Iz arhive Globusa

Instituti za gubljenje vremena i državnog novca

U Ekonomskom institutu znanstvenik objavi 1,1 stručni članak u četiri godine, a Institutu za međunarodne odnose Vlada predlaže da promijeni ime jer se uopće ne bavi međunarodnim odnosima

Kad je u veljači 2009. godine zagrebački Ekonomski institut predstavio svoj antirecesijski program, većini je već bilo jasno da je rad najvećih hrvatskih ekonomista u potpunosti osuđen na propast.

Taj se dokument nekako već dan ranije pojavio na sjednici vladajućeg HDZ-a, a kad je prabivši premijer pročitao da mu savjetuju rebalans proračuna, brzo je nahuškao ministra financija Ivana Šukera da ostatku Vlade lijepo objasni kako se mjere hitno – moraju odbaciti.

Šok je za neke bio velik – ili možda nije, jer se od narodupodilazeće HDZ-ove Vlade ionako nije očekivalo da će smanjiti socijalne izdatke, zamrznuti plaće i mirovine, ukinuti zabranu rada nedjeljom.

Bez obzira na šok, HDZ se od prijedloga instituta do kraja sjednice već uspio oporaviti.

A Ekonomski institut rane liječi još i danas.

Prošle su od tog antirecesijskog pokušaja pune tri godine, ali osim povremenih najava o padu BDP-a, ili imenovanja ravnateljice Sandre Švaljek u neformalni ekonomski tim bivše premijerke Jadranke Kosor, vodeća ekonomska institucija u zemlji u jeku financijske krize ostala je više pasivni promatrač nego nositelj oporavka posrnulog hrvatskoga gospodarstva.

Djelomično je to zbog specifičnog odnosa države prema svim njenim institutima: ima ih 25 komada, a država bi valjda bila najsretnija kad bi znanstvenici samo primali plaće i okretali glave od svih društvenih problema.

Traženo – učinjeno!

Hermetička znanost. Ali onda je stigla teška financijska kriza pa se najednom pokazalo da bi zemlji možda dobro došla sinergija znanstvenog i praktičnog djelovanja što je, uostalom, i dio posla svakoga instituta.

“Naša je osnovna djelatnost provoditi istraživanja od strateškog značaja za našu zemlju, a to između ostaloga znači da trebamo pridonijeti osmišljavanju mjera za rješavanje krize i ekonomskih situacija. Nažalost, nositelji politike u našoj zemlji rijetko se sjete da postojimo”, objašnjava mi ravnateljica instituta Sandra Švaljek dok razgovaramo u velikoj dvorani na Kennedyjevu trgu.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 03:29