Željki Markić slava je udarila u glavu i potpuno je iluzorno Katoličku crkvu poistovjećivati s njom i nekoliko njezinih intimusa. Našli smo se na pitanju referenduma o braku jer i za Crkvu je prirodan isključivo savez između žene i muškarca koji onda stvaraju obitelj, ali politika je nešto sasvim drugo. Najjednostavnije govoreći, nemam dojam da njezin politički angažman može donijeti nešto pozitivno, iako u hrvatskoj politici ionako nema nikoga tko donosi pozitivnu promjenu – rezolutnim glasom komentirao je ugledni katolički svećenik najavu uključivanja Željke Markić u politiku.
Mišljenje ovog svećenika, koji je u unutarcrkvenim podjelama jedan od važnijih saveznika kardinala Josipa Bozanića, nipošto ne predstavlja raritet. Čak trojica crkvenih predstavnika, koji međusobno nisu posebno bliski, potvrdili su u razgovorima koje smo vodili da neformalnu čelnicu pokreta “U ime obitelji”, liječnicu Željku Markić, na Kaptolu ne percipiraju kao perspektivnu političarku, a kamoli kao nekoga tko može računati na značajniju crkvenu potporu.
A to znači da Savez za Hrvatsku ne može profitirati od suradnje s najpoznatijom katoličkom aktivisticom u državi. Eventualno bi ih mogao podržati poneki župnik, ali nipošto vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj bez obzira na to što su biskupi golemom većinom neuvijeni desničari baš kao i Željka Markić. Ali čini se kako zajednička ideologija nije dovoljna da bi se dobila crkvena podrška.
“Ona je aktivistica, a ne političarka, upravo kao što je Savez za Hrvatsku u prvom redu pokušaj spašavanja Glavaševa HDSSB-a, a tek daleko poslije toga i pokret koji bi mogao inicirati poboljšanje prilika u kojima se nalazi Hrvatska”, kratko je zaključio drugi Globusov sugovornik.
Distanciranje. Točno tri mjeseca prije održavanja izbora za Europski parlament Katolička crkva odlučila se evidentno distancirati od Želje Markić i njezinih političkih ambicija. Pomalo je iznenađujuća ovakva crkvena reakcija na vijest kako predstavnici “U ime obitelji”, na poticaj svojih volontera i podupiratelja, posljednjih tjedana vode konstruktivne razgovore s vodstvima stranaka koje su od početka podržale “U ime obitelji” o zajedničkom izlasku vrijednosno srodnih stranaka na izbore za Europski parlament koji će se održati 25. svibnja 2014.
“Nadamo se da će hrvatski birači prepoznati značaj ovakvog ujedinjavanja srodnih stranaka i stvaranja jedinstvene liste koja bi mogla osigurati da 7-8 europarlamentarnih zastupnika već za dva i pol mjeseca počne kompetentno i vjerodostojno promicati interese hrvatskih građana u Europskom parlamentu. Na taj bi se način izbjeglo da Hrvatsku i ubuduće predstavljaju zastupnici koji vlastite sunarodnjake u Europskom parlamentu nakon referenduma o braku optužuju za ksenofobiju, antisemitizam i mržnju”, najavilo je prošli tjedan vodstvo “U ime obitelji”.
U međuvremenu se Željka Markić u mostarskom zatvoru sastala s Branimirom Glavašem i podržala okupljanje desno-konzervativnih snaga. Ukratko, pokazala je kako želi biti dio Saveza za Hrvatsku, koji je osnovan početkom veljače.
Sve su aktivniji i drugi katolički aktivisti kao što je Vice-John Batarelo, predsjednik udruge Vigilare, koji obilazi Hrvatsku i na skupovima promovira povratak konzervativnim vrijednostima, a na svojem Facebook-profilu reklamira blog Katkapital, čiji se autor zalaže za
“Slobodno tržište koje je najučinkovitiji instrument raspodjele resursa i učinkovito odgovara potrebama ekonomije”, što je bio stav pape Ivana Pavla II.
“Vodeći se ovom maksimom, ovaj blog će donositi tekstove sa osvrtom na neke aktualne ekonomske i društvene teme. Doprinos u osvještavanju ljudi o važnosti prihvaćanja tržišnog gospodarstva i jalovosti bijega u svijet fantazije planskog gospodarstva. Uz to, autor čvrsto vjeruje u ispravnost tržišnog kriterija: oni projekti u koje su pojedinci spremni ulagati svoje resurse (vrijeme i novac) trebaju opstati, a oni za koje pojedinci ne mare (ne žele ulagati resurse) trebaju staviti ključ u bravu”, glasi ekonomska doktrina koju zagovara Vice Batarelo.
Redizajn Hrvatske. A Batarelo je jedan od najpoznatijih saveznika Željke Markić, koja uz pomoć Saveza za Hrvatsku želi doći na vlast ili, barem, u značajnoj mjeri redizajnirati Hrvatsku kao katoličko-konzervativnu državu.
Sporazum o pristupanju Savezu za Hrvatsku potpisali su predsjednici Akcije za bolju Hrvatsku Željko Cvrtila, Autohtone Hrvatske seljačke stranke Branko Borković, Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje Vladimir Šišljagić, Hrvatske stranke prava Daniel Srb, HRAST - Pokreta za uspješnu Hrvatsku Ladislav Iličić, Hrvatske zore - stranke naroda Milan Kujundžić, Obiteljske stranke Mato Knezović i Zavjeta za Hrvatsku Marko Lukić.
Vladimir Šišljagić optimistički je najavio da će Savez za Hrvatsku biti treća politička snaga u Hrvatskoj koja će vratiti poštovanje temeljnih ljudskih vrijednosti u svakodnevni život i rad. “Vratiti ćemo vjeru hrvatskom narodu da politika može biti poštena i moralna. Jedni su Hrvatsku upropastili, a aktualni je upravo zakopavaju”, dodao je Šišljagić.
Željka Markić i njezini suradnici procijenili su da je vrijeme za ulazak u aktivnu politiku. Računica je bila jasna – njihov katoličko-konzervativni pokret dokazao je da je u stanju mobilizirati veliki dio biračkog tijela.
Na referendumu o braku Željka Markić dobila je više od 946 tisuća glasova i hametice potukla Vladu i brojne lijevo-liberalne udruge.
Nasuprot tome na europskim izborima u travnju 2013. sve stranke koje tvore Savez za Hrvatsku dobile su malo više od 65.000 glasova ili sve zajedno nešto iznad osam posto. Najbolje je prošao HDSSB sa 22.208 glasova (3,01 posto), Hrast je prikupio 18.890 glasova (2,55 posto), HSP 10,317 (1,39), dok su ostali na nivou statističke pogreške. Koliko god je teško uspoređivati rezultate referenduma i europskih izbora, ostaje činjenica da je Željka Markić skupila 13-14 puta više glasova nego sve stranke okupljene u Savezu za Hrvatsku. Ali takav referendumski uspjeh ona nikada ne bi postigla bez suštinskog i materijalnog zaleđa Katoličke crkve. A sada toga više neće biti jer se biskupima ne sviđaju njezine političke ambicije.
“Tek će se vidjeti koga će podržati biskupi, ali prilično sumnjam da će to biti Željka Markić. Njezin cilj su predsjednički izbori, što je potpuno nerealna ambicija jer ona ne može ugroziti Ivu Josipovića. Ako netko s desnice može računati na podršku crkvenih krugova, tada je to Kolinda Grabar-Kitarović. Bude li kandidatkinja HDZ-a, imat će kakve-takve šanse za uspjeh, za razliku od Željke Markić, čiji su izgledi malo veći od nule. Slično je i sa Savezom za Hrvatsku, koji je prije slamka spasa za HDSSB ili Milana Kujundžića nego ozbiljna alternativa HDZ-u”, procjenjuje izvor s Kaptola.
Premda to nije eksplicitno izgovorio, čini se kako većina biskupa smatra da ne treba podržati rasipanje desnih glasova.
Prema njima, lijevo-liberalna Vlada Zorana Milanovića upropaštava Hrvatsku, što se, uostalom, može pročitati u doslovno svakom broju Glasa Koncila. Službeno glasilo Zagrebačke nadbiskupije preko glavnog urednika Ivana Miklenića redovito opisuje vladajuću koaliciju kao bivše komuniste, osobe koje su se protivile stvaranju samostalne Hrvatske, pa čak i kao zaštitnike ubojica. Kad se analiziraju javni istupi Tomislava Karamarka na posljednjim skupovima HDZ-a, vidljivo je da se radi o istim porukama kakve plasira ovdašnje najutjecajnije katoličko glasilo.
Prijeti im pomutnja. Nevoljko to priznaje i Globusov sugovornik. Stvar je jasna – u Crkvi procjenjuju kako je HDZ ionako najjača stranka (a usput su okupili saveznike kao što su Ruža Tomašić ili Branko Hrg iz HSS-a), i u takvim okolnostima ambiciozna Željka Markić mogla bi unijeti pomutnju na konzervativnoj sceni. Usto, europski izbori su tek predigra za predsjedničke i parlamentarne pa ako se eventualno u svibnju pokaže kako je Savez za Hrvatsku uspio pridobiti desetak posto birača, biskupi će imati dovoljno vremena za podršku toj desnoj opciji.
Za sada, bez obzira na gospođu Markić, odlučeno je kako je bolje diskretno podržati Karamarkovu koaliciju s nadom da će odnijeti pobjedu na izborima za Europski parlament. U tom slučaju, Katolička crkva bi se mogla priključiti zagovornicima prijevremenih izbora uz argument kako većina građana više ne podržava Milanovića i njegovu Vladu.
Čak je i unutar Saveza za Hrvatsku došlo do previranja zbog odnosa prema HDZ-u. Iz Saveza je istupio Hrvoje Tomasović, lider Hrvatskog demokratskog slobodarskog saveza Dalmacije (HDSSD), uz optužbu kako pokušavaju razbiti opoziciju:
“Oni smatraju da je problem HDZ, a ja vjerujem kako je to SDP, i tu smo se razišli. Dio mojih suradnika priklonio se kritičarima HDZ-a, a kako nisam želio sudjelovati u tome, ali niti razbijati stranku, jednostavno sam napustio HDSSD. Uostalom, u Savezu za Hrvatsku okupili su se salonski i tašti političari, koji će se međusobno posvađati za tri mjeseca”, prognozira Tomasović.
Poput crkvenih sugovornika Tomasović negativno ocjenjuje i ambicije Željke Markić: “Pokazala je kako se ne snalazi u politici čim se približila Savezu za Hrvatsku. Referendum je uspio jer su ga podržali birači HDZ-a, pravaških stranaka, HDSSB-a, pa čak i dio glasača centra, znači svi koji su protiv Milanovićeve Vlade. No u trenutku kad se priklonila Glavaševu savezu, Željka Markić ostala je bez HDZ-ovih birača, znači većine onih koji su glasali “za” na referendumu, a to je tek početak osipanja. Ne znam, možda na europskim izborima osvoje jedan mandat, ali dugoročno im ne dajem prevelike izglede.”
Promjene ustava. Strah da ne budu optuženi za paktiranje sa SDP-om naveo je vodstvo HDSSB-a (koji je kičma Saveza za Hrvatsku) da diskretno odustane od podrške ustavnim promjenama. Iako u javnim istupima tvrde da čekaju Milanovićev odgovor, glavaševci su odlučili povući svoj pristanak.
“Vrlo su mali izgledi da u ovoj fazi glasamo za promjene Ustava. Zamislite što bi nam HDZ napravio u tom slučaju. Trenutačno bi nas optužili da smo prikriveni Milanovićevi saveznici, upravo kako je Ivo Sanader uništio pravaše kad je u kampanji 2007. izjavio kako je glas za HSP zapravo glas za SDP. HDSSB ne smije sebi dopustiti rizik zbog promjene ustavne preambule, a ionako sumnjam da bismo za takav potez dobili placet od ostalih stranaka u Savezu za Hrvatsku”, otkriva suradnik Vladimira Šišljagića.
Željku Markić, bez obzira na crkvene kritike, pokušat će pridobiti za sebe.