Hoće li s guvernerom Rohatinskim otići i stabilan tečaj kune? Neće, odgovorili su svi vladini dužnosnici s kojima smo razgovarali.
Neće, jer će novi guverner biti Boris Vujčić, dosadašnji dugogodišnji zamjenik guvernera Rohatinskog, dodatno su objašnjavali naši sugovornici.
Promjena guvernera središnje banke svakako je velika vijest, pogotovo ako se radi o guverneru koji je godinama slovio za čuvara monetarne stabilnosti u zemlji pogođenoj ozbiljnom gospodarskom krizom.
No, Željko Rohatinski nije smijenjen sa svoje dužnosti, niti je maknut zbog toga što netko želi promijeniti monetarnu politiku HNB-a.
Rohatinskom naprosto istječe drugi šestogodišnji mandat – na čelu HNB-a je od srpnja 2000. godine – i u vladajućoj su koaliciji zaključili da bi bilo previše dati i treći guvernerski mandat istom čovjeku.
Pogotovo što već postoji profilirani kandidat za novoga guvernera, kojega je, štoviše, i sam Rohatinski pripremao i priželjkivao za svoga nasljednika. Riječ je, naravno, o Borisu Vujčiću.
Iz svih Vujčićevih dosadašnjih izjava jasno proizlazi da se i on, kao Rohatinski, zalaže za čuvanje stabilnosti tečaja i cijena.
Čvrsta kuna i niska inflacija ostat će glavni ciljevi monetarne politike koju će voditi Vujčić. A ne treba sumnjati da on dobro zna kako se čuva kuna jer je u tom poslu 12 godina sekundirao Rohatinskom.
Uostalom, promjena na čelu HNB-a očekivana je. Još uoči parlamentarnih izbora i promjene vlasti svi relevantni sugovornici iz SDP-a davali su signale kako bi na mjestu guvernera - kada Rohatinskom u srpnju 2012. završi mandat - rado vidjeli Borisa Vujčića.
I tada se, kao i sada, Vujčić doživljavao kao garant nastavka monetarne politike kakvu je godinama vodio Rohatinski. Pa Vujčić je najbolji učenik Željka Rohatinskog, to je ista škola, govore Vladini dužnosnici.
Kako je onda uopće došlo do dileme hoće li Rohatinski ostati ili ne?
Rohatinski je zapravo sam otvorio mogućnost da ostane guverner još godinu ili dvije. Nije to izvorno bila ideja premijera Zorana Milanovića ili nekoga iz Vlade, kao što se mislilo.
Na sastanku u siječnju Rohatinski je Milanoviću naprosto ponudio suradnju još godinu ili dvije. Rekao mu je da je spreman ostati i pomoći Vladi u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji. Dakle, sam se kandidirao.
Kao oporbeni lider Milanović je cijenio guvernera i njegovu politiku. Njih dvojica imali su proteklih godina korektan odnos. Puno su puta znali neformalno sjesti za stol i razgovarati.
Zbog svega toga Milanović je, sada već kao premijer, bio sklon razmisliti o ideji Rohatinskog da bude guverner i dio trećeg mandata.
U međuvremenu je Milanović obavio konzultacije sa svojim glavnim suradnicima.
Razgovarao je, kako doznajemo, s potpredsjednicima Vlade Radimirom Čačićem i Brankom Grčićem, kao i s ministrom financija Slavkom Linićem te su zaključili da nema smisla, ali ni zakonske mogućnosti, birati guvernera na rok od samo dvije godine.
Osim toga, naši sugovornici iz Vlade priznaju da Rohatinskom nisu išli u prilog njegovi gafovi. Svakako je najveći guvernerov krimen afera s prodajom tvrtke njegove supruge.
Naime, Marija Rohatinski lani je za dva milijuna kuna prodala svoju gubitašku tvrtku Agrokoru Ivice Todorića. Budući da je imovinu te tvrtke činila i obiteljska kuća u kojoj živi guverner Rohatinski, njegova je supruga kuću naknadno povoljno otkupila od Agrokora.
U cijeloj priči posebno bode u oči činjenica da je Rohatinski radio u Agrokoru prije nego što je postao guverner.
A navodno će se i vratiti u Agrokor nakon što završi posao u HNB-u.
Dio vladinih dužnosnika zamjerio mu je i pokušaj političkog angažmana uoči zadnjih parlamentarnih izbora. Govorilo se tada da će Rohatinski uložiti svoj ugled u korist krupnog kapitala i nositi izbornu listu HSLS-a.
Pa ipak, nakon što je premijer Milanović u konačnici donio odluku da će se zahvaliti Rohatinskom na suradnji, guverneru je ostavljena prilika da sam objavio svoje povlaćenje s dužnosti, odnosno da to prikaže kao isključivo svoju odluku.
Telefonski razgovor što ga je premijer Milanović obavio s guvernerom Rohatinskim prošloga tjedna – u kojemu je, prema riječima Rohatinskog, Milanović rekao da njihova suradnja više nije moguća - nije trebao biti njihov zadnji kontakt.
Prema našim informacijama, Milanović je tom zgodom pozvao Rohatinskog na sastanak, njih dvojica trebali su se naći tijekom ovoga tjedna.
Guverner je, međutim, odlučio raditi do kraja po svome. Neugodno je iznenadio premijera načinom na koji je obrazložio svoj odlazak.
Iznenađen je bio i njegov zamjenik Vujčić koji je u ponedjeljak sjedio u dvorani HNB-a u kojoj je Rohatinski potvrdio da odlazi.
Vujčić je znao za odluku Vlade, znao je da će mu biti ponuđeno mjesto guvernera, ali nije znao da će Rohatinski svoj odlazak objaviti u ponedjeljak.
Iako je to planirao, Rohatinski neće otići u velikom stilu.
Nadamo se samo da Rohatinski sada neće početi govoriti kako se Vujčić cijelo vrijeme protivio njegovoj politici i da je samo on zaslužan za monetarnu stabilnost, rekao nam je u utorak visoki Vladin dužnosnik.
Na Vujčićevoj strani puno je argumenata. Proteklih godina, kao zamjenik guvernera, stekao je brojne kontakte u svim međunarodnim financijskih institucijama. Navodno ima puno bolje veze u svijetu financija nego Rohatinski. Budući da je godinama bio dio pregovaračkog tima s Europskom Unijom, Vujčić je stekao dobar uvid i u funkcioniranje eurozone.
Ako se po čemu Vujčić očitije razlikuje od Rohatinskog, onda je to njegov stav prema euru.
Naime, budući guverner zalaže se za što prije uvođenje eura u Hrvatsku jer je naš financijski sustav visokoeuroiziran, te bi se tako izbjegle sve moguće štete od tečajnih razlika.
No, uvođenje eura ne ovisi o guvernerovoj želji, nego prije svega o ispunjavanju potrebnih kriterija. I naravno o sudbini eura.
Zadnji rok za izbor novog guvernera HNB-a jest 12. srpnja, kada Rohatinskom formalno istječe mandat.
Za stabilnost monetarne vlasti dobro je što nema neizvjesnosti oko izbora novog šefa središnje banke, pogotovo je to važno u ekonomski kriznoj situaciji kao što je sadašnja.