Brodovi s robom iz Kine upravo su stigli u novu riječku Luku smještenu na otoku Krku. Roba se istovara i potom utovara na vagone smještene na riječkom željezničkom kolodvoru. Potom novom nizinskom prugom kineska se roba prevozi do željezničkog kolodvora u Veliku Goricu. Ondje se istovara i ponovno ukrcava na teretne brodove koji su smješteni nekoliko stotina metara dalje u novoj riječnoj luci Velike Gorice. Potom riječni brodovi prevoze robu Savom sve do Slavonskog Šamca, gdje ulaze u novi kanal Sava – Dunav koji ih vodi do vukovarske riječne luke. Konačno iz Vukovara roba se Dunavom i ostalim europskim riječnim kanalima i rijekama vozi u srednju i zapadnu Europu sve do Rotterdama.
Ovako prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić zamišlja Hrvatsku za dvadesetak godina – zemlju koja će biti ulaz za robu s Bliskog i Dalekog istoka.
Ovaj projekt već se sada u neslužbenim krugovima naziva “Rijeka – Velika Gorica – Vukovar – Rotterdam”.
Njime bi se prijevoz kineske robe brodovima do Europe mogao smanjiti za pet do šest dana nego što on danas traje ako brodovi voze do Rotterdama ili Hamburga.
Iako na prvi pogled ova ideja sliči nekom futurističkom filmu, direktor nove HEP-ove kompanije “Razvoj višenamjenskih nekretninskih projekata” Leo Penović za Globus govori kako je ovaj SF projekt već započeo.
Prije svega, valja reći da se cijeli projekt sastoji od tri dijela - Zagreb na Savi, izgradnja nizinske pruge Rijeka - Botovo i kontejnerskog terminal na Krku, te spajanje Dunava i Save kanalom.
Penović je vodio dio vezan za Zagreb na Savi.
“Za 30-ak dana raspisat ćemo natječaj za izradu koncepcijskog rješenja koje će tehnički ispitati sve mogućnosti projekta Zagreb na Savi. Potom bi u veljači od Western Balkan Investment Framework (WBIF) trebali dobiti oko dva milijuna eura za izradu feasibility studije. Nakon toga idemo po lokacijske dozvole za hidroelektranu Prečko, branu i hidrotehničku ustavu plus za oteretni kanal Sava - Sava koji će konačno staviti zagrebački dio Save pod nadzor i Savu učiniti plovnom do Velike Gorice. Radovi počinju već početkom 2014. godine”, kaže Penović.
Prvi cilj ovog projekta bit će ukrotiti Savu.
Zagreb je jedan od rijetkih gradova na svijetu koji nikada nije zaživio sa svojom rijekom nego ona više izgleda kao prepreka za dolazak u južni, odnosno sjeverni dio grada. Da je tako, svjedoči i 2010. godina kada su velike kiše podigle vodostaj rijeke sve do nasipa.
Tada je vrlo malo nedostajalo da dođe do poplave.
Osim nasipa jedina obrana Zagreba od Save je oteretni kanal u koji se u slučaju velikih kiša voda pušta rušenjem praga bagerom.
Nakon toga se dio rijeke preusmjerava kanalom koji teče južno do Zagreba sve do desetak kilometara južno od Velike Gorice gdje kanal završava pa se voda jednostavno pušta na tamošnje livade što poplavljuje cijelo područje.
Takvo rješenje obrane od Save potječe još iz 1973. i ono je nedovršeno jer je taj kanal, koji završava južno od Velike Gorice, trebao biti pružen sve do Prevlake kod Siska gdje bi se voda ulijevala u sisački dio Save.
No, to nikada nije napravljeno.
Stoga, Penović kaže da će prvi radovi početi na gradnji hidroelektrane Prečko te na kopanju 11 kilometara nastavka kanala čime bi on bio spojen od Podsuseda do Siska.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA