Sve su oči uprte u potpredsjednika Vlade Branka Grčića: hoće li ili neće uspjeti prilagoditi proračun da bi ga Europska komisija konačno prihvatila početkom lipnja?
Može li to Grčić ili mu je ipak previše?
Grčićevi kolege iz stranke Globusu otkrivaju kako se boje da je Grčić sebi možda natovario previše posla.
Proteklih tjedana borio se s novinarima i Europskom komisijom koja Hrvatskoj nije htjela dati akreditaciju i predujam za korištenje novca iz europskih strukturnih fondova.
Usporedno s tim, potpredsjednik Vlade i dalje je na čelu nekoliko radnih skupina.
Vodi Europski semestar.
Prvi je čovjek koordinacije za javne investicije.
Upravlja radnom skupinom za strateške projekte.
Koordinira još i pripremu provedbe programskih dokumenata.
Od pet dana u radnom tjednu u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova, kažu naši sugovornici, provede možda dva dana, a ostalo se svodi na radne skupine i razne koordinacije. Ne žali se, kažu, da mu je teško, ali mnogi osjećaju da je i sam svjestan kako je ulaskom u Vladu očekivao nešto “lakši posao”.
Lapsus. U posljednje mu vrijeme, prepričavaju nam, sve češće odlazi glas.
Na stolu uvijek ima bademe, da nešto prigrize za energiju.
Da mu je već malo previše, govori i sljedeći lapsus s ministrom Mirandom Mrsićem.
Glavni čovjek za koordinacije loše se koordinirao s ministrom rada po pitanju rezanja novca za mjere aktivne politike zapošljavanja.
Grčić je prošlog tjedna otputovao u Rumunjsku, a na putu ga je zateklo da je u javnost iscurila informacija kako se mjere ukidaju.
“Grčić ne zna tko je i zašto pustio tu informaciju, ali mjere nisu trebale biti ukinute. Potpredsjednik je planirao novac za zapošljavanje potražiti u Nacionalnom fondu za upravljanje sredstvima iz EU, što bi očito bilo odobreno, i problema ne bi bilo. No, netko iz Ministarstva rada se izlanuo”, kolaju sada priče Vladinim hodnicima.
Kako god bilo, Grčiću sad predstoji nezahvalan posao daljnjeg rezanja proračuna nakon što je Bruxelles Hrvatskoj zamjerio da smo zanemarili stroge upute Komisije: mjere ušteda trebaju iznositi 2,3 posto BDP-a, a Grčić i Linić ponudili su samo 1,9 posto zbog čega proračun treba dalje stezati.
Grčić i Linić do kraja su vjerovali da će Europska komisija ipak prihvatiti njihov plan prebacivanja tri milijarde kuna iz drugog u prvi stup, iako su iz Komisije stizali jasni signali da bi taj manevar mogao biti odbijen.
Grčić sad negdje mora “ukrasti” još 0,4 posto BDP-a.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA