Mala i deindustrijalizirana Hrvatska ubraja se među 25 država najvećih proizvođača i izvoznika oružja i vojne opreme na svijetu. U tom se društvu našla zahvaljujući izvozenoj robi u vrijednosti od milijarde i pol kuna u prošloj godini što je porast od čak 20 posto u odnosu na godinu dana ranije. Iz godine u godinu hrvatska vojna industrija zamijetno raste, a sudeći prema ugledu koji je stekla na gotovo svim kontnetima, i u nadolazećim će vremenima, tvrde njezini glavni akteri, ostvarivati sve veće prihode, povećavati proizvodnju i zapošljavati sve više radnika. Hrvatske puške, pištolje i drugo oružje, kao i najrazličitiju vojna opremu i strojeve danas koriste vojske i policije u više od 40 zemalja svijeta.
Više od polovice vrijednosti ukupnog hrvatskog izvoza je ostvario karlovački proizvođač oružja HS Produkt.
“U zadnjih desetak godina 96 do 98 posto naše proizvodnje ide u izvoz. U godinama kada su hrvatska vojska i policija kupovale najviše oružja, nisu u našem ukupnom prihodu nikada imale udio veći od 4 posto. Zadnjih desetak pa i više godine prosječno rastemo stopom od 20-ak posto godišnje”, ističe direktor HS Produkta Željko Pavlin. U karlovačkoj tvornici oružja zaposleno je 1800 ljudi, a njihov broj raste u skladu s povećanjem proizvodnje. Najveće tržište su im Sjedinjene Američke Države u kojima prodaju i do 95 posto sve robe. No, u zadnje dvije godine, govori direktor, ipak se sve više probijaju i na nekim novim tržištima pa im je cilj da u narednim godinama 20 posto izvoza ostvaruju izvan SAD-a. O kojim je državama riječ?
“Uglavnom su to zemlje Bliskog istoka kao i neke europske zemlje bivšeg istočnog bloka. Kandidirali smo se i u nekim drugim europskim zemljama. Na nekim tenderima smo prošli prvi kvalifikacijski krug pa ne mogu otkrivati koje su. U Ukrajinu za sada ne izvozimo, ali pregovaramo. Važan partner nam je Irak. Očekujemo veliki porast prodaje u bliskoistočnim državama ponajviše Iraku, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima”, objašnjava Pavlin dodajući kako se iračka vojska trenutačno sasvim sigurno pomoću hrvatskih pušaka i pištolja bori protiv ISIS-a. Smatra da se teroristima mogu uspješno suprotstaviti samo dobro obučene postrojbe naoružane po najvišim svjetskim standardima, a upravo takvo oružje proizvodi HS Produkt.
Porast uvoza. Svijet se sve više naoružava. Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu, SIPRI, koji svakih pet godina objavljuje izvještaje o transferu oružja u svijetu, nedavno je obznanio kako najveći porast uvoza oružja u razdoblju 2010. do 2014. u odnosu na razdoblje 2005. do 2009. zabilježen je u Africi za čak 45 posto, zatim u Aziji i Oceaniji za 37 posto, Europi za 36 posto, Bliskom istoku za 25 posto i u Americi za 7 posto. Najveći kupci oružja su Azija s Oceanijom (48 posto), Bliski istok (22 posto), Europa (12 posto), Amerika (10 posto) i Afrika (9 posto).Najveći izvoznici oružja su SAD, Rusija, Kina, Njemačka i Francuska. Europska unije je u zadnjih pet godina smanjila izvoz oružja za 16 posto u odnosu na razdoblje od 2005. do 2009. Izvoz oružja iz SAD-a je u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje porastao za 23 posto i sada iznosi 31 posto ukupnog izvoza u svijetu. Rusija je porasla za 37 posto i ima udio od 27 posto svjetskog izvoza.
“Od tog globalnog naoružavanja najviše koristi imaju velike vojne industrije poput SAD-a i Rusije, ali je sigurno pozitivno utjecalo i na našu proizvodnju. Za malu zemlju poput Hrvatske je ogroman uspjeh biti na 25. mjestu po izvozu oružja u svijetu. Da u svim drugim industrijama tako funkcioniramo, Hrvatska bi bila naprednija od Švicarske. U ovom segmentu smo zaista u svjetskom vrhu i po kvaliteti i količini. Možemo se uspoređivati sa zemljama i proizvođačima koji imaju puno veću tradiciju proizvodnje oružja i vojne opreme. Naši konkurenti iz primjerice Njemačke ili Francuske imaju ogromno domaće tržište za razliku od nas koji smo jednostavno mala država s malim vojnim potrebama. Ali MUP i HV ipak kupuju naše proizvode i jer nudimo dokazanu kvalitetu po konkurentnoj cijeni. Da HV može u inozemstvu kupiti takvo oružje za bolju cijenu, kupovali bi ga vani. Mi MORH-u dajemo popust, ali nam oni pomažu savjetima, a otkad je Hrvatska ušla u NATO preko MORH-a dobivamo NATO-ve kodne brojeve što nam je ogromna referenca za strana tržišta”, govori Pavlin.
Izbjegavanje terorista. Danas HS Produkt u godini dana proizvede više nego što je ukupno proizveo od 2000. do 2008. godine.
“Sada je udio puške do 10 posto u našoj ukupnoj prodaji, a ove godine bi mogao narasti na 20 posto jer bi se trebali realizirati pregovori koje s nekim zemljama vodimo već nekoliko godina. Nema razlike u kvaliteti oružja koje prodajemo SAD-u ili nekoj drugoj zemlji”, naglašava Pavlin.
Kako se osigurati da oružje ne dospije u ruke terorista?
“Prije potpisivanja ugovora moramo se uvjeriti da je oružje namijenjeno vojsci ili policiji. Tu nam jako pomaže naša diplomacija. Najvažnije je što naše oružje nije jeftino. Nismo se probili niskim cijenama. Ne može si primjerice Saudijska Arabija dozvoliti da najkvalitetnije oružje daje nekim militantima, nego će ga po logici stvari ostaviti sebi, a njima će možda dati neko staro oružje. S privatnim vojskama i zaštitarskim tvrtkama izvan Europe ne surađujemo. Prodajemo ministarstvima odnosno državama upravo da bismo se zaštitili da naše oružje na dođe u ruke raznim terorističkim organizacijama, čime bismo gubili međunarodni kredibilitet pouzdanog partnera, što bi svakako naštetilo poslovanju tvrtke. Naše puške sigurno nećete vidjeti u rukama ISIS-a ili sličnih terorističkih skupina”, tvrdi Željko Pavlin.
Prema njegovim riječima, HS Produkt izvrsno surađuje s državnom agencijom Alan, ali i s drugim domaćim proizvođačima vojne opreme jer jedni drugima ne predstavljaju konkurenciju nego često zajednički nastupaju na tržištima.
“Preko Alana možemo nekoj zemlji ponuditi kompletno opremanje vojnika i policajca – od cipela, odore, šljema, oružja”, zaključuje Pavlin.
Državna agencija Alan registrirana za izvoz naoružanja, nasljednica nekadašnjeg RH Alana, važan je posrednik između hrvatskih proizvođača i kupaca širom svijeta. Predsjednik uprave Alana Ivan Nekić ističe kako je izvoz vojne opreme i naoružanja iz godine u godinu sve značajniji i unosniji.
Otkriva kako je uvjerljivo najveći izvoznik karlovački HS Produkt koji je lani izvezao 434.520 pištolja, a u zemljama Bliskog istoka je sve popularnija i njihova jurišna puška. Među najznačajnije izvozne proizvode spadaju, nabraja Nekić, i DOK-ING-ovi strojevi i oprema za razminiranje, borbene kacige tvrtke Šestan-Busch iz Preloga, bacači granata RBG-6 pulske tvrtke M Adler D kao i snajperi raznih kalibara i proizvođača, streljivo tvrtke ATIR, te brodovi vojne i policijske namjene koji stižu iz brodogradilišta Tehnomont, Greben, Viktor Lenac... Patrolni brodovi su isporučeni Bangladešu i Gibraltaru. Među uspješne, naglašava Nekić, svakako treba ubrojiti i tvrtku Adria-Mar čiji se brodovi koriste u Libiji. Značajan proizvođač vojne opreme je, dodaje, i Đuro Đaković koji je nedavno sa finskom Patriom i norveškim Kongsbergom potpisao strateško partnerstvo za tržište Bliskog istoka. Sve zapaženije rezultate na zahtjevnom svjetskom tržištu postižu i Kroko s vojnim odorama, pancirnim prslucima i odjećom kao i Inkop, Jelen i Viko s čizmama.
“U usporedbi s nekoliko posljednjih godina prošlogodišnji je izvoz vojne opreme i naoružanja bio rekordan i potvrđuje stalan trend rasta. U pravilu se radi o najmodernijoj vojnoj opremi i naoružanju proizvedenom u dvadesetak hrvatskih tvrtki. Hrvatski izvoz se temelji na novim tehnologijama i proizvodima i to u pravilu u zemlje koje su respektabilni kupci i u kojima se ne štedi niti kupuje jeftina roba. Primjerice HS Produktova puška VHS 2 se može ubrojiti među tri najbolje na svijetu, a vrijeme će pokazati da je možda čak i najbolja. DOK-ING-ovi strojevi za razminiranje spadaju među najbolje na svijetu. Ova grana industrije ni na koji način nije subvencionirana od države te je prepuštena svim izazovima tržišta”, govori Nekić dodajući kako se preko Alana ostvaruje oko 30 posto izvoza, dok ostale isporuke proizvođači izravno dogovaraju s kupcima.
Nekić ističe kako tako dobrih rezultata ne bi bilo bez potpore vodećih ljudi u ministarstvima obrane i unutarnjih poslova prvenstveno zato što je inozemnim naručiteljima prilikom odluke s kime poslovati često presudna referenca da proizvode nekog proizvođača koristi i njegova država. U siječnju ove godine MORH je sklopio ugovor s predstavnicima 22 hrvatska proizvođača vojne obuće, odjeće i opreme za potrebe Oružanih snaga u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijuna kuna. Hrvatski će vojnici tako u cijelosti biti opremljeni domaćim proizvodima – od odore, obuće i kacige do naoružanja.
Svjetski sajmovi. Hrvatski se proizvođači svake godine predstavljaju na najznačajnijim svjetskim sajmovima vojne opreme i naoružanja poput Abu Dhabija, Pariza i Londona. Agencija Alan, kaže njezin direktor, brine se da na takvim sajmovima sudjeluju svi hrvatski proizvođači koji mogu nešto kvalitetno ponuditi, a zbog velikih troškova sami ne bi bili u mogućnosti izlagati. U Alanovo se katalogu nalaze svi proizvodi koje Hrvastka nudi. Na sajmu IDEX 15, održanom krajem veljače u Abu Dhabiju, hrvatski su proizvođači, kaže Nekić, sklopili poslove u vrijednisti većoj od od 100 milijuna kuna.
“Agencija Alan prodaje naoružanje sukladno međunarodnim propisima pri čemu se posebno pazi na regulative Europske unije. Svi naši kupci su vlade legitimnih međunarodno priznatih zemalja. Nikad nismo prodali naoružanje kupcu koji u isto vrijeme nije nabavljao istovrsnu ili sličnu robu u nekoliko zemalja Europske unije”, tvrdi Nekić.
“Volio bih da svi mi proizvođači oružja i vojne opreme koji smo izvozno orijentirani što više u inozemstvo prodajemo preko Alana. Dva su ključna razloga – jednostavnosti prikupljanja potrebne dokumentacije i sigurnost plaćanje”, ističe Alojzije Šestan suvlasnik i direktor tvornice vojničkih kaciga Šestan-Busch iz Preloga koji je ujedno i predsjednik Zajednice proizvođača za posebne namjene vojne proizvodnje pri Sektoru za industriju Hrvatske gospodarske komore. On ističe kako zajednica djeluje već 20 godina i u njoj je trenutačno 40-ak tvrtki, odnosno gotovo svi koji u Hrvatskoj proizvode nešto vezano uz vojnu odnosno obrambenu industriju.
“Hrvatska ima malu vojnu industriju, ali ono što ima je jako visoke kvalitete. Šestan-Bush je najveći europski i po kvaliteti jedan od najboljih svjetskih proizvođača obrambenih kaciga i druge oprema za antibalističku zaštitu. Đuro Đaković u suradnji s finskom Patrijom proizvodi BOV, odnosno borbeno oklopno vozilo koje je ovom trenutku najbolje takvo vozilo na svijetu”, govori Šestan. Smatra kako bi Hrvatska bila bogata zemlja kada bi i ostale grane industrije bile uspješne poput vojne.
Otkriva kako Šestan-Bush 98 posto svoje proizvodnje izvozi u 60-ak zemalja svijeta. Do sada su u Prelogu proizveli više od 1,1 milijuna kaciga. Iz njihova pogona ih svakodnevno izađe 500 do 700. Trenutačno najviše izvoze u Ujedinjene Arapske Emirate i druge zemlje Perzijskog zalijeva, potom u zemlje Južne Amerike, Europe, Afrike, SAD... Iz godine u godine proizvodnja im raste za 20-ak posto, a u skladu s time i prihodi.
“Prije 10-ak dana sam se vratio s najvećeg svjetskog sajma naoružanja i vojne opreme u Abu Dhabiju. Pred zaključenjem smo ugovora s Ujedinjenim Arapskim Emiratima o isporuci 40 do 50 tisuća kaciga u ovoj godina, a toj smo državi do sada već prodali 122.000 kaciga. Saudijska Arabija je od nas kupila više od 150.000 kaciga. To su nam veoma značajna tržišta na kojima se traži visoka kvaliteta. Te se zemlje intenzivno naoružavaju i traže najbolje što se nudi na svjetskom tržištu”, govori Šestan ne krijući da zadnjih godina poprilično nestabilna sigurnosna situacija u svijetu svakako ide na ruku svim proizvođačima oružja i vojne opreme, pa tako i hrvatskima.
“U grobnicama Mezopotamije su pronađene kacige iz vremena od 3000 godina prije Krista. I danas kao i u narednih 10.000 godina kacige će biti potrebne jer jedino one štite glavu odnosno život vojnika. Zaštiti glave i gornjega dijela tijela vojske pridaju sve veću važnost”, kaže Šestan ponosan na brojne hrvatske i međunarodne nagrade za inovacije. Proizvodnjom kaciga bavi se od 1994. godine. Njegova tvrtka trenutačno izrađuje stotinjak različitih modela u četiri standardne veličine. Tehnički direktor Božo Bujanić objašnjava kako su sve izrađene od aramita, kompozitnog materijala koji je puno lakši i neprobojni od metala. Osim što vojnika štiti od metaka i fragmenata granata, kaciga mora biti i udobna za nošenje. Masa joj je između 1 i 1,7 kilograma. Svaka se sastoji od oko 280 različitih dijelova i u sebi ima pasivan sistem grijanja i hlađenja. Na nju se može montirati i dodatna oprema kao što su kamere, mikrofoni, svjetla, uređaji za gledanje u mraku... Kada metak pogodi kacigu, neće je probiti nego će se metak deformirati i ostati u njoj. Kada bi se odbio od kacige, mogao bi, naime, ozlijediti drugog čovjeka u blizini. Svaka serija kaciga se nekoliko puta testira u laboratoriju za ispitivanje protubalistučkih svojstava.
Pogon u moskvi. Osim u Prelogu, gdje radi 80-ak ljudi, Šestan-Busch ima i prozvodnju na još četiri lokacije. U Moskvi proizvode za rusko tržište, u Češkoj obavljaju remont kaciga za njemačku vojsku, u Njemačkoj se izrađuju strojevi i kalupi za proizvodnju kaciga dok u Italiji proizvode policijske štitove.
Šestan kaže kako njegova tvrtka radi i za hrvatsku vojsku i policiju, ali su njihove godišnje potrebe toliko male da ih mogu zadovoljiti u nekoliko dana proizvodnje. Naglašava kako je hrvatska vojska vrhunski opremljena – od glave i cipela do oružja – što se najbolje vidi u međunarodnim misijama kad se naši vojnici usporede s kolegama iz drugih zemalja.
“Hrvatska vojna industrija ima perspektivu, ali uz podršku države odnosno svih institucija, od Vlade, do predsjednika, Ministarstva vanjskih poslova, MORH-a, gospodarske diplomacije, Hrvatske gospodarske komore... Zadnje 2-3 godine ta je suradnja na dobrim temeljima. Sve više nam gospodarska diplomacija pomaže u plasmanu proizvoda na strana tržišta, a HGK zajedničkim nastupom na sajmovima. Kad predsjednik države ili premijer idu u državničke posjete u inozemstvo, mogu svašta dogovoriti. Odličan primjer je tvrtka Končar koja proizvodi velike sustave poput tramvaja ili transformatora. Ona mora imati podršku politike. Velike poslove dogovaraju veliki igrači, a male poslove mali igrači. Kupnju vlaka će lakše dogovoriti premijer sa s premijerom, a cipele će lakše prodati menadžer tvrtke koja ih proizvodi. Kada je u pitanju vojna industrija, važno je da tvrtku vodi dobar menadžer, ali je bitna i podrška politike koja otvara vrata nekih novih tržišta”, govori Šestan.
Strojevi za razminiranje. Kao dobar primjer navodi Ministarstvo obrane koje zadnje tri godine s domaćim proizvođačima zaključuje tzv. okvirni sporazum koji omogućava raspisivanje natječaja na poziv. To znači da MORH može pozvati samo domaće proizvođače čime se štiti domaća proizvodnja. Većinom je riječ o privatnim tvrtkama uz tek nekoliko u većinskom državnom vlasništvu poput Varteksa ili Borova. To bi, smatra Šestan, trebao biti primjer i ostalim ministarstvima koja troše proračunski novac.
Zagrebački DOK-ING već je 15-ak godina najveći svjetski proizvođač strojeva za razminiranje. Predsjednik uprave Gordan Kolak kaže proizvode daljinski upravljane robotizirane sustave koji se koriste u razminiranju. Razvijeni su prvenstveno s namjerom da pomogne pirotehničarima u Hrvatskoj.
“Rješavajući problem čišćenja mina u Hrvatskoj dobili smo ulaznicu u mnoge zemlje koje imaju isti problem. Vojske diljem svijeta koriste naše strojeve koji su se pokazali veoma korisnima u misijama u Afganistanu i Iraku. Tamo ih je koristila američka vojska i to nam je otvorilo put prema mnogim drugim tržištima. Iz godine u godinu je proizvodnja sve veća i sve izvozimo. Prošle godine smo ostvarili rekordni prihod od 250 milijuna kuna što je 15-ak posto više nego u 2013. godini. Najveći kupci su nam bili američka vojska i rusko Ministarstvo obrane. Ove godine slijede isporuke u arapske zemlje”, ističe Kolak.
Napominje kako se na njihove strojeve ne odnose sankcije koje je zapad nametnuo Rusiji, ali je rusko ministarstvo smanjilo budžet zbog negativnog utjecaja sankcija kao i niskih cijena nafte na cjelokupno rusko gospodarstvo. Kolak napominje kako je SAD u 2014. svoj vojni proračun smanjio sa 600 na oko 490 milijardi dolara, a taj trend slijede i druge članice NATO-a. Istodobno rastu vojni proračuni Kine, Rusije i zemalja na Bliskom istoka.
DOK-ING i ove godine očekuje rast. Broj zaposlenih, kojih je trenutačno oko 200, također se stalno povećava.
“Prema kupcima najčešće nastupamo samostalno, ali nam i Alan otvara prostor. Hrvatska zajednica proizvođača oružja je mala, ali kohezivna, odnosi su nam prijateljski i svakom je u cilju da drugi uspije. U zadnje vrijeme nam i hrvatska diplomacija značajno pomaže u pristupu na novim tržištima”, tvrdi Gordan Kolak.