Stup srama - Globus.hr

Ekskluzivno: svi detalji porezne istrage desetljeća

Stup srama

Globus donosi sve detalje velike operacije lova na najkrupnije porezne varalice kojima je Ministarstvo financija objavilo bespoštedni rat dok ne plate svaku lipu koju su utajili državi: kako su saslušavani, kako su se branili i što će se dogoditi s njihovom golemom imovinom za koju ne mogu dokazati da su je legalno stekli

Samo u prva dva mjeseca, dakle do 29. veljače, na području grada Zagreba i Zagrebačke županije Porezna uprava Ministarstva financija otkrila je 42 sumnjiva bogataša koji će državi morati platiti ukupno 26,3 milijuna kuna poreza, doznaje Globus iz pouzdanih izvora.

Ekskluzivno za Globus, izvori bliski Ministarstvu financija u utorak su potvrdili kako su već izdana 42 porezna rješenja o naplati poreza. Vrijednost imovine koju je otkrila Porezna uprava samo u ta prva 42 slučaja - za koju dakle ranije nije bio plaćen porez - iznosi preko 96 milijuna kuna!

Uglavnom su to, kako tvrde Globusovi sugovornici, vrijedne nekretnine i skupocjeni automobili koji su nabavljeni tijekom proteklih godina.

Jedan zagrebački obrtnik, koji se bavi građevinom, zapeo je za oko Poreznoj upravi nakon što je utvrđeno da je 2010. kupio Mercedes C klase 200 CDI, a u poreznim knjigama stoji da mu je ukupni dohodak te godine iznosio samo 201.354 kune.

Za Poreznu upravu nije bilo dileme: prema rješenju od 20. veljače, tom obrtniku naloženo je da državi plati 52.052 kuna poreza i prireza.

Još jedan građevinar morat će neplanirano platiti državi porez jer je bilo sumnjivo kako je 2008. mogao kupiti vrijedno građevinsko zemljšte na otoku Viru, a njegov ukupno utvrđeni dohodak iznosio je 345.715 kuna.

Budući da nije mogao dokazati izvore novca kojim je kupio zemljište na Viru, Porezna uprava već mu je utvrdila razliku između vrijednosti imovine i novca kojim je zakonito raspolagao. Tu razliku Porezna uprava smatra neprikazanim dohotkom na koji građevinar sada mora platiti 115.095 kuna poreza.

No, pravi je šok za poreznike bio kad su pronašli da skupocjene limuzine, vile u elitnim zagrebačkim četvrtima i kuće po jadranskim otocima kupuju ljudi – bez ikakvog dohotka!

Globusovi sugovornici otkrili su nam pet da sada najdrastičnijih primjera otkrivenih na području Zagreba.

Budući da za te slučajeve još nisu donesena rješenja o naplati poreza – jer je postupak nazdora upravo u tijeku - nismo mogli doznati koliko će država poreza naplatiti u tih pet slučajeva. No, očekuje se da će to biti višemilijunski iznosi jer se radi o imovini koja vrijedi desetke milijuna kuna.

Vjerojatno najdrastičniji do sada poznati slučaj sumnjivog bogataša Porezna uprava otkrila je upravo u Zagrebu. Jedan Zagrepčanin rođen 1951., koji nema prijavljen nikakav dohodak, prošle je godine kupio dvije vile u Zagrebu! Vrijednost tih vila iznosi ukupno 27,6 milijuna kuna!

Postupak istraživanja kako je taj porezni obveznik mogao kupiti dvije vile ako nema prijavljenih primanja još traje.

Porezna uprava, doznaje Globus, istražuje i jednog sumnjivog bogataša iz Zagreba rođenog 1949., koji je lani kupio vilu na otoku Hvaru.

Vrijednost kupljene nekretnine je 18,5 milijuna kuna, a njen novi vlasnik također je porezni obveznik bez ikakva dohotka.

Gotovo nevjerojatno zvuči i podatak da je jedan Zagrepčanin rođen 1971. prošle godine kupio čak tri stana u Rijeci iako je Poreznoj upravi prijavio kako nema nikakvih prihoda.

A ta tri stana platio je 17,8 milijuna kuna.

Među top pet sumnjivih bogataša koji su do sada otkriveni na zagrebačkom području jest i vlasnik građevinskog zemljišta u Kaštelima kod Splita.

On je prošle godine kupio to zemljište vrijedno 5,1 milijun kuna iako formalno uopće nema prijavljenog dohotka.

Osim nekretnina, najviše pažnje istražitelja privlače skupocjena vozila. Jedno takvo vozilo, Volvo T6 S80 od 224 kw, vrijedno 421.990 kuna prošle je godine kupio Zagrepčanin rođen 1953., koji također prema vlastitoj prijavi spada u kategoriju građana bez dohotka.

Kako smo u utorak doznali, upravo građani bez prijavljenih prihoda izazivaju najviše pozornosti i sumnji poreznih vlasti.

Globusovi sugovornici naglašavaju kako nitko u Poreznoj upravi nema diskrecijsko pravo odlučivati koga će se istraživati.

Umjesto toga, stvorili su evidencijski sustav koji sam prepoznaje sumnjive porezne obveznike, odnosno porezne obveznike čiji su prihodi u nesrazmjeru s imovinom.

Porezni sustav postavljen je tako da mu najsumnjiviji budu obveznici koji imaju stečenu milijunsku imovinu, a nemaju nikakva dohotka.

Navodno je dovoljan jedan klik mišem da sustav izlista porezne obveznike s takvim nesrazmjerom.

Čim sustav ukaže na sumnjive bogataše, porezna uprava počinje proceduru.

Nadležna porezna ispostava poziva sumnjive bogataše da dođu i objasne poreznicima iz kojih su izvora stekli novac.  

Prema Globusovim informacijama, do sada je na razgovor pozvano 2000 poreznih obveznika iz cijele Hrvatske, dakle u svim poreznim ispostavama. Najviše sumnjivih bogataša, njih 587, na razgovor je pozvala porezna služba u Zagrebu. Dakle, u Zagrebu je do sada u obradi bilo 587 poreznih obveznika, od kojih su 42 do kraja obrađena i za njih je Porezna uprava već donijela rješenja.

Budući da je nakon samo 42 rješenja u Zagrebu utvrđena obveza plaćanja 26,3 milijuna kuna poreza, očekuje se da bi sumnjivi bogataši mogli dobro napuniti državnu blagajnu nastavi li Porezna uprava dosljedno češljati porezne sumnjivce.

Prema članku 63. Zakona o porezu na dohodak, Porezna uprava dužna je tijekom cijele godine prikupljati podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba i pratiti promet dobara i uspoređivati dohodak s imovinom poreznih obveznika.

Paradoksalno je što ta zakonom propisana obveza Porezne uprave postoji već desetak godina, ali se do sada gotovo i nije provodila.

Zato su mnogi porezni obveznici bili u šoku kad su im proteklih tjedana i mjeseci na kućne adrese počeli stizati pozivi Porezne uprave. Od pozvanih građana očekuje se da sami daju izjavu o izvorima stjecanja imovine i olakšaju svoju poziciju.

Globusovi izvori tvrde da se u početku veliki dio pozvanih građana, oko 30 posto, uopće nije htio odazvati na poziv. Jednostavno ne bi došli, misleći da će tako izbjeći provjeru.

Problem je za sumnjive bogataše što poreznici sada mogu bez problema, preko OIB-a, dobiti sve podatke o nečijoj imovini i prihodima. I što postupak provjere kreće bez obzira odazvali se oni na poziv poreznika ili ne.

A kada se građani napokon odazovu i dođu u Poreznu upravu, svašta se može čuti, tvrde Globusovi sugovornici.

Najčešće objašnjenje jest da su dobili nasljedstvo od roditelja, a mnogo je onih koji su uvjeravali poreznike da su dobili nasljedstvo od strica iz Austrije, tete iz Amerike, itd.

Jedan od pozvanih uvjeravao je poreznike kako mu je otac ostavio 900.000 eura ušteđevine. No, njegov je problem što su poreznici odmah utvrdili kako je otac bio običan umirovljenik koji nije mogao ni na koji način uštedjeti toliki novac.

Nije dovoljno da netko kaže otkud mu novac, nego mora Poreznoj upravi dokazati da ga je stekao upravo onako kako kaže.

Osim alibija s nasljedstvom, sumnjivi bogataši govore da su novac posudili, zaradili na dionicama, na kockanju, pa čak i to da su ga dobili kao svadbeni dar.

Međutim sve to moraju dokazati, jer im poreznici ne vjeruju na riječ.

Kako doznajemo, često to nisu nimalo ugodni razgovori. Zabilježene su i svađe s poreznim službenicima.

Dosadašnja rješenja Porezne uprave pokazuju kako sumnjivi bogataši uglavnom nemaju dokaze da su imovinu stekli na legalan način i zato moraju platiti porez ali i prekršajnu kaznu.

Ako Porezna uprava posumnja da je porezni obveznik prilikom stecanja imovine počinio kazneno djelo, o tome obavještavaju Državno odvjetništvo koje u tom slučaju mora pokrenuti kazneni postupak protiv sumnjivog bogataša.

Za sada Porezna uprava nije inicirala kaznene prijave, doznaje Globus, ali to ne znači da neće, tvrde naši sugovornici.