Prije desetak dana, točnije 11. lipnja, iz Bruxellesa u Zagreb stiglo je još jedno pismo koje je uzburkalo hrvatsku političku scenu.
Riječ je o pismu Europske komisije u kojemu su sadržane primjedbe na račun novog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.
Za oporbu, to je pismo potvrda njihovih tvrdnji kako vladajuća Kukuriku-koalicija želi staviti javnu televiziju pod svoju političku kontrolu.
Naši sugovornici iz vlasti pak kažu kako HDZ lobira po Bruxellesu protiv Vlade Zorana Milanovića i koristi svoje inozemne veze kako bi zaustavio donošenje zakona kojim se želi uvesti reda na HRT-u.
Globus je dobio uvid u dokument koji je stigao iz Bruxellesa.
Što zapravo piše u spornom pismu?
Europska komisija u uvodnom dijelu dokumenta konstatira kako Zakon o HRT-u nije dio pravne stečevine EU, ali da pokriva dosta pravne stečevine Vijeća Europe koja govori o neovisnosti javnih televizija.
Drugim riječima, Europska komisija priznaje da ne postoji jedinstven zakonski model o javnoj televiziji kojega bi se Hrvatska, kao buduća članica Unije, morala pridržavati.
No, upozorava kako je zakonsko uređenje HRT-a važno za neovisnost i slobodu medija.
Europska komisija u svom je pismu dala i konkretne primjedbe na predloženi Zakon o HRT-u, a koje su sadržane u četiri točke.
Najviše zamjerki našli su u dijelu zakona koji propisuje imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a.
“Procedura imenovanja glavnog ravnatelja izgleda slabo. Umjesto kvalificirane većine, u prijedlogu zakona se predlaže izbor običnom većinom u parlamentu. To znači da bi politička stranka koja ima većinu u parlamentu mogla imenovati koga god želi”, stoji u pismu Europske komisije.
Zamjerka je upućena i na predloženu zakonsku proceduru oko smjene glavnog ravnatelja HRT-a: “Parlament može vrlo jednostavno smijeniti glavnog ravnatelja tako da mu ne prihvati godišnje izvješće o radu.”
U Europskoj komisiji smatraju još i to da su kriteriji koje moraju ispuniti kandidati za glavnog ravnatelja također nepotrebno smanjeni u odnosu na postojeće zakonsko rješenje.
“Postojeći zakon bio je izglasan 2010. političkim konsenzusom i ocjenjujemo da je bio jako dobar iako je bilo problema s njegovom provedbom. U pogledu neovisnosti javne televizije novi je zakon nešto slabiji. Kako bi se spriječilo nazadovanje na području slobode medija, hrvatska vlast morat će ga vrlo pažljivo provoditi”, zaključuje se u pismu koje je stiglo iz sjedišta Europske Unije.
Za HDZ citirane su briselske poruke protumačene kao znak za uzbunu.
HDZ-ovi dužnosnici objašnjavaju kako je riječ o jasnim diplomatskim packama Milanovićevoj vladi.
“Predloženi zakon dobio je negativne kritike Europske komisije, žestoko ga je kritizirala i glavna direktorica EBU-a, kao i predsjednica Odbora za kulturu Europskog parlamenta Doris Pack.
Vlada želi uspostaviti potpunu kontrolu nad HRT-om i zato mijenja zakon koji je 2010. prihvaćen konsenzusom”, kaže Davor Stier, međunarodni tajnik i zastupnik HDZ-a koji je očito u stranci zadužen da u Bruxellesu nađe saveznike koji će pokušati osporiti predloženi zakon Milanovićeve Vlade.
S druge strane, u Vladi odmahuju rukom na oporbene prozivke i kažu kako primjedbe Europske komisije nisu ni približno oštre kao što to želi prikazati HDZ.
Tvrde kako su već uvažili dio primjedbi iz pisma Europske komisije, dok će ostale razmotriti do drugog saborskog čitanja.
Konkretno, na sjednici Vlade prošloga tjedna - kada je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji upućen Saboru - ubačena je odredba da se glavni ravnatelj bira kvalificiranom većinom, a ne većinom prisutnih saborskih zastupnika. U Vladi drže kako su time uvažili glavnu kritiku iz Bruxellesa.
Prema našim informacijama, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić kao predlagač zakona zadužena je da još jednom razmotri i kriterije za kandidate za glavnog ravnatelja.
Iako u Vladi kažu da im nije jasno što točno smeta Europskoj komisiji budući da u svom pismu ne objašnjava primjedbu o smanjenju kriterija.
Sve to, međutim, ni izbliza nije dovoljno HDZ-u. U glavnoj oporbenoj stranci kažu da bi se glavni ravnatelj trebao birati dvotrećinskom većinom u Saboru, te da je i Europska komisija mislila na dvotrećinsku većinu kada je u svom pismu govorila o kvalificiranoj većini.
Pozivaju se pri tome na dosadašnju praksu: u Programsko vijeće HRT-a do sada je birano šest vladajućih i pet oporbenih članova, u Nadzorni odbor tri vladajuća i dva oporbena člana, a onda su oni dvotrećinskom većinom birali ravnatelja.
Na takva tumačenja iz HDZ-a u Vladi se smiju.
“HDZ je očito pravno nepismen kada izjednačava kvalificiranu i dvotrećinsku većinu. To nije isto. Ali HDZ očito želi blokirati promjene na čelu HRT-a i uvođenje reda na HRT, pa se zato zalaže za dvotrećinsku većinu”, kaže nam potpredsjednica Vlade Milanka Opačić u čijoj su nadležnosti i mediji.
Prema našim informacijama, u Vladi su se čak dvoumili bi li ili ne prihvatili kvalificiranu većinu u Saboru za izbor glavnog ravnatelja HRT-a jer to ne predviđa hrvatsku pravni sustav.
Naime, kvalificirana većina – a riječ je o 77 zastupnika – propisana je samo za zakone kojima se uređuju osjetljiva područja kao što su ljudska prava ili nadležnosti lokalne i regionalne samouprave. Javna televizija ne spada u tu kategoriju, pa je Vlada zapravo napravila iznimku.
Kako sada stvari stoje, HDZ neće podržati novi Zakon o HRT-u ako ga Vlada u međuvremenu ne izmjeni.
A naši sugovornici iz Vlade kažu da ga nema razloga ozbiljnije mijenjati, osim eventualno ugraditi jasnije kriterije koje će morati ispuniti kandidati za ravnatelja.
Vladin je cilj da novi zakon prođe drugo saborsko čitanje do 15. srpnja, dakle do ljetne stanke.
Europska komisija priznaje da ne postoji jedinstveni zakonski model o javnoj televiziji kojeg bi se hrvatska morala pridržavati 1. IMENOVANJE GLAVNOG RAVNATELJA “Procedura imenovanja glavnog ravnatelja izgleda slabo. Umjesto kvalificirane većine, u prijedlogu zakona predlaže se izbor običnom većinom u parlamentu. To znači da bi politička stranka koja ima većinu u parlamentu mogla imenovati koga god želi” 2. SMJENA GLAVNOG RAVNATELJA “Parlament može vrlo jednostavno smijeniti glavnog ravnatelja tako da mu ne prihvati godišnje izvješće o radu” 3. SMANJENI KRITERIJI ZA KANDIDATE Kriteriji koje moraju ispuniti kandidati za glavnog ravnatelja također su nepotrebno smanjeni u odnosu na postojeće zakonsko rješenje 4. NOVI JE ZAKON SLABIJI “Postojeći zakon iz 2010. bio je jako dobar iako je bilo problema s njegovom provedbom. U pogledu neovisnosti javne TV novi je zakon nešto slabiji. Da bi se spriječilo nazadovanje na području slobode medija, hrvatska vlast morat će ga vrlo pažljivo provoditi” |
