Izgledi da nam agencije na jesen sruše kreditni rejting sada su 55 posto prema 45 posto - rekao nam je jedan dobro upućeni hrvatski financijski stručnjak.
Imajući u vidu što se događa u gotovo svim državama oko nas, takva prognoza djeluje čak ohrabrujuće. Bitka za kreditni rejting Hrvatske nije izgubljena bez obzira na to što agencije nemilosrdno režu rejtinge i do jučer puno stabilnijim zemljama.
Susjedna je Slovenija prošloga tjedna doživjela pravi šok.
Agencija Moody's smanjila je slovenski kreditni rejting za čak tri stupnja, s A2 na Baa2, što je dvije stepenice do “smeća”. I još je toj lošoj ocjeni pridodala negativna očekivanja, što znači realnu mogućnost daljnjeg rušenja rejtinga.
Nakon drastičnog rezanja rejtinga Slovenija bi se mogla naći u situaciji da mora tražiti financijsku pomoć jer joj je zaduživanje na tržištu već sada preskupo. Ako završi u “smeću”, isto čeka i Hrvatsku. Ali, razlika je u tome što Slovenija može tražiti pomoć EU, dok bi se Hrvatska morala obratiti MMF-u.
Samo tjedan dana ranije ista je agencija dobrano srezala rejtinge najvažnijim slovenskim bankama koje imaju puno nenaplativih potraživanja. Njihova dokapitalizacija mogla bi doseći osam posto slovenskog BDP-a. Gubici i rizični plasmani slovenskih banaka zapravo su koštali rejtinga i samu državu.
Hrvatska, na sreću, nema takav problem s bankama. Hrvatski političari često znaju upirati prstom u banke tražeći od njih da dijele sudbinu cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva. Iako takve populističke poruke dobro zvuče, kad bi hrvatske banke dijelile sudbinu gospodarstva bila bi to – ekonomska katastrofa.
Talijanske “majke”. Hrvatske su banke danas u puno boljoj situaciji nego, primjerice, slovenske. Ne mogu biti posve bezbrižne jer njihove “majke”, pogotovo one u Italiji imaju itekako problema. Imaju i hrvatske banke problema s naplatom kredita zbog recesije i krize.
Ali hrvatski rizici koji će utjecati na rezanje ili očuvanje kreditnog rejtinga danas ipak stanuju na drugim adresama, a ne u bankama. I nije ta adresa više samo Ministarstvo financija, koje je bilo ključno prilikom prve inspekcije nove Vlade od strane kreditnih agencija.
Ministar Slavko Linić svojim je prijedlogom državnog proračuna za ovu godinu – koji je uključivao rezanje rashoda za javni sektor i smanjivanje javnog duga - kupio vrijeme Hrvatskoj. I to samo nakratno, nekih šest mjeseci.
Nije tajna da rejting agencije nisu dirale Hrvatsku samo zato što im je obećano ukidanje vječnih prava iz kolektivnih ugovora do jeseni. I smanjenje deficita.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA
