Komplicirano je to godišnje izvješće.
Tu je puno stavki, brojeva, kredita, kamatnih rizika, kapitalnih zahtjeva, bilančnih stavaka, računa dobitaka i gubitaka. Negdje među tim silnim brojevima, zagubljeno na 135-oj stranici, sakrila se jedna “sitna” brojka - 37,9 milijuna kuna.
Za Hrvatsku narodnu banku, budimo pošteni, sitnica.
Ipak je to institucija s godišnjom dobiti od dvije milijarde kuna, troškovima plaća 171 milijun, ukupnom imovinom vrijednom 82 milijarde.
I sada je tu neki saborski zastupnik Goran Marić iz financijskog izvješća izvukao sitnicu od 37,9 milijuna kuna pa se usudio pitati što podrazumijeva stavka koju HNB u papirima vodi kao “ostali troškovi zaposlenika”…
To zapravo nije tako sitan novac.
Recimo, za tih 38 milijuna kuna u godini dana moglo se isplaćivati bruto mjesečne plaće u iznosu 6900 kuna za 400 zaposlenika.
400 radnika.
400 obitelji.
Da iz HNB-a “iscijedite” gdje je tih 38 milijuna kuna otišlo, bit će vam potrebno gotovo 30 dana.
Načelno, nema tu ništa čudno: to su svi ostali primici zaposlenika osim plaća na koje je HNB, kako to i pristoji, platio sve obračunate poreze, prireze i ostale obvezujuće naknade.
Možda se sad netko pita a što to, osim plaće, od poslodavca danas još može dobiti zaposlenik?
Na većini radnih mjesta, gotovo ništa, ali za HNB smo već jednom bili utvrdili da se radi o najboljem poslodavcu u državi.
Recimo, HNB se brine o zaposlenikovu fizičkom zdravlju.
Ne samo time što uz radno mjesto radnik dobiva zdravstveno osiguranje nego tako što ga banka potiče da i u slobodno vrijeme prione nekoj fizičkoj aktivnost.
Teretana?
Pilates?
Striptiz fitness?
Power joga?
Biraj što želiš, HNB podmiruje račune.
Samo u 2010. godini za tjelovježbu zaposlenika HNB je isplatio 430 tisuća kuna, a nekim oblikom sporta u toj se kriznoj godini na račun poslodavca bavilo 245 zaposlenika.
Najviše je interesa bilo za teretanu, a na dobar tonus mišića svojih zaposlenika HNB je u posljednjih 10 godina potrošio minimalno 4,3 milijuna kuna.
Briga o zdravlju među zaposlenicima HNB-a ove godine postala je još važnija: u prvom polugodištu sportom se bavilo 192 HNB-ovaca, a oni neskloni utezima radije su prionuli nekoj drugoj aktivnosti.
Recimo – plivanju!
Ova institucija svake godine koristi bazen u objektu Sportskog parka Mladost koji je otvoren za sve bankine zaposlenike.
Koliko je zaposlenika iskoristilo tu privilegiju ne znamo, ali HNB je uredno platio 17 tisuća kuna troškova korištenja!
A kako “um caruje, a snaga klade valja”, centralna banka odlučila je njegovati i moždane vijuge svojih vrijednih radnika, i to plaćajući im tečajeve stranih jezika, dodatne obuke, poslijediplomske studije i informatičke tečajeve.
E sad, netko će se možda zapitati, što im to uopće treba kad se banka uporno hvali da visoke plaće (prosječna plaća u HNB-u iznosi 9528 kuna neto) zaposlenicima daje upravo zato što su visoko obrazovani?
Ipak, bit će da im se nekoliko njih omaklo kad su samo u prošloj godini 27 radnika morali poslati na tečaj engleskog jezika.
Nekolicini su platili tečajeve francuskog, talijanskog i njemačkog, a ukupno su iskeširali 269 tisuća kuna, jednako koliko ih je koštalo i poslijediplomsko obrazovanje sedmero nadobudnih zaposlenika.
“Da, to je najbolji posao na svijetu”, govori mi jedan zaposlenik HNB-a koji svoje radno mjesto ne bi mijenjao ni u najluđem snu.
I zato ga svi žele, a ova institucija gotovo svakog mjeseca raspisuje natječaj barem za jedno radno mjesto.
Posrećiti vam se, međutim, može i ako niste dio banke.
Zbog brojnih manifestacija i poslovnih sastanaka, HNB je dobar dio svoga budžeta morao odvojiti za jelo i piće.
Za to im međutim nije bilo dovoljno 11 vlastitih ugostiteljskih djelatnika (HNB zapošljava dva kuhara, tri konobara i ostalo pomoćno osoblje), nego su pomoć morali potražiti i u “outsourcingu”.
Zahvaljujući HNB-u lani su profitirali i vlasnici i zaposlenici tvrtke Adria Gastro.
Na godišnjoj razini HNB s ovom tvrtkom sklapa ugovor u vrijednosti 2,6 milijuna kuna, a taj je novac namijenjen za usluge ugostiteljskog osoblja jer HNB-ov kadar nikako ne može zadovoljiti sve te gurmanske potrebe hrvatskih bankara.
Kroz ugovor koji se sklapa prema Zakonu o javnoj nabavi, HNB je nabavio vanjske radnike za radna mjesta jednog visokokvalificiranog te kvalificiranog kuhara, jednog konobara i pomoćnog djelatnika u kuhinji, a za potrebe zamjena zaposlenika koji su na bolovanju, zatreba im koji put i jedan blagajnik, transportni radnik, vozač i grafičar.
Ugovor se obnavlja iz godine u godinu, a u HNB-u kažu kako su se na ovaj oblik zapošljavanja odlučili jer “rad ugostiteljskog osoblja ne predstavlja primarnu djelatnost HNB-a”.
Dalje, na iznadprosječne mjesečne plaće, koje su veće od 9 tisuća kuna, HNB-ovi zaposlenici, ako su dobri, dobiju i neke nagrade i stimulacije.
Naravno, ne treba zaboraviti da su prije tih nagrada, o čemu je Globus već pisao, dobili i mogućnost subvencionirane kupovine stanova.
Oni koji su se na kupovinu nekretnine odlučili do sredine 2009. godine, od banke su dobili razliku u iznosu između kamatne stope poslovne banke te kamatne stope od 3 posto, a novijim kreditnim obveznicima HNB sufinancira mjesečnu kamatu na stambeni kredit u iznosu od 4,5 posto.
Sve skupa, 355 HNB-ovih zaposlenika koji su podigli stambene kredite godišnje na svoje plaće dobiju još i 10,5 milijuna kuna, ali nisu ih zaobišle ni novčane nagrade i stimulacije.
One se dodjeljuju nakon detaljne procjene: HNB, naime, ima Pravilnik o upravljanju radnom uspješnošću zaposlenika, a nakon analize kompetencija određeni broj njih od svog poslodavca dobije stimulativnu naknadu.
Lani je tu naknadu dobilo 194 zaposlenika u neto iznosu od milijun kuna, točnije 5100 kuna po svakom nagrađenom bankaru!
Taj unutarnji Pravilnik u dva smo navrata tražili od HNB-a na uvid, no oni su to svaki put izbjegli dati.
Dodali su samo kako guverner i viceguverneri u prošloj godini nisu primili nikakve nagrade.
Uz plaću od 23.900 kuna, ruku na srce, nisu ni trebali.