Najvećeg hrvatskog stručnjaka za državnu i javnu upravu, 49-godišnjeg profesora Ivana Koprića, vijest da Vlada neće ukidati županije zatekla je na godišnjem odmoru u Lovranu. “Zatekla” je malo preteška riječ, jer teško da je predsjednik Katedre za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta uopće imao razloga vjerovati u obrnuto. Za Globus je ipak rado otvoreno porazgovarao što misli o odustajanju od posljednje šanse za pozitivne promjene.
Vlada je nakon dvije i pol godine napokon javno rekla da je odustala od reforme javne uprave. Koliko vas je to iznenadilo?
- Budimo pošteni, najave ozbiljne i obuhvatne reforme nije ni bilo pa ne znam od čega bi Vlada uopće odustajala? Ova Vlada u dvije i pol godine još nije utvrdila ni strateški plan reformi javne uprave. Postojala je Strategija reforme državne uprave za razdoblje 2008.-2011, a od 2011. godine ne znamo u kojem smjeru bi reforme javne uprave uopće trebale ići. Dokument pod nazivom Strategija razvoja javne uprave priprema se, ali je ta priprema zatvorena u Ministarstvo uprave. Struku se nije konzultiralo, osim što sam imao prilike čitati jednu od verzija koja je stručno gledajući bila ispod prihvatljive razine.
Mislite li da su uopće htjeli provesti tu reformu?
- Ministarstvo je u početku mandata imalo želju pokrenuti niz reformi. Ministar uprave formirao je više od deset radnih skupina, ali se, nažalost, izgubila i želja i energija. Radnih skupina bilo je previše i bile su neoperativne. Od početka sam imao dojam da se izbjegava teritorijalna reorganizacija. Nažalost, politika nije pokazala pravi interes za ovu temu, a na moju ponudu da premijeru osobno predstavimo koncept reorganizacije, uslijedila je znakovita šutnja. Tad sam čuo da navodno upravo premijer ne želi teritorijalne promjene. Do danas nisam imao prilike razgovarati o ovoj temi ni s kim, osim s ministrom Baukom. Dakle, zadnjim izjavama nisam iznenađen, ali moram priznati da sam vrlo razočaran.
Na društvenim mrežama ste oštro napali ideju uspostave malih i velikih gradova te malih i velikih općina. Zašto?
- Ta ideja, da se različitim jedinicama treba dati različite ovlasti pa neka svaka radi što može, to je na razini tragikomične doskočice. Kao da su lokalne jedinice privatna prčija nekoga tko ih uspije politički osvojiti. Kao da je njihova jedina uloga da troše, a ne da pomognu stvaranju nove vrijednosti. Najavljenim putem stvaraju se građani prvog, drugog i sedmog reda. Upravo zbog neozbiljnog pristupa naših vladajućih političkih skupina imamo velike negativne demografske promjene. Svatko tko može odlazi u veća mjesta i gradove u potrazi za boljim životom, 80% zemlje je u depopulaciji, a na otprilike isto toliko prostora nema ni spomena razvoja. Upozorio sam da stvaranje razlike između velikih i malih gradova 2014. nema smisla, budući da je još 2005. u ovaj sadašnji, sveukupno loš sustav, uvedena kategorija velikih gradova. Dakle, tu skupinu već imamo. I tada je to učinjeno na smiješan način, jer su nakon velikih najava "veliki" gradovi dobili samo jedan značajniji javni posao, a to je izdavanje građevinskih dozvola. Još je zanimljivije da su "veliki" gradovi oni koji imaju više od 35.000 stanovnika, dakle ne oni s više od 100.000 ili barem s više od 50.000 stanovnika. I dalje, s njima su izjednačena sjedišta županija koja imaju i manje od 35.000 stanovnika. Zato sad imamo situaciju da Pazin kao sjedište Istarske županije s oko 8500 stanovnika ima veće ovlasti od Đakova koje nije sjedište županije, a ima 27.500 stanovnika. Praviti razliku između malih i velikih općina je smiješno jer u Hrvatskoj od 428 općina samo njih šest ima više od 10.000 stanovnika, a ni takve se jedinice nigdje ne smatraju velikima.
...
INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA