Nisam očekivao ovakve probleme u Hrvatskoj – rekao je nedavno predsjednik izvršnog odbora MOL-a Zsolt Hernadi jednom hrvatskom energetskom biznismenu nakon što je Državno odvjetništvo prošlog mjeseca preko domaćeg Ministarstva pravosuđa u Mađarsku poslalo novi poziv u kojem se traži da šef MOL-a dođe u Hrvatsku i odgovori na pitanje je li bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao mito od 10 milijuna eura za upravljačka prava nad INA-om. U tom zahtjevu, koji je DORH Ministarstvu pravosuđa poslao 10. srpnja, a ono ga proslijedilo mađarskom Ministarstvu pravosuđa 12. srpnja, stoji da je Hernadi dužan doći u Hrvatsku potkraj rujna kad bi se trebalo organizirati njegovo saslušanje u prostorijama Uskoka.
“Postupit ću kako se dogovore hrvatska i mađarska pravosudna tijela. Ako se dogovore da moram ići u Hrvatsku, onda ću ići”, rekao je Hernadi Globusovu sugovorniku.
No, izgledno je kako se Hernadi ipak još neće pojaviti u Hrvatskoj.
odbijenice. Mađarska Vlada dosad je redovito odbijala pozive DORH-a, upućene preko hrvatskog Ministarstva pravosuđa, da šefu MOL-a uruči poziv da dođe u Hrvatsku, bilo kao svjedok u slučaju Spice ili kao osumnjičenik u slučaju INA-MOL.
Izvori iz Mađarske tvrde kako tamošnja Vlada ni ovaj put neće Hernadiju uručiti poziv za saslušanje.
Opet će se pravdati s dva argument.
Prvo, pozvat će se na vlastitu istragu koju je 2011. godine protiv nepoznatih počinitelja u slučaju INA-MOL provelo mađarsko Državno tužiteljstvo. Nakon nekog vremena ta istraga je obustavljena jer mađarski istražitelji nisu prikupili nijedan dokaz koji bi nekog menadžera MOL-a mogao povezati s davanjem mita Sanaderu.
I drugo, Mađari bi opet mogli ustvrditi da zbog “zaštite nacionalnih interesa” nisu u mogućnosti uručiti poziv Hernadiju.
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju situacija se ipak djelomično promijenila u korist glavnoga državog odvjetnika Mladena Bajića jer on sada može izdati takozvani europski uhidbeni nalog.
No, i tu postoji kvaka.
Bajić takav nalog može izdati tek nakon što Hernadi primi njegov poziv da dođe u Hrvatsku dati iskaz.
Kako DORH poziv može poslati jedino bilateralnim kanalom, dakle putem hrvatskog Ministarstva pravosuđa, koje ga zatim šalje mađarskom Ministarstvu pravosuđa (kojem pak ne pada na pamet Hernadiju uručiti poziv), glavni državni odvjetnik i dalje se nalazi u slijepoj ulici.
Pravne doskočice ni tu ne završavaju.
Ulaskom u Europsku Uniju Hrvatska dobiva priliku pristupiti nekim konvencijama EU-a od kojih su za ovaj predmet najbitnije “Konvencija o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije” od 29. svibnja 2000. godine i “Protokol uz Konvenciju o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije” od 16. listopada 2001. godine.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA