Prizor mlade djevojke koja ulazi u kabinu tegljača umirovljeni policajac Frane Bilić zapamtio je do posljednjeg detalja.
Dogodilo se to u sunčano jutro, u 9:55 sati, 7. lipnja 2011., na okuci kod Čikolskog mosta na ulazu u Drniš. Djevojka se zvala Antonia Bilić, imala je 17 godina, a za upravljačem tegljača sesvetske tvrtke Godec Beton bio je Dragan Paravinja, osuđivani višestruki silovatelj iz Nove Pazove.
Frane dobro poznaje taj most.
Desetljećima je radio kao prometni policajac, često je baš na tom potezu zaustavljao vozače u prekršaju.
Tog je jutra u posljednji trenutak zakočio kako bi izbjegao nagli i nepredvidljivi Paravinjin polukružni okret kamionom kod mosta, vozio kratko iza njega i opet prikočio kad je kamion stao.
Dok ga je ljutit zaobilazio, primijetio je svoju mladu susjedu Antoniju iz obližnjeg zaseoka Kričke kako sa širokim osmijehom sjeda na suvozačko mjesto.
Tako je postao jedini svjedok otmice koja će u narednim danima potresti čitavu zemlju.
Točno godinu dana poslije, dakle prošlog četvrtka, šumar iz Plaškog cijepa drva u šumi Bršljanovica-Kosa. Ispod velike hrpe trulog lišća, duboko u šumi, pronalazi raspadnuto ljudsko tijelo.
Odmah poziva policiju, a tijelo se u tajnosti prebacuje u Zagreb na forenzičko vještačenje u Centar “Ivan Vučetić”.
Napetost traje puna dva dana. Je li moguće da je pronađeno tijelo mlade Drnišanke? Točno na dan godišnjice? I to samo 10 kilometara od odmorišta Modruš na autocesti A1, gdje je na dan otmice posljednji put zabilježen signal Antonijina mobitela?
Ispostavilo se da je riječ o 72-godišnjem Martinu Kovačiću, koji je nestao još 2004. Otišao je u šetnju kao i svakog dana, ali nikad se nije vratio.
Završila je još jedna lažna uzbuna.
Slično je završio policijski napor prošlog utorka. Inspektori iz Šibenika su slijedeći trag dojave izašli na teren kod Vranskog jezera. Navodno im se s koordinatama obratio neki samozvani vidovnjak željan novinskih naslovnica.
Nisu našli ništa.
Gdje je Antonia, ne zna se ni danas.
Rezime jednogodišnje potrage za mladom Drnišankom je impresivan - bila je to najveća potraga za nestalom osobom u povijesti Hrvatske. Na njezinu vrhuncu Antoniju, živu ili mrtvu, tražilo je više od 1000 policajaca, vatrogasaca, GSS-ovaca, lovaca i dobrovoljaca. Na potragu je utrošeno oko dva i pol milijuna kuna, a unajmljivale su se i bespilotne letjelice i slovenski vojni sonari.
Prvi put u hrvatskoj povijesti isušeno je jedno jezero - Brljan na Krki. Pretraženo je korito Čikole i jezero kod Bilišana Donjih. Ronioci nisu pronašli ništa.
Dvadeset dana nakon otmice lociran je, a onda i uhićen, Dragan Paravinja. Djelo je priznao, pa ga poslije porekao, a danas mu se sudi na Županijskom sudu u Šibeniku za teško ubojstvo i pokušaj silovanja.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA