Laura Stefan stigla je u Zagreb u najgorem mogućem trenutku.
Bilo je to prvih dana veljače, točnije samo dan nakon što je Srećko Ferenčak bio postavljen u Nadzorni odbor Jadranskog naftovoda (Janaf).
Imenovanje nepravomoćno osuđenog političara u nadzorno tijelo važne državne kompanije šokiralo je ženu koja je u Zagreb doputovala samo s jednim ciljem: provjeriti nastavlja li Hrvatska borbu protiv korupcije i nakon što je potpisala pristupni ugovor s Europskom Unijom.
Laura Stefan voditeljica je Misije stručnjaka za suzbijanje i prevenciju korupcije – “Peek Based Missions”, kako se to kaže briselskim rječnikom - koju je u Zagreb poslala Europska komisija u sklopu monitoringa nad Hrvatskom.
O njenim dojmovima i zaključcima i te kako će ovisiti izvještaj Europske komisije.
Svjedoci s kojima je Laura Stefan tih dana razgovarala kažu kako nije krila razočaranje onim što je zatekla u Zagrebu. Nakon što je čula za aferu Ferenčak, svojim je domaćinima eksplicitno rekla: “Promjena modela biranja članova Nadzornih odbora problematična je!”
Svoje primjedbe odmah je proslijedila Bruxellesu i tada se činilo da će u izvještaju o monitoringu Europska komisija otvoreno kritizirati Hrvatsku zbog toga što je vratila političare u Nadzorne odbore.
No, onda je proradila hrvatska tiha diplomacija.
“Da, Laura Stefan bila je dosta kritična u svom izvješću o Poglavlju 23. Ali mi smo u Bruxellesu objasnili o čemu se radi i mislim da su prihvatili naše argumente. Iako je sada na vlasti SDP, mi u HDZ-u založit ćemo se kod naših političkih partnera da izvještaj o monitoringu bude što povoljniji jer je obveze preuzela Hrvatska, a ne ova ili ona vlast”, rekao je Globusu jedan saborski zastupnik HDZ-a koji tvrdi kako je i osobno lobirao u Bruxellesu u korist Hrvatske.
Laura Stefan nije ugodan ni lak sugovornik, potvrdio nam je i saborski zastupnik Josip Kregar, koji se s njom sastao dok je bila u Zagrebu.
“Ona je u razgovoru bila dosta bahata i direktna. Ali ona mora postavljati neugodna pitanja, to je njen posao. Zato sam njene kritike doživio više kao poticaj”, prepričava Kregar.
Njegov je dojam, međutim, da ona najviše zamjerki ima oko nikad riješenih afera u Zagrebu, vezanih uz gradonačelnika Bandića.
“Njeni su glavni prigovori da Hrvatska ne čini dovoljno na sprečavanju sukoba interesa na lokalnoj razini. Problematičnim smatra način na koji se dobivaju poslovi u Zagrebu, a nije joj jasno zašto još nema nijedne presude protiv gradskih čelnika usprkos brojnim kaznenim prijavama i istragama. I moram priznati da nije bilo lako argumentirano odgovoriti na njezine primjedbe. Upravo dok je njena misija bila u Hrvatskoj, splitski gradonačelnik Željko Kerum pohvalio se kako radnici u njegovim trgovinama moraju raditi bez obzira na snijeg, a zaposlenici u gradskim službama ne moraju. Ljudima koji su došli iz Bruxellesa takve stvari izgledaju gotovo nevjerojatno”, prisjeća se tog razgovora zastupnik Kregar.
Laura Stefan predvodila je antikorupcijsku borbu u svojoj domovini Rumunjskoj. Bila je zapravo desna ruka rumunjske ministrice pravosuđa Monike Macovei, koja je uoči ulaska Rumunjske u EU pokušala očistiti od korupcije sam vrh vlasti.
Djelomice je i uspjela u tome: uhićeni su deseci visokih Vladnih dužnosnika i političara, a među njima je bio čak i bivši premijer, te četvero ministara. Ministrici Macovei odavali su zbog toga priznanja i u njenoj zemlji i u EU.
Ali, čim je Rumunjska 2007. postala članica EU, došlo je do smjene vlasti, ministrica pravosuđa je smijenjena, a mnogi procesi koje je započela zaustavljeni su.
Njena bliska suradnica Laura Stefan poslije je govorila kako je borba protiv korupcije u Rumunjskoj stala čim je ta zemlja ušla u EU.
Upućeni kažu da ona sad i briselsku administraciju upozorava kako će borba protiv korupcije u Hrvatskoj završiti čim naša zemlja okonča pregovore s EU i potpiše ugovor o pristupanju.
Možda je, poučena rumunjskim iskustvom, sada toliko kritična prema Hrvatskoj. No, Europska komisija nije slučajno upravo nju odredila kao voditeljica Misije stručnjaka za suzbijanje korupcije u sklopu monitoringa nad Hrvatskom.
U Bruxellesu očito vjeruju Lauri Stefan.
Izvještaj Europske komisije o monitoringu trebao bi biti dovršen sredinom travnja, a obuhvatit će razdoblje od rujna 2011. do ožujka 2012.
Izvještaj neće ovisiti samo o stavovima i mišljenjima “Peek Based Missions”. U obzir će se uzeti i informacije koje će Bruxelles dobiti od Stalne misije EU u Zagrebu.
Svoju ocjenu Europska komisija temeljit će i na izvješću hrvatske Vlade o ispunjavanju preuzetih obveza. To izvješće Vlada mora poslati u Bruxelles do 15. ožujka.
Vlada će, doznajemo, u Bruxelles zapravo poslati monitoring-tablice u kojima je taksativno pobrojano što je sve Hrvatska učinila u pogledu ispunjavanja obveza.
Prema informacijama koje smo u utorak dobili iz Vlade, nacrt izvještaja s monitoring-tablicama je gotov i već ovih dana trebao bi biti poslan u Bruxelles.
Od potpisivanja pristupnog ugovora 9. prosinca prošle godine do danas u Hrvatskoj su bile dvije misije stručnjaka.
Prva misija stručnjaka zadužena za kontrolu borbe protiv organiziranog kriminala bila je u Zagrebu u prosincu. A druga, Misija za suzbijanje i prevenciju korupcije koju vodi Laura Stefan, u Zagrebu je bila tjedan dana u veljači.
Upravo na području pravosuđa očekuje se najviše “opomena” Hrvatskoj.
Iz razgovora s više sugovornika koji su bili u kontaktu s članovima misije stručnjaka doznali smo koje su njihove glavne zamjerke.
Najviše ih brine, kako smo čuli, najava novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa prema kojemu bi članovi Povjerenstva za sukob interesa opet bili isključivo političari. Nezadovoljni su i povratkom političara u nadzorne odbore, odnosno ukidanjem javnih natječaja za članove nadzornih odbora.
Slučaj Ferenčak došao je kao naručen misiji stručnjaka Europske komisije, a lako bi mogao biti argument Europskoj komisiji za “packu” Hrvatskoj.
Problem je u tome što je sadašnji Zakon o sprečavanju sukoba interesa lani pomno usuglašen s EU, a sada ga Vlada kani mijenjati.
Bruxelles je bio zadovoljan što u Povjerenstvu za sukob interesa glavnu riječ vode nestranački stručnjaci jer se pokazalo kako Povjerenstvo koje čine političari, tj. saborski zastupnici, zapravo nema smisla. Jer političari uvijek međusobno trguju.
Upućeni tvrde kako je baš Zakon o sprečavanju sukoba interesa upalio prvi alarm u Bruxellesu. Štoviše, zbog promjena u tom zakonu Hrvatska bi mogla dobiti prvo pisano upozorenje Europske komisije!
Pisano upozorenje je mehanizam kojim Europska komisija može opomenuti na mogući problem i do sada ga nije niti jednom primijenila.
I zastupnik Josip Kregar potvrđuje kako je sukob interesa skliski teren za Hrvatsku: “Zbog sudskih procesa visokog profila, poput suđenja Sanaderu i Polančecu, respektiraju nas u Bruxellesu. Znaju da su to teški procesi i zahvaljujući njima ostavili smo dobar dojam o našem pravosuđu. Manje dobar dojam dobili su o sprečavanju sukoba interesa. Njihova je glavna primjedba da od Zakona o sprečavanju sukoba interesa nema nikakve koristi. Problem je što u Povjerenstvu ne sjede ljudi od autoriteta koji imaju ugled i poštovanje javnosti. Po meni, nije važno jesu li oni političari ili kriptopolitičari, nego je važno da članovi Povjerenstva jamče da će se zakon dosljedno provoditi.”
Veliku zabrinutost, kažu naši izvori, izazvala je i deprofesionalizacija javne uprave. Pri tome se misli na ukidanje funkcije ravnatelja po ministarstvima i uvođenje pomoćnika ministara koji su opet političke osobe.
Ravnatelji su birani na javnim natječajima i trebali su biti profesionalci koji će raditi svoj posao neovisno o tome tko je na vlasti. Smatralo se kako taj model jamči profesionalizaciju javne uprave koja je važna u borbi protiv korupcije. 
Iako je HDZ-ova vlast izigrala smisao tog modela, pa su natječaji bili samo formalnost, a za ravnatelje su birani politički podobni kadrovi, stručnjaci Europske komisije smatraju da ipak nije dobro što je ukinut taj model. To doživljavaju kao novu politizaciju javne uprave.
“Ako je nova Vlada smatrala da su natječaji za ravnatelje bili namješteni, onda ih je trebala poništiti i provesti nove.
Sustav je trebalo popraviti ako je bilo problema, a ne vraćati se na staro. Proces natječaja jamčio je stabilnost javne uprave koja je narušena”, reći će nam jedan zastupnik koji je također upoznat s kritikama iz Bruxellesa.
Prema mišljenju misije stručnjaka, korak natrag učinjen je i odgodom uvođenja javnih ovršitelja.
Upravo je uvođenje javnih ovršitelja trebao biti glavni dokaz da će Hrvatska smanjiti veliki broj ovrha koje se ne rješavaju. A provođenje ovrha važno je za kvalitetno sudovanje: bez efikasne ovrhe sudski postupak nema smisla.
Bruxelles ne kaže da su javni ovršitelji jedino rješenje. Ali, to se rješenje dogovaralo uz savjete inozemnih stručnjaka i prihvaćeno je kao najefikasnije. Upućeni tvrde da bi problemu ovrha posebno veliki značaj mogla dati Nizozemska, što za Hrvatsku nikako ne bi bilo poželjno.
Vlada je sada u pat-poziciji: ne želi javne ovršitelje, a povratak na stari neefikasni model nemoguć je i politički neprihvatljiv. A takvo je stanje također neodrživo i mora se nešto poduzeti.
Na području pravosuđa još su dva stara problema izazvala zabrinutost. Još lani, dakle, 2011. uočen je trend ponovnog povećanja neriješenih sudskih predmeta.
Sada ih je opet više od 800 tisuća.
Hrvatska se tijekom pregovora obvezala da će smanjiti broj zaostalih predmeta i jamčiti trend smanjivanja. U 2010. uspjela je osigurati pozitivan trend: broj neriješenih predmeta u jednom trenutku pao je ispod 800 tisuća.
Ali lani je sve opet krenulo loše.
A bolji rezultati se ne očekuju ni ove godine.
Uvođenje škole za suce bio je još jedan test za Hrvatsku na kojemu bi mogla pasti. Upis druge generacije sudaca ozbiljno je kasnio. A to kašnjenje bila je loša poruka: u Bruxellesu su to pročitali kao najavu mogućnosti ukidanja te institucije.
U EU drže kako je ta škola garant stvaranja neovisnog pravosuđa, jer bi upravo ona trebala obrazovati nove suce koji će biti neovisni o politici i bilo kojem interesnom lobiju.
Budući da je već upis druge generacije kasnio iz nejasnih razloga, Europska komisija će budno pratiti što će biti s tom školom. Zato će tek na proljeće 2013. - kada se očekuje upis treće generacije sudaca - biti jasnije hoće li škola sudaca dugoročno zaživjeti.
Imale su misije stručnjaka primjedbe i na drugim područjima. Doznajemo tako da su usmeno upozorili MUP zbog toga što je bilo ideja da se ukine Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK) u sadašnjem obliku.
Budući da je postojeći sustav davao dobre rezultate, nije im bilo jasno zašto se uopće to razmatra.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uvjerena je da će travanjski izvještaj Europske komisije biti pozitivan usprkos primjedbama koje je i sama čula.
Ali, i ona se zalaže za ozbiljnost u provođenju obveza za koje postoji monitoring.
“Ne smijemo sami sebi podmetnuti nogu sada, u završnim tehničko-provedbenim koracima”, kaže.
Na njenu inicijativu, Vlada je osnovala koordinaciju na razini pomoćnika ministara koja je zadužena za praćenje izvršavanja obveza iz monitoringa.
Tu koordinaciju vodi njen pomoćnik za Europu Hrvoje Marušić.
“U Bruxellesu očekuju da im najavimo i objasnimo svoje poteze, a ne da ih iznenađujemo. Za sve svoje poteze i odluke imamo argumente i ako im objasnimo o čemu se radi, neće biti problema. Zato smo i osnovali koordinaciju preko koje i Europskoj komisiji možemo dati informacije koje ih zanimaju. Ali, sve primjedbe koje sam čula idu u smjeru da moramo više raditi na implementaciji zakona. Dakle, važno je dosljedno provoditi zakone. A ako mijenjamo zakone koji su pod monitoringom, važno je da se o tome konzultiramo s Europskom komisijom”, kaže ministrica Pusić.
Ona ne očekuje ozbiljnije kritike. za sada nema ni jedne naznake da bi neka od zemalja EU mogla zaustaviti proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora.
A upravo bi stopiranje ratifikacije pristupnog ugovora – kao posljedica neizvršavanja obveza iz monitoringa - bio najveći mogući problem za Hrvatsku.
Jer, dok sve članice ne ratifciraju pristupni ugovor, Hrvatska ne može ući u EU.
Svi naši sugovornici kažu kako Europska komisija vodi računa i o tome da je nova Vlada tek počela mandat, pa u travanjski izvještaj vjerojatno neće ugraditi ozbiljnije kritike.
Uostalom, zbog nove Vlade Europska komisija izvještaj je pomaknula s ožujka na travanj.
“U Bruxellesu vode brigu o tome da smo tek došli na vlast, ali očekuju od nas da ozbiljno radimo. A i ja hoću da budemo ozbiljni. Vjerujem da će travanjski izvještaj o monitoringu biti pozitivan. Ali još važniji, sveobuhvatni izvještaj bit će onaj u listopadu. Taj će izvještaj biti presudan za Hrvatsku jer će biti signal svim članicama EU da mogu ratificirati naš pristupni ugovor. A proces ratifikacije mora biti gotov tijekom proljeća 2013., ne smijemo dopustiti da da se ratifikacija razvuče do zadnjeg časa”, rekla nam je ministrica Pusić.
Politička odluka o ulasku Hrvatske u EU donesena je.
Ali, ako Hrvatska počne sama sebi pucati u noge, moglo bi biti samo pitanje vremena kad će neka od nama nesklonih članica EU pronaći razlog da pokaže zabrinutost i, na primjer, odgodi ili uspori ratifikaciju.
Sve procjene govore da travanjski izvještaj neće biti loš jer će se respektirati činjenica da Hrvatska ima novu Vladu.
Ali, neke zemlje bi sada mogle identificirati probleme i čuvati ih za jesen.
Kao što kaže ministrica Pusić, jesensko izvješće bit će ključno. Dobro upućeni tvrde kako će to izvješće o monitoringu biti presudno za ratifikaciju pristupnog ugovora u parlamentima Nizozemske i Velike Britanije.
No, travanjsko izvješće nije zbog toga manje važno. Jer promjene koje očekuje Bruxelles očekuju i hrvatski građani.