Između ministra Siniše Hajdaša Dončića i vlakova očito postoji neka tajna veza. Živi uz prugu. I dalje petkom, ako nije na putu, iz Zaboka na posao u Zagreb vozi se vlakom. Njegov omiljeni kafić u kojemu subotom pije kavu nalazi se na željezničkoj stanici u Zaboku. Bude li odlučan do kraja, restrukturiranje Hrvatskih željeznica mogao bi jednoga dana isticati kao svoj najveći uspjeh u karijeri. Ni jednom ministru prometa nije uspjelo ono u što se sada upustio Hajdaš Dončić: kako od najvećeg potrošača državnih subvencija učiniti efikasnu kompaniju. Ministar tvrdi da zna kako.
Napokon ste prihvatili i predstavili program restrukturiranja HŽ-a. Zašto ste ga dva puta vraćali upravi na doradu?
- Nisam bio zadovoljan s prva dva prijedloga restrukturiranja jer nisu bili sveobuhvatni kao što sam očekivao.
Je li točno da je dio menadžmenta, na čelu s predsjednikom uprave HŽ Holdinga Reneom Valčićem, odugovlačio i opstruirao donošenje programa restrukturiranja?
- Nije odugovlačio, nije opstruirao, ali se nije baš snalazio.
Zašto ne smijenite Valčića ako ste nezadovoljni njegovim radom?
- Nemamo vremena za promjene menadžmenta. Rene Valčić i njegov tim znaju da je sada na njima najveća odgovornost jer HŽ Holding mora provesti plan restrukturiranja. Oni moraju biti lokomotiva koja će brinuti o svemu. A kada provedu veći dio plana, HŽ Holding se gasi, vjerojatno krajem godine.
Napokon ste našli zajednički jezik s Valčićem?
- Ne radi se tu o nalaženju zajedničkog jezika, već o usaglašavanju stavova oko jako važnog i ozbiljnog posla koji moramo obaviti. HŽ više nema vremena za odugovlačenje. Ministarstvo je zadalo ciljeve i rokove restrukturiranja, menadžeri ih moraju izvršiti.
Od svega što sadrži program restrukturiranja najviše je odjeknuo podatak da će HŽ otpustiti 2700 radnika. A što je zapravo smisao i cilj tog programa?
- Smisao i cilj restrukturiranja nije otpuštanje radnika, već modernizacija i veća efikasnosat cijelog sustava. Ako želimo efikasan sustav, on mora biti moderniziran, informatiziran. Moramo pratiti europske parametre: ako je europski prosjek 1 do 1,2 zaposlena po kilometru pruge, onda ne može kod nas ostati tri jer to znači da je sustav neefikasan. Želimo da našim prugama voze moderniji i brži vlakovi, te da naš željeznički sustav spremno dočeka 1. srpnja 2013. kada počinje liberalizacija tržišta.
Koje će tvrtke iz sustava HŽ-a biti privatizirane, odnosno prodane i u kojem roku?
- Rokovi su kratki: sve tvrtke koje ne čine core biznis HŽ-a bit će privatizirane, neke do kraja ove godine, neke najkasnije do sredine 2013. Primjerice, model ubrzane privatizacije primijenit će se na HŽ tiskara, HŽ uostiteljstvo… HŽ Cargo je bitno drukčije društvo pred kojim je već u idućoj godini izazov liberalizacije tržišta za koju ga valja pripemiti, ojačati i modernizirati, kako bi se lakše nosio s konkurencijom. A HŽ Infrastruktura do rujna mora izabrati konzultante koji će napraviti katalog objekata i predložiti što se može komercijalizirati, dati u koncesiju ili najam. Riječ je o 18.000 čestica upisanih u zemljišne knjige: to nisu samo hoteli, kampovi i odmarališta na moru, već i građevinska zemljišta, kolodvorske zgrade, pa i upravne zgrade koje do sada nisu komercijalizirane. Konzultanti moraju predložiti modele komercijalizacije, bilo kroz prodaju, iznajmljivanje ili neki oblik javno-privatnog partnerstva.
...
INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA