To su printovi koje sam dobio na poklon i kojima sam ukrasio ured. Volim takve motive – evo tamo je kralj Zvonimir, a ovdje lijevo je Bukovčev Hrvatski preporod – pokazuje mi predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Prije samo godinu dana ovaj je ured, u vrijeme Nadana Vidoševića, krasilo 20-ak originalnih slika, između ostaloga i jedan Vlaho Bukovac, možda baš na istome mjestu gdje sada visi njegova “isprintana” verzija.
Novi šef Komore Luka Burilović nije puno toga mijenjao u bivšemu Vidoševićevu uredu.
Osim slika, ovdje je još nova prljavobijela kožna garnitura s dvije fotelje, ali zato je potpuno promijenio organizaciju ustanove čiji je bivši šef prije deset mjeseci završio u pritvoru i postao predmet istrage.
Restrukturirali ste Komoru i iz nje je otišlo 150 ljudi. U kojim ste službama zatekli najviše nelogičnosti?
- Da, smanjili smo troškove na svim razinama za desetak milijuna kuna, prodali smo skupocjene automobile visoke klase i sve što smo smatrali luksuzom. Što se ljudi tiče, primarno smo zbrinuli one koji ispunjavaju uvjete za mirovinu. Imali smo 17 organizacijskih jedinica i sektora, a sada smo to sveli na osam. Na taj način smanjili smo i broj direktora. Uštede su nužne, ali pazili smo da ne zarežemo u zdravo tkivo od kojega naši članovi imaju najviše koristi. Između ostaloga, ovih osam direktora stavili smo na probni rok do Nove godine, dokad ćemo “brusiti” sustav i vidjeti kako su se na tim pozicijama snašli.
Bivšem predsjedniku Komore zamjeralo se da ima puno savjetnika, čak više i od predsjednika Josipovića. Koliko ih vi imate?
- Dolaskom u Komoru zatekao sam ih šest, sad imam jednog i to mi je dovoljno.
A kako sada Komora stoji s ugostiteljskim osobljem, imali ste tri kuhara, devet konobara, četiri recepcionara?
- Tu smo dosta rezali, posebno vozače i pomoćno osoblje koje smo smanjili gotovo za 50 posto. Novom shemom strogo su predviđeni koeficijenti za sva radna mjesta i sad se točno zna koliku plaću može imati osoba sa srednjom stručnom spremom.
A kad će postati javan iznos plaće predsjednika Komore?
- Ma to uopće nije problem. Ja sam ovdje došao s mjesta menadžera vrlo uspješne tvrtke, s jedne lagodne pozicije. Meni je plaća ovdje dvostruko niža od one koju sam imao kao predsjednik Uprave Sladorane. Došao sam ovamo zbog novih izazova i želim pokazati da ova institucija može za gospodarstvenike činiti puno više nego što je dosad činila.
Kolika je onda vaša plaća u Komori?
- Recimo da je to u razini s visokim dužnosnicima.
Je li izgledno da i Komora postane obveznik javne nabave, dakle da javno objavljujete informacije o sklopljenim ugovorima i poslovima?
- Komora je neovisna institucija i ne financira se iz proračuna. U Hrvatskoj imamo 25 komora, sve su na obveznom članstvu i mi se tu baziramo na kontinentalnom modelu kakav imaju Italija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Švicarska... Mi nismo obveznici, ali taj sustav već primjenjujemo, i to radimo zbog sebe, a ne zbog drugih.
Kad će biti objavljeno izvješće o radu HGK u 2013.? Već je listopad, a njega još nema na vašim web-stranicama?
- Ono će biti prihvaćeno ovaj tjedan na našoj skupštini, a ovih dana završila nam je i porezna revizija. Izvješće ćemo donijeti kakvo god da jest, podvući crtu, ne okretati se više i napokon krenuti dalje.
Zašto kažete “kakvog god da je”?
- Pa ne mogu reći da je izvješće sjajno s obzirom na okolnosti koje su se dogodile i s obzirom na teret koji nosimo još od prošle godine. Ono će biti negativno, što je i za očekivati, ali budite sigurni da će izvješće za 2014. godinu biti sasvim druga priča. Moj cilj je vratiti ugled ovoj instituciji, i to ću napraviti jer sam ovdje izabran u jednoj od najdemokratskijih izbornih procedura koje je Komora dosad imala. Izabran sam kao jedan od 17 kandidata, nakon javnog natječaja, nakon predstavljenih 17 programa, ispitivanja ispred Komisije i konačnog tajnog glasovanja. Na to sam ponosan.
Ministar Maras gura novi Zakon o HGK prema kojemu bi članstvo trebalo biti dobrovoljno. Jeste li spremni na to? On tu više-manje ima podršku medija i građana.
- Pa vidite, to koliku on ima podršku, to je upitno. Ako dovodite u pitanje postojanje liječničke komore, na primjer, onda ćete valjda o tome pitati liječnike, a ne građane. Tako je i ovdje. Uvažavam građane, ali treba pitati gospodarstvenike koliko su oni zadovoljni Komorom. Pitajte građane jesu li za ukidanje poreza. Sigurno će vam reći da jesu. Pitajte ih žele li ukinuti HRT pretplatu. Pa naravno da žele! Ipak, nisam siguran da bi gospodarstvenici na to pristali, ali siguran sam da nitko neće dovoditi u pitanje članstvo u HGK kad ćemo za 42 kune mjesečno, koliko sada plaća većina naših članica, davati još kvalitetniju uslugu. Nama je cilj, i za to nam ne trebaju izmjene zakona, da se prihodi iz vlastitih sredstava u odnosu na prihode iz članarine povećaju tako da iznose i iznad 50 posto, ali za to nam treba vremena. Turskoj, koja ima jednu od jačih komora, trebalo je pet godina da dođu do 70 posto prihoda iz vlastitih sredstava, što je i nama krajnji cilj. Također treba uzeti u obzir da od ovih prihoda koje dobijemo od članarine, velik dio vraćamo natrag gospodarstvenicima.
Ipak, postane li članstvo dobrovoljno, recimo već od sljedeće godine, je li Komora na to spremna?
- Nema te institucije koja može od danas do sutra ostati bez financiranja i normalno raditi. Vjerujemo da nas podupire veliki broj gospodarstvenika, ali ipak, situacija u zemlji je takva da će rijetko tko dobrovoljno plaćati nešto što ne mora.
Po nekim vašim izjavama zaključila sam kako mislite da je Marasova izrada novog Zakona o HGK zapravo njegov politički obračun s vama? Možda čak i s vama osobno?
- Ministra Marasa nisam poznavao sve dok nisam došao u Komoru, možda smo se sve skupa onako usput negdje dva puta susreli. Ne mislim da je to naš osobni sukob, ali moguće da jest njegov politički obračun sa mnom jer na izborima nije prošao kandidat za kojega je ministar Maras bio zainteresiran. Ali, nisam ja kriv što sam pobijedio i što sam ponudio najbolji program. Gledajte, govoriti o rasterećenju gospodarstva kroz 42 kune mjesečno, to je demagogija. Najmanji je problem danas članarina i mi nemamo ništa protiv da je u dogledno vrijeme ukinemo, ali za to treba neko prijelazno razdoblje. Bit Zakona koji priprema Maras je raspuštanje svih tijela i prestajanje mandata predsjedniku HGK, i to je zapravo politički udar na jednu neovisnu instituciju koja se želi staviti pod kapu Vlade, ministarstva, kao jedna njena uprava ili vladina agencija. Gospodarstvo je ipak odvojeno od politike u zemljama koje su nama uzor.
Koliko ste danas aktivni u HDZ-u?
- Kad sam izabran na ovu poziciju, zamrznuo sam sve političke i stranačke funkcije, tako da me sada zanima samo gospodarska politika.
U kakvim ste odnosima s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom?
- Sa svima u vodstvu, pa tako i predsjednikom, imam korektne odnose.
Kad ste se čuli ili sreli posljednji put?
- Nakon mog angažmana u Komori znatno rjeđe, zadnji put vidjeli smo se na saboru stranke gdje sam bio pozvan kao gost, zajedno sa sindikatima i drugim čelnicima komora. I susreli smo se nedavno na Vinkovačkim jesenima.
Kako vam se čini HDZ-ov gospodarski program koji su nedavno predstavili? Onaj u kojem uglavnom govori o tome što neće napraviti?
- Mogu govoriti samo načelno jer program nisam vidio, ali jasno je da svaka stranka koja pretendira na vlast mora imati dobar program. Čitao sam baš Karamarkov posljednji intervju i vidim da se puno poziva na njemački model, a osobno smatram da se trebamo pozivati na gospodarski model jedne od najrazvijenijih zemalja u svijetu.
Slažete li se s odustajanjem od reforme javne uprave?
- Ne, ispravit ću vas, ne odustaje se od reforme, nego je u pitanju model reorganizacije. Reforma javne uprave mora ići, samo je pitanje kako će se reorganizacija odraditi. Mislim da se tu slažu sve stranke i da ni jedna ozbiljna stranka neće od toga odustati. Državna je administracija teško prohodna i to se mora riješiti, ali ne ulazim u to kako će se taj ustroj organizirati. No, oko toga, pa i oko drugih temeljnih stvari, mora postojati konsenzus vlasti i oporbe.
Oko kojih temeljnih stvari?
- Pa vidite, u Hrvatskoj je preopterećen radni kapital, radno zakonodavstvo je loše i ograničavajuće, obrazovni sustav neusklađen s potrebama tržišta, pravosudni sustav spor... Dakle, trebalo bi raditi kombinaciju strukturno-strateških mjera i kratkoročno taktičnih mjera koje znače jačanje industrijske proizvodnje, jačanje izvoza, razvoj poljoprivrede i turizma...
Je li vas predsjednik HDZ-a kontaktirao, savjetovao se s vama kad je radio gospodarski program?
- Ne, nisam bio u to uključen.
Jeste li vi osobno za ili protiv monetizacije autocesta?
- Osobno sam protiv, ja sam zapravo za koncesiju na neizgrađene autoceste dok na izgrađenima ne bih to dopustio. Krediti koji su uzimani za izgradnju autocesta bili su dosta povoljni pa ne razumijem čemu bismo mi sada išli u monetizaciju i prikupljenje sredstava kako bismo vraćali povoljne kredite, kad onda opet moramo uzimati kredite za neke druge stvari, i to kredite koji su trenutno nepovoljniji? Jasno je da bi tu veliki dio sredstava išao u krpanje deficita, a mislim da to nije dobro.
A kako stojite po pitanju preferencijalnog glasovanja?
- Ovaj sustav koji je bio za EU izbore nije loš, tu nemam ništa protiv. Ali nisam za kompletno predložene izmjene kao što je to, recimo, smanjenje izbornog praga koje bi rezultiralo inflacijom malih stranaka i pojedinaca u Sabor. To bi nam donijelo puno “trgovine” i češće izbore, a i sami vidite da s čestim izbornim ciklusima na kraju zapravo imate probleme u državi i nestabilnu Vladu.
Stojite li i vi na pozicijama onih koji govore kako Kukuriku-Vlada nije napravila ništa za gospodarstvenike?
- Moramo biti otvoreni i reći da se gospodarske politike vode pogrešno već dugi niz godina i da su nas dovele u stanje u kojem smo danas. Nužan je zaokret.
A što Vlada može napraviti za gospodarstvenike? Mnogi smatraju da bi se ona zapravo trebala baviti upravom i da bi nam uz dobru javnu upravu gospodarstvo samo od sebe procvjetalo?
- Vlada može stvoriti investicijsku klimu koje kod nas nema. Prošli je tjedan objavljeno izvješće Europske komisije o malom i srednjem poduzetništvu u kojem se kaže kako “hrvatski profil pokazuje ispodprosječne rezultate”. Naši zakoni često se mijenjaju i to poduzetnici i investitori ističu kao najveći problem. Nerijetko ih svaka institucije drukčije tumači i od toga i poduzetnici i investitori gube motivaciju. Mijenjanje papira neće riješiti probleme. Evo Komora je krenula s reformama, napravila čisti start, provela više i od očekivanja i od projekcije i sad umjesto da punom parom krene naprijed, netko viče “stani”, mijenjat ćemo i zakon i ljude i sustav i sve. I to bez javne rasprave i bez konzultacije s glavnim dionicima. Zašto? Kad se da odgovor na to pitanje, dobit ćemo odgovor i na pitanje zašto je Hrvatska tu gdje jest.
Hoće li gospodarstvu pomoći odluka ministra financija Lalovca prema kojoj se povisuje prag za oporezivanje plaća?
- Generalno je to dobar potez, ali pitanje je koliko će se na njemu inzistirati. Naše su plaće jedne od najvećih bruto plaća u Europi i teško da s njima možemo očekivati kako će nam doći strani ulagači. Bruto plaće moramo snižavati.
Hvalili smo se nekoliko mjeseci rastom industrijske proizvodnje i onda je ona opet pala. Što se dogodilo?
- To nije bio rast, nego kratkoročni prestanak pada, kao što su makroekonomski stručnjaci HGK već javno rekli. Mi smo ovime pokazali da smo krhko gospodarstvo i da bilo kakav poremećaj može potpuno promijeniti našu poziciju. Nakon 11 kvartala uzastopnog pada BDP-a moramo se pitati što dalje jer postajemo usamljeni otok u Europi. Ne bi bilo loše razmisliti o tome da svaka Vlada koja šest kvartala za redom nema pozitivan BDP mora dati ostavku. Svaka Vlada, neovisno o tome kojem političkom predznaku pripada.
Znači, želite reći da bi Zoran Milanović trebao dati ostavku?
- Ne, ja kažem da bi u budućnosti to tako trebalo postaviti bez obzira tko je na vlasti. Ta bi odluka, naprimjer, mogla biti jedan od konsenzusa dviju najvećih stranaka.
Kako je izgledao vaš karijereni put?
- Rođen sam u Lipovcu pokraj Vinkovaca, Srijemac sam, i rano sam ostao bez oca. Zbog neimaštine majka je jedva uspjela financirati da završim srednju školu. Nakon toga nisam odmah mogao na fakultet nego sam s 18 godina otišao raditi u Njemačku. Bio sam dijete, ali mi je drago da sam tamo proveo godine u kojima sam se formirao kao čovjek. Tamo sam se naučio radu, redu i disciplini, i nisam bio nikakav direktor, nego fizički radnik, šljaker. Radio sam u firmi kod tetka koji je Nijemac i koji ima tvrtku za montažu kuhinjskog namještaja. Nisam znao niti riječi njemačkog, a moj tetak nije govorio hrvatski pa smo se svakako sporazumijevali.
Kad ste se vratili u Hrvatsku?
- Bilo sam u Njemačkoj skoro do rata, a po povratku sam od ušteđevine otvorio obrt Agrotehnu s kojom sam uspješno krenuo i sam sebi obećao da nikad neću završiti na Zavodu za zapošljavanje. I dan danas tvrdim da tko hoće raditi, može. Možda ne uvijek ono što želi, ali tko hoće, uvijek može naći posao ako treba prehranjivati obitelj. Tako sam vodio privatnu tvrtku, ali sam od samih početaka bio i dragovoljac Domovinskog rata, časnik Hrvatske vojske, ratni vojni invalid koji je u ratu proveo četiri i pol godine. Kasnije sam, negdje 1993., krenuo i u političke vode pa sam radio u lokalnoj samoupravi, pa čak i državnoj upravi jer sam bio pomoćnik ministra poljoprivrede. Nakon toga osam i pol godina na čelu županjske Sladorane, jedne od najuspješnijih hrvatskih tvrtki.
Kad ste se učlanili u HDZ?
- Na prvom općem Saboru stranke u Zagrebu, dakle u veljači 1990. Naravno, HDZ sam odmah prepoznao kao politički pokret i na to sam ponosan. Ali kao što sam vam rekao, moje članstvo je trenutačno zamrznuto i zanima me samo gospodarstvo.
Vi ste dakle malo kasnije upisali fakultet? Kad ste stekli visoku stručnu spremu?
- Dakle, 90-ih sam godina upisao višu pravnu školu, a 2005., kad je već uvedena bolonja, upisao sam diplomski, pa onda postdiplomski i na kraju doktorski studij. Bio bih najsretniji da sam fakultet mogao upisati odmah 1985., nakon srednje škole, ali to nije bilo moguće zbog financijskih razloga. Nije mi teško, to mi čini zadovoljstvo i želim se usavršavati. Evo, baš ovih dana pripremam temu za doktorsku dizertaciju u kojoj ću se baviti utjecajima globalizacije i europske reforme tržišta šećera na hrvatsko tržište šećera. Tu sam uvjetno rečeno “doma”.
Inače, zanimljivo je kako za posao dužnosnika nisu propisane stručne spreme, ali zato šef Komore mora imati 15 godina iskustva, 10 godina na rukovodećim poslovima, poznavanje jezika... Mislim da ne bi bilo loše tako nešto primijeniti i na državne dužnosnike.
Jeste si dobri s Čobankovićem, vi ste bili njegov pomoćnik do 2005. godine?
- Nakon što sam otišao iz ministarstva, naši su kontakti rijetki, ali on je bio jedan od prvih koji me je nazvao nakon što sam postao predsjednik Komore kako bi mi čestitao. Ja se prijatelja nikad ne odričem, ali znatno se rjeđe čujemo.
Imate kakve hobije?
- Volim pogledati dobar film ili pročitati kakvu knjigu. Volim i putovati, iako sada rijetko koji vikend imam slobodan.
Što ste zadnje čitali ili gledali? Kakve filmove uopće volite?
- Volim klasike, recimo, Kuma, Ben Hura, Titanic... Volim i romantične komedije, a mnoge sam filmove gledao nekoliko puta. Evo, sad sam ponovo gledao “Ja u ljubav vjerujem” s Julijom Roberts. POsljednje sam čitao odličan Tajni dnevnik Marije Antoanete.