U petak 3. veljače hrvatski će predsjednik na Jahorini predstaviti predsjedniku Srbije i članovima Predsjedništva BiH novu inicijativu za poboljšanje pravnih i političkih odnosa između triju država

Idućeg petka, 3. veljače, na Jahorini pored Sarajeva sastat će se predsjednici Hrvatske i Srbije, te članovi Predsjedništva BiH.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović tom će prilikom predložiti kolegama iz Srbije i BiH potpisivanje zajedničkog međudržavnog sporazuma o suradnji na progonu ratnih zločina.

Josipovićevoj je inicijativi cilj da se trajno i sustavno riješi problem progona ratnih zločina u regiji kako se ne bi ponavljale situacije kao ona kad je u BiH uhićen hrvatski branitelj Tihomir Purda pošto je srbijansko pravosuđe za njim raspisalo tjeralicu zbog navodnog ratnog zločina.

Predsjed­nikovi suradnici tumače da se takav međudržavni sporazum može smatrati i jedinom pravom alternativom spornom Zakonu o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije koji ionako čeka ocjenu ustavnosti.   

Josipovićev prijedlog zapravo je prva važna politička inicijativa pokrenuta nakon promjene vlasti u Hrvatskoj. I nema sumnje da će izazvati reakcije kako na hrvatskoj političkoj sceni tako i u cijeloj regiji.

Zakon o ništetnosti, naime, bio je jedan od glavnih predizbornih aduta HDZ-a. Tim zakonom HDZ-ova Vlada je uoči parlamentarnih izbora željela zadobiti što je moguće širu podršku braniteljske populacije, tvrdeći kako jedino taj zakon jamči da se hrvatski braniteljima neće suditi u Srbiji ili BiH. U Srbiji je protumačen kao  jednostrani odustanak od sporazuma između državnih odvjetništava Hrvatske i Srbije o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina.

Prema objašnjenju koje smo dobili u Uredu predsjednika, tri su razloga zbog kojih bi trebalo dogovoriti taj međudržavni sporazum.

Prvi je taj što bi se međudržavnim sporazumom pravno ojačala dosadašnja tehnička suradnja o progonu ratnih zločina koju su dogovorili i uspostavili državni tužitelji. Ako bi se dogovor tužitelja pretočio u međudržavni sporazum, suradnja na progonu ratnih zločina više ne bi ovisila o dobroj volji jedne ili druge strane jer bi sporazum bio obvezujući.

Drugo, međudržavnim sporazumom bi se pravo precizirala i ojačala valjanost iskaza koji bi u tom slučaju imali puno veću snagu, imali bi međudržavnu snagu jer bi bili iznad domaćeg prava.

Treći važni razlog za potpisivanje međudržavnog sporazuma jest utvrđivanje mjesne nadležnosti, tj. jurisdikcije, one države čiji je državljanin osumnjičen za ratni zločin, odnosno one države u kojoj prebiva osumnjičeni za ratne zločine. Dakle, ako bi do njih došlo, sudski procesi za ratne zločine vodili bi se u državi prebivališta osumnjičenika.

To bi značilo da se hrvatskom državljaninu koji se sumnjiči za ratni zločin u BiH ili u Srbiji može suditi samo u Hrvatskoj.
Naši sugovornici su uvjereni da slučaja Purda uopće ne bi ni bilo da je postojao međudržavni sporazum kakav predlaže predsjednik Josipović. Jer, takav bi sporazum omogućio da se odmah dobiju svi potrebni dokumenti i dokazi na temelju kojih se može utvrditi ima li ili nema razloga za suđenje. A Purda ne bi trebao strahovati hoće li mu suditi sud u Srbiji.

Na Pantovčaku su uvjereni da bi takav međudržavni sporazum trebao dodatno afirmirati ideju da se svaki zločin mora kazniti.  

Budući da je nova vladajuća koalicija već najavila kako planira izmijeniti Zakon o ništetnosti ako ga u međuvremenu ne poništi Ustavni sud, Josipovićevi suradnici uvjereni su da će i Milanovićeva Vlada podržati njegovu inicijativu.

Prema našim informacijama, šef države već je obavio prve konzultacije s predstavnicima vlade i naišao na pozitivne reakcije.

Iz Ministarstva pravosuđa poručili su da bi bilo dobro, odnosno da bi hrvatski građani imali bolju pravnu sigurnost kada bi se problem procesuiranja ratnih zločina riješio na razini međunarodnog sporazuma.

Prije sastanka na Jahorini, predsjednik Josipović će još razgovarati i s premijerom Zoranom Milanovićem o svojoj inicijativi kako bi se uvjerio da ga Vlada podržava.  Josipovićevu inicijativu pozdravlja i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, koji kaže da je Zakon o ništetnosti ograničavao rad DORH-a.

Sporazume o suradnji koje DORH ima s drugim državnim tužiteljstvima Bajić naziva “bajpasovima” koji su bili potrebni jer nema međudržavnih sporazuma.

“Spoprazumi koje imamo s drugim državnim tužiteljstvima ne mogu zamijeniti međudržavne ugovore, nego nam služe da što je brže moguće dobijemo informacije od nekog drugog državnog odvjetništva. No, Zakon o ništetnosti limitirao nas je na području ratnih zločina.

Apsolutno podržavam inicijativu predsjednika Josipovića”, kaže Bajić.

Zakon o ništetnosti Vlada je uputila Saboru potkraj rujna, nedugo pošto je objavljeno da su iz Srbije stigle optužnice Vijeća za ratne zločine beogradskog suda kojima se četrdesetak osoba - među kojima i Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša te Tomislava Merčepa - tereti za kaznena djela ratnog zločina i genocida.

Donošenje zakona protumačeno je kao predizborni potez, pa je Kukuriku-koalicija najavljivala da će ukinuti Zakon o ništetnosti čim dođe na vlast. Ali za sada to nije učinila vjerojatno i zbog toga što je predsjednik države u međuvremenu – krajem prosinca – zatražio ocjenu ustavnosti tog zakona.

Ustavni sud nema rok u kojem mora riješiti predsjednikov zahtjev jer on nema prioritet i ne rješava se kao hitan predmet. Vlada bi mogla predložiti izmjenu Zakona o ništetnosti i prije odluke Ustavnog suda. U tom slučaju, Ustavni bi sud obustavio proceduru ocjene ustavnosti.

No, ideja predsjednika Josipovića nova je okolnost u cijeloj priči. Bude li ostvarena njegova inicijativa, zakoni poput spornog HDZ-ova neće biti ni potrebni.

Naši izvori iz Ureda predsjednika kažu kako u Srbiji postoji interes za takav međudržavni sporazum, dakle može se očekivati dobra volja sa srbijanske strane.

U BiH su stavovi navodno još podijeljeni, pa za odgovor sarajevskih vlasti treba pričekati sastanak na Jahorini.

No, međudržavni sporazum može se dogovoriti i samo sa Srbijom, bilateralno, ako BiH - zbog složenih političkih odnosa u toj državi - ne prihvati Josipovićevu inicijativu.

Sastanak na Jahorini bit će inače drugi po redu trilateralni skup te vrste. Prvi trilateralni sastanak održan je prošloga ljeta, u srpnju, na Brijunima, kad je domaćin bio Josipović.

Tada je dogovoreno da se šefovi triju država redovito sastaju dvaput godišnje, pa je to postala najvažnija trilaterala u regiji.