Iz arhive Globusa

Globus vam poklanja biografiju Ive Josipovića

Uz novi broj tjednika Globus svojim vjernim čitateljima poklanjamo knjigu "Josipović: Titov gardist na Pantovčaku" - 80-ak stranica nepoznatih detalja iz života budućeg predsjednika, kao i mnoštvo dosad u javnosti neviđenih osobnih fotografija

Globusov urednik i novinar Darko Hudelist za čitatelje tjednika Globus pripremio je knjigu "Josipović: Titov gardist na Pantovčaku" - bogato ilustriranu biografiju trećeg hrvatskog predsjednika. Uz 80-ak stranica uglavnom nepoznatih detalja iz života Ive Josipovića objavljene su i brojne dosad u javnosti neviđene fotografije budućeg predsjednika - od najranije dobi, kroz mlade dane do sadašnjosti.

Knjiga koju vam Globus poklanja uz novi broj (na kioscima od srijede) sastoji se od nekoliko poglavlja. Počinje pričom o djetinjstvu Ive josipovića u partizanskoj obitelji, a nastavlja se detaljima iz života Josipovića tijekom "hladnog hrvatskog proljeća". Globusov autor potom se bavi ranim političkim aktivnostima budućeg šefa države, pojašnjava zašto se razišao s Račanom zbog Tripala te kako je surađivao s Tuđmanom zbog Haaga. Hudelist pojašnjava kako je avangardni skladatelj završio u Maršalovoj gardi te kako je krenuo njegov uspon u SDP-u te, u konačnici, put do predsjedničke fotelje na Pantovčaku.

Donosimo vam kratke isječke iz knjige.

Ivo Josipović rodio se 1957. godine u Zagrebu, ali je podrijetlom Baškovođanin, jer su oba roditelja iz Baške Vode. I otac Ante, po zanimanju pravnik, i majka Milica, učiteljica, iz partizanskih su, ljevičarskih obitelji, što je uvelike odredilo Ivin svjetonazor...

Početkom 70-ih Ivo je ušao u pubertet, pa je sve doživljavao intezivnije, osobito dramatičnu političku situaciju u kojoj se u jeku Hrvatskog proljeća našao njegov otac Ante, koji je tada bio član Izvršnog komiteta CK SKH...

"Ja sam u JNA prodavao ono što sam najbolje znao. Igrao sam šah, organizirao kvizove", kaže Josipović. U vojsci je često skladao pa su neke od njegovih najboljih skladi nastale upravo u vojsci. "Samba de camer" doživjela je i svjetsku slavu.

Josipović postaje glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja i 1990. zaustavlja odliv novca u Beograd, iste godine Račanu piše prvi Statut SDP-a, a 1991. postavljen je i na položaj direktora Muzičkog biennala Zagreb...

Smatrao je da se Račan previše mlako bori protiv Tuđmana i HDZ-a te da bi vođa ljevice trebao, zapravo, biti Tripalo. Napustio je SDP 1994. i posvetio se tadašnjoj tabu-temi: uspostavi suradnje Hrvatske s Haškim sudom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 02:00