev za pristup informacijama Tjedniku Globus”.
“Postupajući po konkretnom zahtjevu za pristup informacijama Zagrebački holding d.o.o trebao je uzeti u obzir navedenu zakonsku odredbu i u potpunosti riješiti zahtjev uzimajući u obzir da se informacije mogu učiniti dostupnim primjenom testa javnog interesa i razmjernosti”, stoji u njihovu zaključku.
Sličnog je mišljenja i odvjetnica Alaburić.
“Sa stajališta javnog interesa svakako je važnije, primjerice, dobiti podatke o troškovima reprezentacije Zagrebačkog holdinga nego te podatke skrivati”, kazala je u razgovoru za Globus.
Slične podatke, na primjer, od Holdinga bi mogla zatražiti i Skupština grada Zagreba te se Zagrebački holding na njihov zahtjev ne bi smio oglušiti.
Predsjednik saborskog odbora za pravosuđe Josip Kregar upozorava kako bi tajnost podataka trebala biti iznimka, a ne pravilo života u zajednici i uređenom društvu.
“Nije dobro tajiti ono što će uskoro svi znati. To posebno vrijedi za izbjegavanje podataka koji potencijalno otvaraju rasprave i dvojbe o njihovoj istinitosti. Tvrtka koja ima prirodne monopole, a dobiva sredstva proračuna za svoje financiranje, loše radi ako prikriva podatke o svom poslovanju. Čak i ono što kaže, u tom će slučaju biti pod sumnjom da je izabrano i prividno točno”, zaključio je Kregar.