Putovati avionom u Split na dva dana da biste napravili intervju obično znači većinu mentalne i fizičke energije, a i maštovitosti, posvetiti avionima, autobusima, transferima, njihovim šali sklonim vozačima i terminima... Nisam bila izuzetak, osim što se silnim prometalima-gombalima pridružilo i jugo s kišom, pa mi je vozač Croatijina autobusa, iskrcavši me u Splitu, rekao: “Moja gospođo, teško ćete sada naći taksi...” Da pričam kako mi je nalet oluje za pet minuta skršio kišobran? Da se prisjećam kako sam u lokalnim birtijama, rastopljene maskare, praćena podrugljivim muškim pogledima, pokušavala locirati hotel? E, baš je tako bilo.
Bila sam moderna žena, samosvjesna i obrazovana, načitana i naputovana, usred oluje, kiše i krize, s čije se kose cijedila voda, cipele šljapkale, a mokre se traperice zalijepile za noge.
Jutro je, kako to u nemaštovitim filmovima biva, osvanulo vedro, a s obzirom na godišnje doba i mediteransko okruženje i toplo.
Na terasi hotela sastala sam se s prof. dr. sc. Ingom Tomić-Koludrović, i tu počinje onaj lijepi dio moga boravka u Splitu. Prekratak, naravno. Došla sam s njom razgovarati o knjizi koja joj uskoro izlazi u “Jesenskom i Turku”, i tematici koja mi doduše nije stručno, ali je empirijski više nego bliska: “Pomak prema modernosti: žene u Hrvatskoj u razdoblju zrele tranzicije” naziv je knjige.
Motivi bavljenja ovom tematikom, rekla mi je prof. Tomić-Koludrović, dolaze iz njene prošlosti. “Činjenica je da sam socijalizirana i studirala u 70-im godinama, kada se i od obrazovanih žena očekivalo da budu podjednako uspješne i u profesionalnim i u obiteljskim ulogama. Takva očekivanja odredila su podjednako i moj profesionalni i privatni život.”
Idealizirana majka. U međuvremenu, kaže prof. Tomić-Koludrović, došlo je do bitne promjene u tome što društvo očekuje od žena. Dok je moja generacija pokušavala izbalansirati privatni život i karijeru, danas sve više dominira idealizirana uloga majke, ne samo u Hrvatskoj nego i u europskim razmjerima. Riječ je o trendu koji sve više dolazi do izražaja u posljednja tri desetljeća, ne samo u zemljama u kojima su prethodno izrazito dominirale patrijarhalne vrijednosti, kaže dr. Tomić-Koludrović, sociologinja i komparatistica književnosti.
Početak njene karijere bio je u novinarstvu i predavanju novinarstva u srednjoj školi. Sociologiju kulture magistrirala je u Ljubljani, a doktorska radnja obranjena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ticala se sociologije životnih stilova.
“Moj središnji znanstveni interes uvijek je bio vezan za istraživanje promjena u hrvatskom društvu. Naime, sva svoja istraživanja koja se tiču mladih, žena, životnih stilova, grada ili urbanih procesa gledam u širem kontekstu promjena kroz koje prolazi Hrvatska. Primjerice, u posljednje vrijeme, u procesu pristupanja EU, usvojili smo niz dokumenata i zakona, ali pitanje je koliko se brzo društvo može na taj način promijeniti”, kaže dr. Tomić-Koludrović i nastavlja:
Korak naprijed, korak natrag. “Problem je u tome što se promjene vrijednosti i stavova ne događaju preko noći. Zbog toga se javlja diskrepancija između naizgled modernih ponašanja i tradicionalnih vrijednosti koje se na prvi pogled ne vide. Mnoge su tradicionalne vrijednosti bile potisnute za vrijeme socijalizma, jer je tada vladala visoka zaposlenost žena i općenito se visoko vrednovao njihov plaćeni rad izvan kuće. Rezultati istraživanja u mojoj knjizi pokazuju das u tradiconalne vrijednosti u obiteljskom životu u socijalizmu bile samo potisnute a ne do kraja promijenjene, pa danas ponovo isplivavaju na površinu”, kaže dr. Tomić-Koludrović, naglašavajući da se proces modernizacije i emancipacije ne može gledati linearno.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA