Kopački rit jedinstven je fenomen u Europi sa svojim rasporedom bara i greda koje poprimaju izgled delte, staništem ptica močvarica, posebnim zoološkim rezervatom ugroženih vrsta... Zbog toga je i ozbiljan kandidat za listu Svjetske prirodne baštine. No Agencija za vodne putove odlučila je ukrotiti 53 kilometra Dunava kako bi mu povećala plovnost i na to potrošiti 25 milijuna eura. Tim bi se projektom, tvrdi agencija, smanjila i opasnost od poplava, no lokalno stanovništvo i čuvari prirode tvrde suprotno – ne samo da je projekt ekološki poguban nego i ekonomski besmislen, a njegov je jedini smisao profit interesnih lobija. Vrijedi li neki imaginarni promet Dunavom, koji se tek treba dogoditi u budućnosti, ugrožavanja zaštićenog parka prirode Kopačkog rita?
"Kopački rit vam svaki dan izgleda drugačije. Kopački rit je divan, ali ćudljiv i pun iznenađenja. Da ste došli prije nekoliko dana možda se uopće ne bi mogli provozati jezerom; već sutra ove će bare biti puno šire nego danas, a za tjedan dana mogu se ‘skupiti’. Kopački rit je već danas ugrožen, a nova bi regulacija na Dunavu, kakvu kani provesti Agencija za vodne puteve, mogla značiti samo katastrofu." Tako mještani Bilja daju kratku poduku o hrvatskoj Amazoni, zbog koje su ovih dana dospjeli u medijsku orbitu francuskog Le Monda.
Kopački rit, rasprostrt na više od 23.000 hektara, jedinstven je fenomen u Europi sa svojim rasporedom bara i greda koje poprimaju izgled delte, staništem ptica močvarica, posebnim zoološkim rezervatom ugroženih vrsta i ozbiljan je kandidat za listu Rezervata Biossfere.
Nekoliko kilometara dalje od tog nadrealno lijepog prirodnog rezervata, znatiželjnici će rijetko ugledati brodove. A promet brodova glavni je razlog zbog kojeg su mnogi zabrinuti za očuvanje Kopačkog rita. Brodovi su ti zbog kojih je osmišljen cijeli projekt regulacije Dunava. Dunavom ovih užeglih srpanjskih dana plove uglavnom turistički cruiseri. Taj se promet može izbrojati na prste jedne ruke. Onaj teretni, osim ako se roba doista i ne iskrca u luci Osijek ili Vukovar, ionako je samo tranzitni. Ti teretni brodovi, govore nam mještani, prijeđu mađarsku granicu, stanu na lijevoj obali Bogojeva, podmire carinske daće, i pod srpskom zastavom plove sve do Rumunjske. Hrvatska od njih ne zarađuje ništa.
Zato se mještani ogorčeno pitaju: vrijedi li neki imaginarni promet Dunavom, koji se tek treba dogoditi u budućnosti, ugrožavanja zaštićenog parka prirode Kopačkog rita? Ima li uopće smisla projekt regulacije Dunava, onako kako ga je zamislila Agencija za vodne puteve s namjerom da olakša riječni promet i poveća plovnost Dunava? To će ukroćivanje 53 kilometara
Dunava, prema neslužbenim procjenama ravnatelja Agencija Miroslava Ištuka, iznositi minimalno 25 milijuna eura! Nužno je, kako često ovih dana obrazlaže Ištuk, jer su lani zbog niskog vodostaja brodovi 30 dana imali zabranu plovidbe, a šteta je iznosila 6,5 milijuna eura. Njime bi se, poručuju javnosti, smanjila i opasnost od poplava i osigurao pravilan protok i prijenos leda u zimskim mjesecima.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA
