Nakon vijesti da ministar zdravlja Siniša Varga okuplja komisiju za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, novinari Globusa razgovarali su s hrvatskim liječnicima i pronašli one među njima koji se također zauzimaju da se marihuana kao pomoć oboljelima konačno izbaci iz sfere kriminaliteta
Da se pita većinu hrvatskih liječnika koji se bave raznim granama medicine, Hrvatska bi se trebala pridružiti sve brojnijoj skupini europskih zemalja koje su legalizirale korištenje marihune u medicinske svrhe. Većina liječnika s koji smo razgovarali pozdravljaju ovih dana obznanjenu odluku ministra zdravstva Siniše Varge da će oformiti stručno povjerenstvo koje bi trebalo dati odgovor na pitanje – treba li dopustiti medicinsku upotrebu indijske konoplje i u koje svrhe. Od njih 28 s kojima smo razgovarali samo ih se dvoje izričito protivi legalizaciji u medicinske svrhe. Četrnaest ih smatra da struka treba provjeriti učinkovitost, desetero ih već sada vjeruje da marihuana može pomoći, primarno zbog stranih studija, a dvoje smatra kako marihuana nema ljekovit učinak, ali može olakšati simptome bolesti pa, u tom smislu, smatraju da ima prostora za legalizaciju.
Velik broj članica Europske unije već je dozvolio liječenje marihuanom, a ako i Vargino povjerenstvo bude slijedilo njihov primjer, očekuje se i promjena zakona kako se više ne bi kazneno gonili oni koji proizvode ulje od indijske konoplje kojim se liječe od raznih oblika karcinoma i multiple skleroze.
Multipla skleroza. Možda je ministrova odluka potaknuta primjerom 36-godišnjeg Huanita Luksetića iz mjesta Bregi pokraj Rijeke koji se već 16 godina bori s multiplom sklerozom. U svom vrtu je zasadio marihuanu i pravio kanabisovo ulje, ali ga je policija uhvatila i kazneno prijavila za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, za što je predviđena zatvorska kazna i do 10 godina. Pušten je iz istražnog zatvora nakon što je uplatio 70 tisuća kuna jamstva. Otkako koristi ulje, napravljeno od cvjetova marihuane, Luksetić ne osjeća simptome teške bolesti – hoda, koncentriran je i vozi automobil.
Zadnja u nizu europskih država koja je omogućila uporabu kanabisa u medicinske svrhe bila je Slovenija u lipnju ove godine, a u listopadu prošle godine to je učinila i Rumunjska. Distribuciju medicinske marihuane legalizirale su i Češka, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Finska, Austrija i Nizozemska, dok Švicarska ne kažnjava osobe koje zatekne s količinom marihuane manjom od 10 grama. Slični propisi vrijede i u 10-ak američkih saveznih država.
U Hrvatskoj je od 2012. posjedovanje manjih količina svih droga prestalo biti kazneno djelo, ali se goni prekršajno dok se one koji sade marihuanu tretira kao najveće dilere. Istovremeno, Vrhovni je sud u više navrata odbacio presude protiv građana koji su je sadili jer im je trebala za lijek.
“Marihuana kao lijek je u nekim zemljama dozvoljena, a trebala bi biti i kod nas ovisno o indikacijama i stanju pacijenta. Vani je dopuštena za liječenja nepodnošljivih bolova. Zašto ne bi tako bilo i kod nas? To je razumno. Nitko u medicinskim krugovima nije protiv toga, ali se mora znati za koga je takva terapija namijenjena i gdje se koristi kako ne bi bilo zloporaba i da se ne bi koristila bez potrebe”, ističe dr. Damir Vrbanec internist onkolog s KBC-a Zagreb.
“Ako je korištenje marihuane medicinski opravdano, onda sam za to. Ali nipošto šire od onoga što pacijentu treba, nego samo za stroge indikacije na kojima je dokazan simptomatski efekt i gdje je znanstveno dokazano da djeluje, na primjer kod multiple skleroze ili kod pacijenata kod kojih je dokazano da pomaže u terapiji protiv bolova ili zakočenosti”, govori neurologinja iz KB Dubrave prim. dr. sc. Vladimira Vuletić.
Prof. dr. Vesna Brinar, redovna profesorica zagrebačkog Medicinskog fakulteta koja trenutno radi u poliklinici Cortex, otkriva kako postoji lijek Sativex koji sadrži tetrakanaboid koji se uzima iz marihuane. Taj se lijek pokazao dobrim jer smanjuje povećani tonus u mišićima. Pomaže ljudima koji imaju oduzetost donjih udova, slabost donjih udova ili grčeve u nogama.
“Za razliku od mnogih europskih zemalja, Sativex u Hrvatskoj nije registriran pa ga naši pacijenti ne mogu dobiti. On je vrlo skup i košta 6000 eura za mjesec dana terapije. Smatram da ga treba registrirati. Što se tiče pušenja marihuane, pokazalo se da ono pomaže bolesnicima koji imaju multiplu sklerozu jer im opušta noge, ali izaziva teške kognitivne smetnje i kroz duže vrijeme izaziva intelektualne promjene”, kaže prof. dr. Brinar. Smatra da s legalizacijom marihuane u medicinske svrhe treba biti veoma oprezan kako se ne bi na mala vrata legalizirala marihuana kao laka droga.
Koristi za neke simptome. “Apsolutno bi trebalo koristiti marihuanu u medicinske svrhe, a za drugo ne. Samo pod uvjetom da to predloži liječnik. Marihuana pomaže pacijentima u terminalnim fazama bolesti da im se olakšaju patnje i da lakše podnose bolove”, naglašava prof. dr. Mirko Koršić, umirovljeni endokrinolog i dijabetolog.
“Nigdje nisu dokazani strogo medicinski razlozi za korištenje marihuane. Ona je ipak u nekim zemljama legalizirana za medicinsku uporabu. Za neke simptome može koristiti, ali nema dokaza da liječi neke bolesti. Ako već dobro utječe na simptome, onda treba jasno reći što se smije, a što ne da ljudi ne kupuju bilo gdje i bilo što”, smatra dr. Slava Podobnik, neurologinja na poliklinici Podobnik.
“Derivati marihuane pomažu kod glavobolje. Neki derivati se koriste u europskim zemljama pod strogo kontroliranim uvjetima. Ako su neke druge zemlje s više iskustva dopustile medicinsku uporabu marihuane, nema razloga da tako ne bude i kod nas, ali u strogo kontroliranim uvjetima“, smatra dr. Vinko Vidjak intervencijski radiolog u KB Merkuru.
Predsjednik Hrvatskog liječnikog zbora prof. dr. sc. Željko Krznarić kao gastroenterolog nema velikog iskustva s medicinskom primjenom marihuane, ali načelno podržava osnivanje povjerenstva da struka kaže svoje mišljenje.
“Osnivanje povjerenstva ne znači nužno da će to biti legaliziramo. Podržavam da se o tome razgovara jer je velik broj razvijenih zemlja legalizirao marihuanu u medicinske pa čak i rekreacijske svrhe. Priča je krenula od mučnina i povraćanja kod kemoterapije, a govorilo se da pomaže kod AIDS-a i kod nekih neuroloških tegoba, da je potencijalni analgetik kod bolova...”, kaže dr. Krnarić.
Oboljeli od raka. Uzimanje marihuane, dodaje on, ima smisla samo da se pomogne onima koji drukčije ne mogu riješiti svoje probleme. “Međutim nitko ne zna kakve će biti posljedice dugotrajnije uporabe. Ima naznake da uzrokuje smetnje koncentracije i stvaranja ovisnosti. Osim povoljnih učinaka, postoji i niz nuspojava. Kod bolesnika u terminalnoj fazi karcinoma, nuspojave su beznačajan problem ako konzumacija marihuane pomaže. Kod onih koji bi trebali dugotrajnije koristiti marihuanu, treba biti veoma oprezan“, ističe dr. Krznarić. Prema njegovim riječima treba okupiti eksperte – neurologe, psihijatre, stručnjake za ovisnosti, onkologe, farmakologe i druge struke – da zauzmu čvrsti stav.
“To povjerenstvo bi trebalo vidjeti studije i analize objavljene u relevantnim svjetskim časopisima. Ako metaanalize govore u korist primjene marihuane, onda bi to imalo smisla, a treba uzeti u obzir i mišljenja relevantnih svjetskih društva i organizacija koje se bave tim područjem”, komentira dr. sc. Anton Krnić, specijalist radiolog u KB Sveti Duh.
“Treba razdijeliti što je lijek, a što je opijat. Ako struka dokaže da su derivati marihuane ljekoviti, onda se može razgovarati o njihovoj medicinskoj primjeni. Postoje dokazi koji su više paramedicinski nego medicinski. Struka treba utvrditi i ima li od toga koristi”, napominje prof. dr. Marko Doko, abodominalni kirug u KBC Sestara Milosrdnica i podsjeća kako i morfij spada u opijate, ali se koristi u medicnske svrhe.
“Izričito sam za to”, odlučna je psihologinja prof. dr. sc. Mirjana Krizmanić. “Ako postoji lijek, biljka ili droga koja pomaže teško bolesnim ljudima, onda država ima dužnost omogućiti tim ljudima da do toga dođu. Strašno je da se uopće o tome treba raspravljati. To su ljudi koji imaju teške bolesti. Zna se koje su to bolesti. Znamo da mnogima koji boluju od raka marihuana pomaže. Treba im dozvoliti da sami uzgajaju marihuanu na balkonu kod kuće jer nije u redu da im se ta biljka skupo naplaćuje i da na kraju opet netko na tome zaradi”, zaključuje prof. dr. sc. Krizmanić.
Ilegalno uzimanje. “Prihvatit ću mišljenje struke. Ako struka misli da marihuana ima pozitivan učinak, to onda ne bi više bila droga nego medicinski preparat”, govori kardiolog dr. sc. Richard Matasić s KBC-a Zagreb.
Primarijus mr. sc. Egidio Ćepulić, onkolog u privatnoj poliklinici Ćepulić u Zagrebu, ističe kako velik broj pacijenta koji boluju od raka ilegalno uzima kanabis. “Nema nikakvih podataka u svijetu da kanabis liječi rak. Više liječi dušu nego rak. Ali činjenica je da je u nekim državama kanabis prihvaćen kao medicinski proizvod. Nije loše o tome raspravljati jer je bolje držati stvari pod kontrolom nego nešto raditi ilegalno. Ako se marihuana odobri za liječenje, treba se prodavati isključivo u ljekarnama s receptom”, kaže dr. Ćepulić.
“Podržavam legalizaciju. Studije su pokazale da marihuana pomaže bolesnicima s indikacijama kao što su maligne bolesti i multipla skleroza. A ja podržavam sve što pomaže ljudima”, ističe dr. med. Hrvoje Iveković, internist gastroeterolog s KBC-a Zagreb.
Što je prihvatljivo. “Ukoliko postoje dokazi o učinkovitosti marihuane u liječenju nekih bolesti ili stanja, onda bi njezina medicinska primjena mogla biti opravdana u strogo definiranim uvjetima”, kaže primarijus dr. sc. Zoja Gnjidić, reumatologinja u Poliklinici za reumatske bolesti Mihanovićeva u Zagrebu. Napominje kako liječnici daju pacijentima i morfijske preparate u svrhu liječenje, ali dobro znaju kome, kada i u kojoj dozi propisu morfij. “Trebaju postojati stroge indikacije da je neki lijek koristan. Može se odrediti koji specijalisti smiju propisivati takve lijekove, primjerice onkolozi ili liječnici koji liječe bol, anesteziolozi ili neurolozi”, dodaje dr. sc. Zoja Gnjidić.
“Prihvatljivo je ako se propisuje pacijentu koji nema druge mogućnosti liječenja, a sve ostalo nije prihvatljivo”, smatra prof. dr. sc. Fabijan Knežević, patolog na odjelu patologije KB Sveti Duh.
“Podržavam sve što čovjeku može pomoći, pa kako god da se zvalo. Zato me jako zanima stav struke, odnosno onih liječnika koji su u Hrvatskoj najkompetentniji za lijekove. Ako se marihuana legalizira treba je propisivati u kontroliranim uvjetima”, kaže dr. med. Ilona Sušec, specijalist onkologije i radioterapije u poliklinici Eljuga gdje se bavi bolestima dojke.
“Ne odbacujem ništa. Sve treba pokušati. Nisam a priori protiv, ali smatram da se to treba primjenjivati u kontroliranim uvjetima da se ne bi zloupotrebljavalo. Moglo bi biti primijenjivo u nekim uskim indikacijama rješavanja boli”, naglašava dr. sc. Marko Nikolić, gastroenterolog s KBC-a Sestre Milosrdnice.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore primarijus dr. med. Hrvoje Minigo kao specijalist interne medicine – hematolog – liječio je pacijente oboljele od leukemije. Prema njegovom mišljenju, ako postoje drugi djelotvorni lijekovi, ne treba pacijentima odmah davati psihoaktivne tvari.
“Poznato je da derivati kanabisa povoljno djeluju na neke zdravstvene probleme. No, to je psihoaktivna tvar koja izaziva navikavanje. Da bi se marihuana registrirala kao biljni lijek, mora proći kroz svu proceduru registracije. Mnoge europske zemlje su je legalizirale i podržavam da se na ovaj način to i kod nas regulira i da se točno zna tko može propisivati i tko može koristit marihuanu”, kaže dr. Minigo, dodajući kako je pitanje hoće li se takav lijek financirati iz džepa pacijenata ili na trošak HZZO-a. Zato, smatra, treba napraviti procjenu zdravstvene tehnologije, a to je studija koja pokazuje koliko je to učinkovito i isplativo.
Praksa u svijetu. “U nekim državama je legalna marihuana za medicinske svrhe, a u nekima i za rekreativne. Praksa u svijetu jako varira. Većina zemalja je protiv. U kardiokirurgiji ne vidim medicinskog razloga za korištenje marihuane, što ne znači da ga nema u nekim drugim granama medicine”, komentira prof. dr. sc. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardiokirurgiju KBC-a Zagreb.
Ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče i predsjednik Hrvatskog psihijatrijskog društva prof. dr. sc. Vlado Jukić kao medicinar koji vjeruje u konvencionalnu medicinu teško može prihvatiti nešto što nije prošlo svu proceduru potrebnu za odobravanja nekog lijeka.
“Kada bi se napravilo ispitivanje koje bi pokazalo da marihuana doista pomaže, onda bih ja bio za to bez daljnjeg. U ovom trenutku marihuanu tretiramo kao drogu. Ali i morfij je droga, a istovremeno i lijek ako se daje u skladu s liječničkim preporukama i indikacijama. No meni se čini da se cjelokupna ova priča oko legalizacije marihuane događa po snažnim pritiskom i teško je identificirati pod čijim pritiskom. Osobno ne bih volio biti u Varginom povjerenstvu jer ono teško može donijeti odluku na temelju stručnih i znanstvenih dokaza. Čini mi se da će to biti više politička odluka”, zaključuje dr. Jukić.
Rasprava. “Dio ljudi koji uzimaju marihuanu nikada ne prelaze na jake droge. Ali ona ipak može otvoriti vrata prema jakim drogama jer ljude intrigira što ima dalje. Istraživanje u Švedskoj provedeno na vojnicima je pokazalo da česti uživaoci marihuane imaju veći rizik od razvoja shizofrenije. Zato pri odluci o legalizaciji marihuane treba donositi stavove koji se temelje na znanstvenim podacima. Treba odgovoriti na pitanja u kojim indikacija će se dozvoliti njeno korištenje i na koji način će se dozirati”, govori umirovljeni psihijatar prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac.
“Prema mojem psihijatrijskom iskustvu, marihuana djeluje loše na čovjeka. Ako postoje dokazi da pomaže ljudima s nekim bolestima, onda bi se uporaba mogla dozvoliti, ali to mora biti jako kontrolirano. Ali se svejedno bojim da bi neki ljudi mogli shvatiti da je konzumacija marihuane legalna i da se može uzimati kao andol”, upozorava dr. Vesna Vidović, umirovljena psihijatrica koja radi na poliklinici ABR u Zagrebu.
Prof. dr. Nikica Gabrić, vlasnik privatne klinike Svjetlost, legalizaciju marihuane za medicinu smatra nebitnim pitanje jer rješava problem vrlo malog broja ljudi u Hrvatskoj. “Nisam protiv toga, ali to je bacanje prašine u oči u nedostatku rješavanja pravih problema u zdravstvu. Ne rješavamo ništa nego tonemo duboko u krizu. Ja bih prvo rješavao probleme koji muče većinu ljudi, a legalizacija marihune bi bila na 10. ili 12. stvar na listi”, ističe dr. Gabrić.
“Svjetsko iskustvo pokazuje da kanabis u medicinske svrhe ima efekta. Ne smijemo robovati predrasudama da je to droga. Kada se upotrebljava u medicinske svrhe, nije droga”, govori mr. sc. Andro Vlahušić, specijalist internist, gradonačelnik Dubrovnika i bivši ministar zdravstva. Puno lijekova je, kaže, nastalo tako što se otkrilo da nešto ljudima koristi za što se prije nije znalo.
“Treba bolesnicima dati ono što im treba. Naravno, onima kojima to zaista treba. Ako studije pokažu da je to u redu, treba što prije krenuti u primjenu. Tu nema javne rasprave. O lijeku ne odlučuje javnost nego struka”, tvrdi Vlahušić koji osnivanje povjerenstva smatra odličnim potezom ministra Varge.
“Ne” uzgoju. “Dopustiti marihuanu u liječenju ili ne, to ne smije biti stvar politike nego struke. Zagovornici medicinske uporabe marihuane tvrde da pomažu kod raka i multiple skleroze, da smanjuje bolove kod migrene, da pomaže kod upalnih bolesti crijeva... To je nešto o čemu svoje mišljenje može i mora dati struka na temelju nedvojbenih znanstvenih dokaza, a ne dojmova i osobnih iskustava. Dokazano je da nova generacija sintetskih kanabinoida (aktivne tvari iz marihuane) koji se sve više koriste, može dovesti do moždanog udara i oštećenja srca”, upozorava akademik Željko Rainer, predstojnik Klinike za unutrašnje bolesti KBC-a Zagreb. Osobno smatra da se može govoriti samo o legalizaciji pripravaka od marihuane, a nipošto o uzgajanju indijske konoplje iz koje bi ljudi sami pripremali preparate. Jedan od razloga je, pojašnjava, mogućnost zlouporabe, a drugi još važniji je što pripravci moraju biti standardizirani, provjerene kakvoće i sastojaka.
“U području liječenja bolesti mišićno-koštanog sustava, ne vidim potrebu za takvom vrstom terapije. Treba potražiti svjetske radove koji su se bavili tim istraživanjima i primjereno svjetskim kriterijima donijeti odluku. Treba poštovati mišljenje struke i svjetska iskustva. Jedno je pričati, a drugo je imati znanstveno potvrđene dokaze”, smatra dr. Blaženka Nekić, specijalistica za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju koja ima svoju privatnu kliniku u Zagrebu.
“Nisam tome sklon. Ne. Nisam naišao na valjane argumente koji bi bili za, a šteta bi mogla biti daleko veća. Više je argumenata protiv nego za”, odriješit je akademik Zvonko Kusić predsjednik HAZU-a, profesor Medicinskog fakulteta i predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre Milosrdnice, bivši dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu i bivši ravnatelj KBC Sestre milosrdnice.
“Marihuana i zdravlje nemaju nikakve veze. Jedina veza marihuane i zdravlja je bolest. To je podmetanje”, tvrdi dr. Matko Marušić, profesor znanstveno istraživačke metodologije na Medicinskom fakultetu u Splitu.