Postoji jedna kreditna linija Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je toliko slaba, da se njome ne ponosi ni banka koja ju je osmislila.
Zove se “pronalasci” i trebala je omogućiti malim i srednjim poduzetnicima da dobiju kredite za poduzetničke planove koji se baziraju na znanju i novim tehnologijama, osmisle napredne i inovativne proizvode i pokore barem regiju, ako im je europsko tržište još predaleko.
No, o toj kreditnoj liniji gotovo nitko nije čuo još od 2006. godine kad je bila osmišljena.
Recimo, u četiri zadnja godišnja izvješća o radu HBOR-a, nijedna riječ nije posvećena toj kreditnoj liniji.
Ništa o njoj ne može se saznati ni iz posljednjeg izvješća Državne revizije.
Kao da ne postoji.
Razlog jednostavan: kreditna linija “pronalasci” hrvatskim poduzetnicima – i malim i srednjim i velikima – toliko je nezanimljiva da se tijekom 2014. godine, prema podacima koje smo dobili od HBOR-a, za nju nije prijavio niti jedan poduzetnik.
Razlozi odbijanja. Statistika o korištenju sredstava po ovoj kreditnoj liniji nije ništa bolja ni kada pogledamo njenu osam godina dugu povijest.
U tom periodu, doznajemo iz HBOR-a, banka je zaprimila ukupno 27 zahtjeva za odobrenje kredita, a odobreno ih je samo 20, i to u ukupnom iznosu od 140 milijuna kuna.
“Najčešći razlozi odbijanja zahtjeva, odnosno vraćanja dokumentacije poduzetnicima, bili su nedostatni instrumenti osiguranja te činjenica da su poduzetnici uglavnom bili početnici koji nisu imali prethodno iskustvo u poslovanju koje se traži ovim programom”, stoji u odgovoru Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
Ništa bolja situacija s odobrenim kreditima, ali i sa zahtjevima poduzetnika, nije bila niti u protekle dvije godine.
U 2013. godini, prema podacima HBOR-a, banka je primila sedam, a odobrila šest kredita po ovoj kreditnoj liniji u ukupnom iznosu od 40,4 milijuna kuna, a u godini prije toga novčanu potporu zatražila su četiri poduzetnika, od kojih je uvjete zadovoljilo njih troje te im je banka odobrila kredite u ukupnoj vrijednosti 16,6 milijuna kuna.
Dosta skromna sredstva za program namijenjen razvoju novih tehnologija, inovacija i istraživačkog rada...
Moguće je, naravno, da je slab interes za ovu kreditnu liniju posljedica inertnosti domaćih poduzetnika koji nisu pretjerano zainteresirani unapređivati i razvijati inovativne proizvode.
Neki sugovornici sugeriraju Globusu da problem zapravo leži u lošim i nerealnim uvjetima koje bi poduzetnici trebali zadovoljiti ako se žele prijaviti za ovu kreditnu liniju.
Između ostaloga, u dokumentaciji na HBOR-ovoj stranici stoji kako poduzetnik za dobivanje ovog kredita mora imati pozitivnu odluku HAMAG – BICRO-a te razvijen atestiran prototip proizvoda ili tehnologiju.
Dodatni uvjeti. Prijavljeni poduzetnici morat će zadovoljiti barem još jedan od tri dodatna uvjeta: da su podnijeli zahtjev za priznanje patenta u Hrvatskoj ili inozemstvu, da su pokrenuli postupak zaštite industrijskog vlasništva ili da posluju minimalno dvije godine te u svojim bilancama imaju iskazane troškove nematerijalna imovina – izdaci za razvoj.
Drugim rječima, poduzetnik koji treba kredit za neku tehnološku inovcaiju, u HBOR se ne treba javljati prije nego što je već razvio i patentirao prototip nekog inovativnog prozivoda, a tek nakon toga može dobiti kredit banke koji može utrošiti na suženom prostoru.
Između ostaloga, uvjetima HBOR-a propisano je da se novac dobiven po kreditnoj liniji “pronalasci” može utrošiti na tri načina: ili će ga poduzetnik uložiti u nabavku nove oprema i uređaja, ili će obnoviti poslovni prostor ili će izgraditi, a možda i kupiti novi.
Novac za nekretnine. Novac namijenjen pronalascima tako će, ironično, u većini slučajeva opet završiti u nečijim poslovnim nekretninama, što je praksa koja se već ogadila i samim poduzetnicima.
“Program je jednostavno loše složen i mali broj gospodarstvenika pronalazi motiv da se na njega prijavljuje. Zamislite da ste mali poduzetnik koji je razvio prototip nekog proizvoda, i sad morate pronaći tržište na kojem ćete ga prodati. Zašto biste nabavljali kredit za izgradnju ili obnovu poslovnog prostora ako ne znate gdje ćete plasirati taj proizvod”, pita se jedan zagrebački poduzetnik koji je htio ostati anoniman.
HBOR je i tome doskočio.
U sklopu dokumentacije koju je poduzetnik dužan priložiti, banci mora dostaviti i ugovor o plasmanu proizvoda, što znači da je već morao pronaći tržište i osigurati prodaju u sljedećih nekoliko godina.
A nakon što je u svemu tome uspio, što će mu više bankovni poticaj za pronalaske?