Na bivšem Trgu burze, koji se danas zove Trg hrvatskih velikana, nema ništa novo: Hrvatska narodna banka i dalje strogo čuva tečaj kune kao jedan od svojih ključnih zadataka.
Središnja je banka prošloga tjedna prodala 197 milijuna eura iz svojih trezora kako bi zaustavila njegovo daljnje jačanje i tako pomogla kuni da se stabilizira blizu vrijednosti od 7,53 za euro. Prva ovogodišnja intervencija HNB-a na deviznom tržištu prepoznatljiv je monetarni rukopis guvernera Željka Rohatinskog koji je i lani dva puta intervenirao na identičan način čuvajući tečaj kune.
No, hoće li se takva monetarna politika nastaviti i nakon lipnja 2012. kad guverneru Rohatinskom istječe mandat?
Kako sada stvari stoje, ni nakon lipnja s bivšeg Trga burze ne treba očekivati ništa novo. Nova vladajuća koalicija složna je u stavu da treba očuvati i nastaviti politiku stabilnosti tečaja i cijena.
Štoviše, od više sugovornika iz Vlade potvrđeno nam je da je vladajuća koalicija spremna u Saboru izabrati Borisa Vujčića kao novog guvernera HNB-a kako bi i na taj način pokazala da želi i podržava kontinuitet monetarne politike.
Vujčić je zamjenik guvernera već cijelo desetljeće, njegovi stavovi u potpunosti se podudaraju sa stavovima guvernera Rohatinskog, pa se smatra da je on siguran izbor za očuvanje i provođenje politike stabilnosti tečaja kune i niske inflacije.
“Ne znam tko bi mogao biti bolji nasljednik guvernera Rohatinskog od Borisa Vujčića. Mislim da ga on treba naslijediti na toj dužnosti”, rekao nam je ovih dana jedan visoki Vladin dužnosnik.
Pri tome treba istaknuti kako Vladini dužnosnici s kojima smo razgovarali o monetarnoj politici nemaju ozbiljnih prigovora na rad guvernera Rohatinskog. Dapače, o njemu govore isključivo s uvažavanjem i ističu njegove zasluge za očuvanje financijske stabilnosti Hrvatske tijekom ekonomske krize.
“Ali, guverner Rohatinski je odradio već dva mandata”, kažu, “12 godina je na toj dužnosti, a i sam je više puta najavio svoje povlačenje.”
Izbor Borisa Vujčića bio bi zapravo i svojevrsna satisfakcija Rohatinskom koji nije popuštao u svojim stavovima iako je posljednju godinu-dvije bio suočen s prilično snažnim pritiscima.
S jedne su ga strane napadali iz HDZ-ove vladajuće koalicije – najčešće bivši šef saborskog Odbora za financije Goran Marić – a s druge su mu strane autoritet potkopavale kolege ekonomisti, prvenstveno oni sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Svi su od njega tražili popuštanje monetarne stege i aktivniju ulogu HNB-a u gospodarskoj politici. A to je u biti bio zahtjev za slabljenje tečaja i uvođenje kontrolirane inflacije.
Rohatinski je dosljedno odbacivao takve zahtjeve, a Vujčić mu je u tome bio rame uz rame. Ne čudi stoga što je i sam Rohatinski javno izjavljivao da podupire Vujčića kao svog nasljednika.Jasno, guvernerova potpora ima vrijednost, ali za izbor novog čelnika HNB-a ipak je ključan dogovor i stav vladajuće koalicije. Jer, guvernera bira Sabor na prijedlog saborskog Odbora za izbor i imenovanje, a uz prethodno mišljenje Odbora za financije i državni proračun. Procedura izbora novog guvernera mora biti gotova do lipnja kad Rohatinskom istječe mandat. U formalnom smislu, nova saborska većina ima vremena za mirno provođenje procedure izbora.
Međutim, upućeni kažu kako bi za novu Vladu bilo dobro da i prije formalnog roka međunarodnim financijskim krugovima pošalje poruku o tome tko će u idućem šestogodišnjem mandatu biti guverner središnje banke. Naime, i to će biti jedan od elemenata po kojem će se na proljeće ocjenjivati hrvatski kreditni rejting.
“Proteklih godina HNB je kao nositelj monetarne politike bio najviše zaslužan za održanje kreditnog rejtinga Hrvatske, daleko odgovorniji i uspješniji od fiskalne vlasti koja nije provodila reforme i nije vodila brigu o prihodima”, rekao je u intervjuu Globusu ministar financija Slavko Linić.
Indikativna je Linićeva izjava o mogućem guvernerovu nasljedniku: “Dobro je što u HNB-u imamo puno kadrova koji sutra mogu obnašati najodgovornije dužnosti, a i to je opet zasluga guvernera Rohatinskog koji je imao veliko povjerenje u svoje suradnike. Ne moramo se brinuti što će biti s HNB-om, imamo puno mogućih kadrovskih rješenja.”
Ministar Linić je i prije stupanja na dužnost razgovarao s vodstvom HNB-a, a kontakti su nastavljeni i nakon izbora nove Vlade. Suradnja Vlade i HNB-a itekako će biti važna u ovoj godini, koja će po svemu sudeći biti teža nego 2011.
"Prva stvar koju očekujemo od središnje banke jest očuvanje stabilnosti tečaja i kontrola inflacije, jer je važno sačuvati ukupnu financijsku stabilnost Hrvatske. Bude li Vujčić guverner, siguran sam da će nastaviti provoditi dosadašnji model monetarne politike, bez velikih promjena. Rohatinski i Vujčić ista su škola, bit će to kontinuitet. Uostalom, u sadašnjim uvjetima i nema puno alternative. Tiskanje novca ne dolazi u obzir”, objasnio nam je sugovornik iz Vlade zašto podržava izbor Borisa Vujčića za guvernera.
Od HNB-a očekuje se i više. Konkretno, u Vladi smatraju da bi središnja banka trebala pomoći gospodarstvu kroz tzv. otpuštanje likvidnosti.
HNB je na takve poteze bio spreman i do sada, što je i pokazao. Problem je, međutim, što otpušteni novac nije bio iskorišten u pravu svrhu, nije otišao u investicije i poticanje gospodarskog rasta, nego je opet iskorišten za potrošnju.
Zato će HNB sada sigurno biti oprezan s popuštanjem monetarne stege. Uostalom, ima i dodatne razloge za oprez.
Hrvatski bankari otvoreno priznaju da ove godine neće imati novog dotoka novca od banaka majki (koje su same u financijskim problemima), nego će se morati osloniti samo na štednju.
Dok je ukupna likvidnost financijskog sustava bila velika i neupitna, HNB je mirno mogao pomagati gospodarstvu kroz povećanje likvidnosti.
Ali u sadašnjoj situaciji, kad je aktiva poslovnih banaka ugrožena zbog smanjenog dotoka kapitala, HNB-u će biti teže i rizičnije upuštati se u akcije koje mogu ugroziti osnovne ciljeve monetarne vlasti.
Smanjeni dotok novca sigurno će značiti i veći pritisak na tečaj. HNB će zato otpuštati likvidnost samo ako to neće ugroziti stabilnost tečaja i cijena. Svjesni su toga i u Vladi.
Bilo bi svakako pogrešno zaključiti da i HNB nema svojih očekivanja od Vlade, odnosno fiskalne vlasti. Iz središnje banke stalno ponavljaju: što fiskalna politika bude restriktivnija, to će monetarna politika biti proaktivnija.
To znači da će jedino smanjenje proračunskih rashoda i provođenje strukturnih reformi otvoriti prostor za veći angažman HNB-a.
Nema dvojbi da će HNB u Milanovićevoj Vladi imati boljeg sugovornika nego što je to bila Vlada Jadranke Kosor. Ali, središnja banka s pravom očekuje da i fiskalna vlast, dakle Vlada, postane odgovorna.
Idealno bi bilo da već kroz proračun za 2012. provede snažnu fiskalnu prilagodbu: smanji udio rashoda opće države za 1,5 posto BDP-a u odnosu na prethodnu godinu ili za oko devet milijardi kuna. I da se to smanjenje temelji isključivo na rezanju tekućih troškova, a ne kapitalnih ulaganja.
Zatim da Vlada poveća troškovnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva tako da porezni teret prebaci s direktnih na indirektne poreze s ciljem da izvoz postane konkurentan i pretvori se u generatora gospodarskog rasta. Te da osigura barem milijardu eura direktnih stranih ulaganja u 2012.
U takvom scenariju, uvjereni su u HNB-u, došlo bi do stabilizacije javnog duga na razini ispod 60 posto BDP-a, a što je gornja granica zaduženosti preko koje se ne bi smjelo ići.