Pustite vi to, daleko smo mi od pravih državnih tvrtki – kaže mi jedna državna zaposlenica pa onako ljutito puhne u slušalicu, kao da joj baš i nije do razgovora. Moja sugovornica upravo sjedi u unajmljenom prostoru u ulici Kralja Zvonimira 44 u Šibeniku, tik do obale, u gradskim prostorijama koje dijeli s još petero zaposlenika.
U prizemlju zgrade, na drvenim vratima iza kojih se sakrio nekakav gradski ured, nalijepljen je komad papira na kojem je crnim tiskanim slovima otisnut natpis: “Knjigovođa d.d., servis za knjigovodstvene usluge, I. kat.”
Na tom prvom katu, već nešto više od 40 godina, šestero zaposlenika svakog radnog dana pregledava i vodi poslovne knjige, piše bilance, ispunjava putne naloge, udara štambilje, popunjava porezne prijave, sastavlja financijske izvještaje...
Bila bi riječ o jednom sasvim običnom knjigovodstvenom servisu da nije jedne sitnice: Knjigovođa d.o.o. zapravo je državna tvrtka, i to jedna od najtajnovitijih, za koju nisu znali niti mnogi iz sustava državne uprave.
Da država u vlasništvu – gle čuda – ima i knjigovodstveni servis, novinari Globusa otkrili su pregledavajući popis kompanija u kojima država ima iznad 50 posto udjela, a koji je objavljen na internetskim stranicama Centra za restrukturiranje i prodaju.
Neuspjela privatizacija Doduše, svašta se već našlo u državnom portfelju – poput, recimo, tvrtke koja se bavi “razvojem rijeke Save” – pa ne treba čuditi da država u vlasništvu više od 40 godina ima i računovodstveni servis o čijem se osnivanju i poslu zasad vrlo malo zna.
“Ma ja vam ne znam povijest tvrtke. Znam samo da je osnovana 70-ih godina, i da smo početkom 90-ih trebali ići u privatizaciju. Međutim, država je malo precijenila vrijednost kompanije pa mi zaposlenici koji smo načelno bili zainteresirani preuzeti tvrtku, nismo mogli toliko platiti”, kaže mi državna djelatnica s početka priče pa doda kako je bivši direktor prije više godina zatražio reviziju procjene vrijednosti kompanije, ali ona nikad nije izrađena.
Danas je tvrtki na čelu direktorica i članica Uprave Senija Gnjidić.
Tvrtka Knjigovođa d.o.o. u 2013. godini imala je 645 tisuća kuna prihoda, dobit od 2676 kuna, 26.590 kuna u banci te dugotrajnu imovinu vrijednu nešto malo više od 12 tisuća kuna.
Ni država baš najbolje ne razumije što bi točno trebala raditi s računovodstvenom tvrtkom pa je Knjigovođa d.o.o. odlukom CERP-a uvrštena među one kompanije koje će tijekom 2015. doživjeti sudbinu privatizacije.
Prodaja tvrtke “Temeljem plana upravljanja državnom imovinom, društvo Knjigovođa d.o.o. predviđeno je za prodaju, a upravo su u tijeku pripremne radnje za taj proces. Društvo će se, kako je to zakonom i predviđeno, prodavati kroz postupak javnog nadmetanja”, doznaje Globus iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Kako su nam objasnili, u državnom portfelju trenutačno se nalaze 3963 poslovna udjela ove tvrtke ukupne nominalne vrijednosti 396.300 kuna, a to čini 79,66 posto temeljnog kapitala.
Od tih gotovo 80 posto kapitala u vlasništvu Republike Hrvatske nalazi se 3327 poslovnih udjela (vrijednost 332. 700 kuna) dok je preostali dio poslovnih udjela preuzeo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji sada drži 12,79 posto temeljnog kapitala tvrtke.
Vrijednost kompanije procijenjena je na 497.500 kuna, što se već ranije pokazalo kao ključna kočnica privatizacije tvrtke.
“Mi se ne slažemo s tim izračunom. Kako je država procijenila da mi vrijedimo gotovo pola milijuna kuna? Ovdje radi šestero zaposlenih, nemamo nikakvih nekretnina niti opreme, osim šest računala i nešto polica na kojima držimo papire. Radnici su još 90-ih bili zainteresirani privatizirati kompaniju, ali smo tražili da cijena ipak bude nešto realnija”, rekla nam je jedna zaposlenica izrazivši veliku skepsu prema tome da bi netko na slobodnom tržištu poželio kupiti računovodstveni servis.
Knjigovođa d.o.o. uglavnom radi za privatne kompanije te nešto sitno za institucije u državnom i lokalnom sustavu.
Većinu prihoda, tvrde Globusu sugovornici, osiguravaju na slobodnom tržištu.
Stari natpis Država im nikad nija dala ni kune – osim kroz poslove koje su legalnim putem od nje dobivali – pa se zaposlenici, kažu, i ne osjećaju državnim radnicima.
Ne drže baš ni do reklame.
Natpis “Knjigovođa d.d.” koji im stoji na ulazu u zgradu star je 12 godina.
Knjigovođa d.o.o. od 1992. do 2003. godine bilo je dioničko društvo, ali je tada pretvoreno u društvo s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom od 129.800 njemačkih maraka, kasnije pretvorenih u 66.356 eura.
Od 2003. godine, dakle, tvrtka više nije d.d. nego d.o.o., ali natpis je ostao, valjda kao podsjetnik na neka davna vremena.