Ako me pobijedite u stolnom nogometu, otići ću s vama na Markov trg - odgovorio mi je izabrani predsjednik Ivo Josipović na prijedlog da ga fotografiramo na mjestu inauguracije. Kolega snimatelj i ja pokušali smo skupa, ali predsjednik je pobijedio 9 : 5. I ništa od snimanja na Markovu trgu. Dva dana uoči stupanja na dužnost razgovarali smo i snimili ga u njegovu privremenom uredu, koji će od četvrtka zamijeniti Pantovčakom.
Jeste li ekipirali svoj savjetnički tim?
- Uglavnom jesam, ali ću imena savjetnika objaviti kad budem i formalno imao ovlasti za to. S nekim ljudima još razgovaram. Mogu potvrditi da će predstojnik Ureda predsjednika biti Joško Klisović.
Ostaje li Siniša Tatalović i vaš savjetnik?
- Vjerojatno ostaje, kao što vjerojatno ostaje i Saša Perković.
Ne smeta vam što se uz Perkovića vežu negativne konotacije?
- Negativne konotacije dio javnosti veže uz članove njegove obitelji, ali to nema veze s njegovim djelovanjem. A gospodin Perković tijekom kampanje puno mi je pomogao da otklonim nasrtaje paraobavještajnog podzemlja koji su bili usmjereni protiv mene, članova moga tima i naših obitelji.
Kako vam je Perković pomagao?
- Informacijama i pravodobnim upozorenjima.
Hoće li se na Pantovčaku naći mjesto i za vašeg savjetnika iz kampanje Dragu Pilsela?
- Drago Pilsel imat će svoje mjesto u Uredu predsjednika, bavit će se analitikom.
Pilsel je 2008., reagirajući na tekst Slavenke Drakulić u Guardianu, govorio da Hrvatska njeguje fašizam i mržnju prema Srbima, a za HTV-ov dokumentarac “Heroji Vukovara” rekao je kako je to širenje antisrpske histerije. Pa to nisu vaše političke pozicije, zar ne?
- Gospodin Pilsel prolazio je različite političke faze, od radikalno desne do lijeve. Međutim, u svim fazama, bez obzira na to je li koji put pretjerao u ocjenama, njegova je ljubav prema Hrvatskoj nedvojbena. Ali u mom time on nije zbog svojih političkih stavova, nego zbog obavljanja stručnih poslova. Tako će biti i na Pantovčaku, on neće voditi politiku, nego će se baviti analitikom.
Vas sada čuvaju djelatnici iz osiguranja predsjednika Mesića. Tko će vas štititi kada preuzmete dužnost?
- I sada me štite, a štitit će me i ubuduće djelatnici MUP-a zaduženi za posebne poslove osiguranja. Naravno, bit će to oni djelatnici MUP-a u koje ja imam povjerenje.
MUP je pristao dodijeliti vam osiguranje koje vi sami odaberete?
- To se podrazumijeva. Sve su štićene osobe sudjelovale u odabiru zaštite, pa ću i ja. Meni je važno da u osiguranju budu ljudi u koje i ja imam povjerenje.
Već ste dva puta oponirali postupcima ministra Karamarka. Prvo zbog osiguranja, zatim zbog sporne intervencije policije u Varšavskoj ulici. Mislite li da ministar Karamarko ne radi dobro svoj posao?
- Neki su vjerovali da ću biti fikus, a ne kaktus. Ali, vidite, držim obećanje da ću biti kaktus, ne fikus. Propitivat ću sve poteze vlasti, posebno kada utječu na prava i slobode građana. To, zasigurno, ne znači samo po sebi da je ministar loš ili da ne možemo surađivati. Uporaba sile prema građanima važan je problem, o kojem predsjednik države mora imati stav. Kada preuzmem dužnost, razgovarat ću o tom problemu i s ministrom Karamarkom i s premijerkom.
Reći ćete joj da niste zadovoljni ministrom Karamarkom?
- Ne, želim da zajedno analiziramo akciju koja je provedena, da to učinimo s političkog stanovišta i da načelno razgovaramo u uporabi prisile prema građanima.
Ali u priči o Varšavskoj i vi ste bili nedosljedni. Sada govorite da treba preispitati gradske odluke o Horvatinčićevu projektu, a u Gradskoj skupštini bili ste suzdržani. Zašto tada niste glasovali protiv?
- Nema nedosljednosti. Svoje protivljenje tada sam izrazio suzdržanošću jer su okolnosti u klubu SDP-a bile takve da su svi koji su bili suzdržani tada, zapravo, bili protiv. Odluka se donosi samo pozitivnim glasovima. Odnos snaga u Skupštini bio je takav da bi ta odluka prošla i da smo glasali protiv.
U Hrvatskoj se stvorila svojevrsna uhidbena histerija. Ljude sumnjiče za teška kaznena djela, pa čak da su veleizdajnici i mafijaši, a dosad je malo presuda koje to potvrđuju. Je li to kontraproduktivno, pomaže li to ozračje borbi protiv kriminala i korupcije ili tu borbu unaprijed kompromitira?
- Protivim se stvaranju takve histerije. Kao pravnik, smatram da se o teškim optužbama mora oprezno govoriti, u skladu s demokratskim dosezima društva koji svakome jamče nevinost sve dok sudskim putem ne bude drugačije dokazano. Odgovornost za to imaju i mediji.
Ali političari su najglasniji u prozivanju i optuživanju političkih protivnika.
- U demokratskom je društvu velika mudrost naći mjeru za optužbe koja će jamčiti da nitko ne bude nedodirljiv, ali i to da se nikome ne nanese nepopravljiva šteta iznošenjem netočnih optužbi. Zadnjih mjeseci počeo se rušiti mit o nedodirljivosti pojedinih političara, to odgovara javnosti, pa u tom rušenje ima i buke koja ne odgovara stvarnim činjenicama i koja može biti kontraproduktivna.
Za bivšeg premijera Ivu Sanadera spekulira se da je upleten u sve moguće afere. On je demantirao sve optužbe, ali institucije šute. Je li normalno da šute?
- Važno je da institucije, u prvom redu Državno odvjetništvo, reagiraju na javne optužbe tako što će ih potvrditi ili demantirati. To je posebno važno u slučaju kada se optužuju politički eksponirane osobe. Kao predsjednik države zalagat ću se i tražiti od DORH-a da se takve sumnje brzo provjere i, ako se optužbe pokažu točnima, da se pokrenu postupci protiv odgovornih osoba. A to će onda smanjiti i mogućnost da se neki ljudi mjesecima ili godinama bez razloga povlače po blatu.
Evo Ivo Sanader tvrdi da je izložen javnom linču. Hoćete li ga zaštititi?
- Nije mi važno je li riječ o Sanaderu ili nekom trećem. Pravni sustav mora reagirati brzo i efikasno, to sam do jučer učio svoje studente, za to ću se zalagati i kao predsjednik. Pozivam Državno odvjetništvo da i u slučaju optužbi protiv Ive Sanadera bude efikasno, da potvrdi ili odbaci sumnje.
U kojem bi roku DORH to trebao učiniti?
- Kod krupnih optužbi koje su na naslovnicama rok treba biti zaista kratak.
Afera kamioni krenula je s Pantovčaka. Predsjednik Mesić požurivao je istragu. Hoćete li i vi na taj način vršiti politički pritisak na nadležne institucije?
- Dužnost je svakog građanina, pa tako i predsjednika, prijaviti svako kazneno djelo o kojem ima saznanja ili dokaza. Predsjednik Mesić očito je imao saznanja o tom slučaju i korektno je postupio, Državno odvjetništvo pokrenulo je postupak i sada se vodi sudski proces.
Najavljene istrage protiv gradonačelnika Koprivnice, SDP-ovca Zvonimira Mršića, SDP tumači kao revanšizam i osvetu zbog toga što nisu podržali ponovni izbor Mladena Bajića. Jeste li i vi to tako doživjeli?
- I u tom slučaju očekujem brz postupak i utvrđivanje istine. Tako će biti svima jasno o čemu se radi.
SDP je bio protiv ponovnog izbora Mladena Bajića jer je on, kako tvrde, do sada štitio kriminal po nalogu politike. Slažete li se s tom tvrdnjom?
- Državno je odvjetništvo često trpjelo opravdane kritike. Ali, istina je i da su u DORH-u provedene neke važne reforme te u zadnje vrijeme otvoreni neki važni predmeti. Naravno, ključno je pitanje zašto se toliko čekalo. Smatram da iz kritika gospodin Bajić treba izvući pouke.
Je li opravdana kritika da je Bajić u vrijeme Sanaderove Vlade štitio kriminal?
- Ne bih išao tako daleko, ali se slažem da su neki predmeti u to vrijeme predugo stajali u ladicama.
Koji predmeti?
- Recimo, predmet Kamiona, ili slučaj Brodosplit, koji je opstruiran iz policije, no Odvjetništvo je moglo i prije reagirati.
Najavili ste da ćete razbiti paraobavještajnu mrežu, za koju ste bili sigurni da vam podmeće i u kampanji. Na što ste mislili i što u tom smislu možemo očekivati?
- Javnosti treba pokazati tko su i što su ljudi koji se nezakonito bave prikupljanjem podataka o ljudima, izmišljanjem i plasiranjem lažnih informacija o drugim ljudima. Često se to čini i u sprezi s kriminalnim miljeom. Neću se ja baviti istragama o njima, ali ću tražiti od Državnog odvjetništva da se provedu istrage u dijelu u kojem ta rabota ulazi u kaznenu sferu.
Hoćete li potaknuti smjene u obavještajnoj zajedinici, na čiji je rad također bilo kritika?
- Koliko znam, u radu sigurnosnih službi došlo je do promjena nabolje i taj se trend mora nastaviti. Ja se tek trebam upoznati s radom tih službi, i tek kada to učinim, znat ću treba li još što mijenjati.
Predsjednik Mesić pokušao je na kraju mandata izvršiti promjene na čelu vojske, ali to nije uspio dogovoriti s premijerkom. Hoćete li vi tražiti promjene čelnih ljudi vojske?
- Bilo bi neodgovorno govoriti o smjenama u vojsci prije nego što se detaljno upoznam sa stanjem.
Zar vas predsjednik Mesić nije upoznao sa situacijom u vojsci?
- Razgovarali smo i o vojsci. Ali predsjednik Mesić je imao svoje viđenje stanja, a ja ću svoje temeljiti i na informacijama koje ću dobiti neposredno.
Zabrinjava li vas stanje u Hrvatskoj vojsci? Vojnike šalju kućama jer nema novca za održavanje najosnovnijih funkcija u vojarnama.
- Preliminarne informacije koje sam dobio govore da stanje sigurnosti u zemlji nije ugroženo zbog toga.
Kako nije kad su vojarne zapuštene i napuštene?
- Koliko sam čuo, nije baš tako. Ali, čim preuzmem dužnost, temeljito ću ispitati stanje. Hrvatska ne smije odustati od reformi vojske, ali se reforme moraju prilagoditi financijskim mogućnostima zemlje. No, od Vlade ću tražiti da se hrvatskim vojnicima koji sudjeluju u mirovnim misijama osiguraju sve potrebe jer štednja koja bi ugrozila sigurnost vojnika bila bi pogrešna.
Zašto inzistirate da se registar branitelja sa svim podacima učini javno dostupnim. Tako nešto nije učinila nijedna zemlja. Zar te podatke ne bi mogle zloupotrijebiti zemlje koju su ratu bile na drugoj strani?
- Zna se koji se podaci mogu objaviti, a koji ne. Registar se može doraditi ako treba kako bi se zaštitili određeni podaci. Ali mislim da se objave registra boje samo oni koji su rat proveli u kancelarijama, a ne na fronti. A druge zemlje, očito, nemaju takav problem s uređenjem statusa branitelja. Puno sam puta razgovarao s braniteljima i nitko od njih nije se usprotivio objavi registra.
Kako ocjenjujete dosadašnje gospodarske mjere Vlade Jadranke Kosor?
- Osnivanje fondova načelno je dobar potez, iako gospodarstvenici kažu da se kasni s time. Ali to nije dovoljno, od Vlade se očekuje niz pratećih mjera. Vlada ih je najavila, nadam se da će biti uspješne. U Uredu predsjednika osnovat ću snažan gospodarski forum koji će pratiti Vladine mjere, raspravljati o njima i predlagati mi poteze s kojima ću onda ići prema Vladi.
Vodi li premijerka uspješno zemlju prema EU?
- Hrvatska sigurno ide prema EU i potpuno podržavam aktivnosti premijerke Kosor. Ona je na čelu Vlade i naravno da je najzaslužnija za dobre stvari, ali jednako tako odgovorna i za loše.
Koje su to loše?
- Govorim načelno, gospođa Kosor relativno je kratko na čelu Vlade.
U javnosti se stvorio dojam da ćete s predsjedničke pozicije nastaviti projekt dovođenja opozicije na vlast. Možete li to komentirati?
- Ne, ja se time neću baviti. Moja je dužnost surađivati s Vladom, kritizirati je ako treba, ali ne dolazi u obzir da na Pantovčaku vodim stranačku politiku.
Vaša pobjeda označena je i kao pobjeda SDP-ove politike. Možete li se potpuno emancipirati od SDP-a?
- Zahvalan sam SDP-u na podršci, ali još na početku kampanje mi smo raščistili naš odnos. U stranci znaju da sa mnom na Pantovčaku ne dobivaju ispostavu SDP-a. Ali neću se odreći vrijednosnog sustava koji je socijaldemokratski i zbog kojega sam i izabran za predsjednika. Taj sustav vrijednosti nastojat ću pretočiti i u svoju politiku.
Oporba inzistira na hitnom ukidanju kriznog poreza. Što vi kažete?
- Protivim se kriznom porezu od početka i nema razloga da sada promijenim stav.
Mislite li da su realni prijevremni izbori u Hrvatskoj?
- Situacija je još na na vagi. Premijerka Kosor otklonila je opstrukciju koja je prijetila Vladi, ali vidimo da vladajuća koalicija gotovo svakog tjedna ima nesuglasica i problema. No, moj posao nije ni rušenje ni slaganje Vlade.
Dakle, mislite da još postoji mogućnost da dođe do prijevremenih izbora?
- O tome ne želim nagađati.
HDZ i SDP još se spore oko ustavnih promjena jer se ne mogu dogovoriti o tome kako bi trebalo urediti glasačka prava dijaspore, odnosno Hrvata iz BiH. Koje rješenje vi podržavate?
- Rješenje mora biti pravedno, jer sadašnje nije prihvaćeno u hrvatskoj javnosti i stvara određeni antagonizam prema Hrvatima u inozemstvu, posebno onima koji žive u BiH. Novi model glasanja dijaspore mora osigurati dvije stvari. Prvo, transparentnost, kako bi se otklonile sumnje u izborne prevare. Drugo, građani koji ne žive u Hrvatskoj ne smiju presudno utjecati na ishod izbora i sudbinu ljudi koji žive u Hrvatskoj i ovdje plaćaju poreze.
Hrvati u Bosni i Hercegovini okrenuli su se Dodiku i Republici Srpskoj više nego Sarajevu. Treći entitet u BiH pak nije realan. Što poduzeti da i Hrvati u BiH budu zadovoljni?
- Hrvatska treba inzistirati na jednakopravnosti građana BiH na cijelom području te države, na ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda i njihovu pravu da sami urede međusobne odnose. Hrvatska treba podržati samo rješenje koje postignu tri naroda, a ne smije nametati rješenja, kao što to ne smije ni Srbija. A hoće li BiH biti uređena u tri, pet ili sedam kantona, to je najmanje važno. Važno je da svi narodi, naravno i Hrvati, uživaju jednakopravnost.
Ako Dodik provede referendum i građani u RS izjasne se za nezavisnost, kako ćete vi kao predsjednik Hrvatske reagirati?
- Rezultat takva referenduma bio bi protivan Daytonu i ne bi imao nikakav pravni učinak.
Hoćete li se obraćati predsjedničkim poslanicama?
- Ako se ukaže potreba, koristit ću i poslanice da građanima kažem nešto što smatram posebno važnim. Kanim otvoriti i neke nove modele komunikacije jer Ured predsjednika želim što više približiti građanima. Poseban ću naglasak staviti na komunikaciju putem interneta. Zato ću na mjesto zamjenika predstojnika Ureda imenovati Marka Rakara.
Vi ćete dakle biti e-predsjednik?
- Da, e-predsjednik.
Hoćete li i vi primati građane na Pantovčaku?
- Hoću, ali ne samo na kavi na Pantovčaku nego ću građane voditi i na koncerte.
Vodit ćete ih na svoje koncerte?
- Uh, s obzirom na to da pišem suvremenu ozbiljnu glazbu, mogli bi me optužiti za okrutnost. A to ne smijem riskirati.
Vaši suradnici kažu da vrlo malo spavate, da mailove šaljete u dva ujutro. Patite li od nesanice?
- Ne. Mogu zaspati kad god hoću, mogu kontrolirati san, a vjerojatno je i moj bioritam malo drugačiji.
Tko vam je odabrao odijelo za inauguraciju?
- To sam prepustio supruzi.
Znači, nije točno da je odijelo nabavljeno u Sisku, u tvornici SDP-ovca Stojanovića?
- Mislim da će odijelo doći odande. O tome se brinu drugi.
Ivan Zvonimir Čičak pokazao je u televizijskoj emisiji Branimira Bilića niz dokumenata koji, navodno, dokazuju da vaš otac nije imao beznačajnu ulogu u progonu proljećara, posebno ljudi iz Matice hrvatske. Bio je, tvrdi Čičak, član komisije koja je pripremala suđenja, najbliži suradnik Milke Planinc, jedan od ključnih ljudi od povjerenja Izvršnog komiteta. Možete li to komentirati?
- Mislim da doista nema puno smisla raspravljati o toj temi u kontekstu moje političke karijere, posebno ne nakon četrdeset godina od Proljeća i sada već provedenih predsjedničkih izbora. Čuo sam što je gospodin Čičak rekao, to je njegovo viđenje, na koje ima pravo, ali koje velika većina suvremenika Proljeća ne dijeli. Uostalom, to naprosto nije točno. Moj otac nije stradao kao neki drugi, nastavio je političku karijeru uz puno problema, istina, na relativno visokom položaju, sačuvao je koga je mogao, ali i on je relativno brzo otišao iz politike.