Kad je već teško pronaći nova radna mjesta, Hrvatski zavod za zapošljavanje prebacio se na nekretnine. Uz postojećih 26.216 četvornih metara poslovnih prostora koje trenutačno koriste, burzi rada na kojoj je zaposleno 1309 djelatnika postalo je pretijesno pa su odlučili obnoviti dodatne urede. Prvi su na području Novog Zagreba otvoreni u listopadu prošle godine, a novi radovi na uređenju poslovnih prostora upravo su krenuli na području Malešnice, također u Zagrebu.
Tamo je HZZ uložio 2,4 milijuna kuna u obnovu poslovnih prostora na adresi Marina Tartaglie 2 i 2a.
“ Tako je, uređujemo novu ispostavu HZZ-a jer su nam iz Europske Unije preporučili da decentraliziramo sustav”, potvrdili su nam u Zavodu za zapošljavanje.
Prostor na Malešnici, kako doznajemo, Zavodu za zapošljavanje 2010. godine dodijelilo je Povjerenstvo za imovinu Vlade Republike Hrvatske kako bi ga ova institucija uredila u nove poslovne urede.
Pa dio posla iz središnjice u centru grada prebace u Malešnicu i Špansko naselje.
To, međutim, nije jedina nekretnina koju je Zavod za zapošljavanje u posljednjih nekoliko godina pribrojio ionako prevelikom portfelju imovine.
Naime, iz podataka koje su nedavno proslijedili sada već ukinutoj agenciji AUDIO za izradu Registra državne imovine, vidi se da je HZZ vlasnik i korisnik popriličnog broja nekretnina od kojih za mnoge uopće nije poznata njihova svrha.
I ne samo nekretnina.
livada, stanovi, garaže... Između ostalog, HZZ u vlasništvu ima i jednu livadu u općini Vidovec, površine 3085 četvornih metara koja im je u vlasništvo dospjela ovrhom.
Livada je, naime, bila sredstvo osiguranja povrata dugoročnog kredita za poticanje zapošljavanja jednom stočaru koji kredit nije vratio pa se HZZ od njega morao naplatiti ovrhom nad poljoprivrednim zemljištem.
Na sličan način Hrvatski zavod za zapošljavanje dosad je u vlasništvo preuzeo nekretnine od 29 korisnika kredita ukupne procijenjene vrijednosti od čak 25,5 milijuna kuna.
Riječ je uglavnom o nekretninama pravnih i fizičkih osoba koji nisu podmirivali kredite prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Pa ipak, iako su u vlasništvo dobili vrijedne nekretnine, one za djelatnike zavoda nisu bile dovoljno interesantne pa je HZZ samo u 2012. godini sklopio još sedam novih ugovora o najmu za nove poslovne prostore.
Ne samo to, burza rada za koju je ministar Mirando Mrsić najavio reformu i potpunu modernizaciju u vlasništu ima i stanove.
I to njih 17, od kojih šest zjapi potpuno prazno pa Zavod umjesto da na njima nešto zaradi još mora snositi troškove mjesečnih režija.
Zatim burza rada u vlasništvu ima i 12 garaža.
Ipak, uza svu tu imovinu, u Planu upravljanja i investiranja u imovinu do 2015. godine stoji da bi Zavod trebao “kupiti, rekonstruirati i nadograditi nove i postojeće poslovne prostore”.
Razlog je tome, stoji u obrazloženju, što bi se time “izgradili ili preuredili prepoznatljivi poslovni prostori zavoda na području cijele Republike Hrvatske, s brojnim i jednakim sadržajima za korisnike, neovisno o tome radi li se o velikim gradovima ili manjim sredinama.”
Koliko točno novih prostora Zavod planira kupiti, izgraditi i urediti nismo uspjeli doznati do zaključenje ovog broja Globusa jer se ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah nije javljala na mobitel.
No, Zavod je samo prošle godine na uređenje poslovnih prostora utrošio više od 2,5 milijuna kuna: toliko je koštalo uređenje poslovnica u Malešnici te u ulici Savezne Republike Njemačke u Novom Zagrebu.
Treba pritom reći da se radi o instituciji koja je i prije toga imala središnji ured, 22 područna ureda i čak 96 ispostava u kojima radi 1309 radnika.
Zavod se u međuvremenu širio i po broju zaposlenika.
Usprkos lošim brojkama o nezaposlenosti, bio je jedan od većih poslodavaca u državi.
Tako su samo lani raspisali natječaje za 97 novih radnih mjesta.
Dobar dio njih bio je za posao na određeno vrijeme, uglavnom u trajanju do godinu dana, i to zbog povećanog obujma posla.
statističari s pečatima. Zavod svake godine samo za plaće djelatnika potroši 139 milijuna kuna i jedna je od najmnogoljudnijih državnih službi.
Ipak, malo je tko zadovoljan njihovim rezultatima.
Pa i sam ministar Mrsić dolaskom na mjesto ministra rada najavio je modernizaciju zastarjelog Zavoda za zapošljavanje.
Prvi konkretni koraci u promjeni funkcioniranja Zavoda dogodili su se tek od 1. siječnja ove godine.
Tada je, naime, prestala važiti odredba o redovitom mjesečnom obaveznom javljanju nezaposlenih osoba u Zavod što je ovu službu, tvrde, prilično opterećivalo i svodilo na najobičnijeg statističara.
Ta mjera redovnog mjesečnog javljanja nije polučila rezultate: ljudi su na šaltere Zavoda dolazili kako bi reda radi pokupili pečat, ali mjera nije imala nikakvog stvarnog utjecaja na pronalazak zaposlenja.
Umjesto toga, doznajemo u HZZ-u, sada će se pojačati aktivnosti na individualnom savjetovanju nezaposlenih osoba i njihovih referenata za zapošljavanje i to bi trebalo biti bolja mjera u pronalaženju posla.
Jer i tu je u Zavodu “štekalo”.
Prema podacima iz izvješća o radu Burze za 2012. godinu, savjetnici su lani s nezaposlenim osobama odradili ukupno 878-894 individualna savjetovanja, prema čemu ispada da je svaki nezaposleni korisnik u godini dana uspio odraditi jedva 2,7 individualnih savjetovanja sa svojim referentom za zapošljavanje.
Odnosno – sa svojim se savjetnikom vidio svaka 4,4 mjeseca.
Brojka je još više poražavajuća kad se izračuna koliko jedan zaposlenik Zavoda u prosjeku dnevno obavi individualnih savjetovanja.
Kako je u 2012. godini bilo 250 radnih dana, ispada da djelatnik HZZ-a po danu stigne obaviti samo 2,2 individualna razgovora s korisnicima, što i nije brojka s kojom bi se trebali ponositi.
Od ove godine, navodno, sve bi se trebalo izmijeniti jer će savjetnici sada biti manje opterećeni obaveznim mjesečnim javljanjima, ali i grupnim savjetovanjima.
I ta je mjera, naime, proglašena neefikasnom i ukinuta početkom ove godine.
Ipak, nejasno je kako će ukidanje obaveznog redovnog javljanja na burzu rada povećati mogućnosti zapošljavanja i efikasnost Zavoda.
e-mailom i telefonom. Umjesto toga, prema izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju, nezaposlene osobe sad imaju obvezu najmanje jednom mjesečno javljati se svom referentu za zapošljavanje, i to čak nije nužno obaviti osobno u Zavodu.
Umjesto toga, sa savjetnikom mogu komunicirati e-mailom ili telefonski, a preporučljivo bi bilo da to čine barem jednom tjedno.
Pa ipak, iako je broj dolazaka na Burzu rada ovim značajno smanjen, HZZ i dalje otvara nove ispostave, kupuje i gradi poslovne prostore pa će tako u ovoj godini otvoriti novu ispostavu u sklopu Područnog ureda Zagreb Istok.
Tko će u njih dolaziti nije jasno, jer je obvezno redovno javljanje ionako ukinuto.
I to u godini kad je brojka dosegla 375 tisuća nezaposlenih.