Ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je zemlja izložena političkim i ekonomskim sankcijama Europske Unije – i obratno – trebao bi u jedan od svojih rijetkih europskih posjeta doputovati 20. listopada i to u neposredno hrvatsko susjedstvo – Beograd.
Putin se redovito telefonski čuje s pojedinim europskim liderima – najviše s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ali nakon boravka na obilježavanju 70. godina Dana D – iskrcavanja saveznika u Normandiji, i potom još Svjetskog prvenstva u Brazilu – nije previše putovao.
Naročito bi bilo problematično ako bi se sad uputio u bilo koju prijestolnicu Europske Unije, ali sa Srbijom Putin nema takvih problema. Ovo će biti prilika, kažu Globusovi sugovornici u Beogradu, da se potvrde tradicionalno dobri, gotovo bratski odnosi Rusije i Srbije i to u situaciji kad većina Europe Rusiju, ruske proizvode i određeni broj ruskih dužnosnika smatra nepoželjnima na svom teritoriju.
Velika diplomatska priredba U glavni grad Srbije ruski predsjednik trebao bi doći kao gost na velikoj proslavi obilježavanja 70. godine oslobođenja Beograda.
Beogradske gradske vlasti namjeravaju od te proslave napraviti veliku političku i diplomatsku priredbu. Ruski predsjednik prije nekoliko mjeseci potvrdio je dolazak, još u vrijeme žestokih sukoba u Ukrajini, prije novog vala ekonomskih sankcije. S obzirom na to da Srbija nema obveze koje imaju punopravne članice EU, nalazi se u povlaštenoj poziciji da može normalno poslovati s Rusijom dok paraleleno želi i nastaviti svoj put prema Europskoj Uniji.
Iako su postojale ideje da bi europske kompanije, među njima i hrvatske, mogle poslovati i dalje s Rusijom upravo preko Srbije, to je brzo onemogućeno jer su i Srbi i Rusi jasno dali do znanja da ne namjeravaju pristati na takve angažmane, odnosno da bi takve ideje mogle potpasti u kategoriju sankcija. Ruski izvori kažu da im je jasno kako Hrvatska, u čijem će susjedstvu biti Putin u drugoj polovici listopada, nema previše manevarskog prostora:
Što se tiče stava Hrvatske po tom pitanju, mi razumijemo da formalno gledajuću svi članovi EU moraju slijediti zajedničku vanjsku politiku Bruxellesa. Ali postoji, prema našem mišljenju, i druga strana priče.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA