Zašto je propao Vladin natječaj za privatizaciju IMZ-a i zašto su od kupnje odustali JGL, PharmaS i ostali koji su prije tvrdili da su zainteresirani te je naposljetku jedinu obvezujuću ponudu dala udruga Visia Croatica?
LUBURA: Natječaj nije propao, iako bi neki to tako htjeli prezentirati. Na natječaj se legitimno javila građanska inicijativa Visia Croatica te je na Vladi odluka hoće li ponudu prihvatiti. Iako je IMZ potencijalno vrlo profitabilan, motiv inicijative Visia Croatica nije primarno komercijalni, nego zaštita nacionalnih interesa.
JAGARINEC: Ne bih se složila da je natječaj propao jer postoji jedna ponuda. JGL i PharmaS su odustali zbog uvjeta. Točnije uvidjeli su da proizvodnju ne mogu lako prebaciti u svoje prostore. Svi žele u što kraćem roku ostvariti ogromnu dobit ne pitajući za nacionalne interese i zdravlje ljudi.
GAJNIK: Ozbiljni proizvođači u farmaceutici znaju što znači i koliko traje izgradnja i validacija novih pogona, a ulaskom u vlasničku strukturu ne preuzimaju se samo prava već i obveze društva. Dugoročne obveze IMZ-a su preko 120 milijuna kuna sudeći prema izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi.
SLADOLJEV: Natječaj je uspio. Samo se privatni kapital nije kvalificirao. Ustuknuo je pred građanima koji su putem društva Visia Croatica d.o.o. odlučili otkupiti od države ono što im je prije 20 godina oteto pretvorbom i privatizacijom. Privatnici su odustali jer su im natječajne propozicije kvarile viziju profita.
Što je građanska inicijativa Visia Croatica?
LUBURA: To je grupa građana formalizirana kroz trgovačko društvo Visia Croatica d.o.o. i povezano komanditno društvo. Začetak grupe bio je tek nekoliko ljudi, a sada je čini veliki broj građana, liječnika, branitelja, dobrovoljnih darivatelja krvi, te više jedinica lokalne samouprave.
JAGARINEC: Građanska inicijativa Visia Croatica novost je na ovim prostorima. U sve češćim kontaktima s njima vidim dobru volju pojedinaca i sinergiju malih ljudi, običnih građana i radnika IMZ-a. Koliko će oni uspjeti u svom naumu, ovisi o odazivu građana.
SLADOLJEV: To je inicijativa, ali i vizija da bi građani, a ne kapital, upravljali strateškom infrastrukturom i resursima zemlje. Visia Croatica je komanditno društvo, dakle društvo osoba a ne kapitala, koje radi suprotno načelima dioničkog društva gdje o svemu odlučuje većinski vlasnik. Kako je Imunološki zavod prošao s državom kao većinskim vlasnikom, priznala je sama država - uzela ga je kao nebrušeni dragulj, a vratila poniženog i osramoćenog.
Zašto je Vlada u uvjete natječaja uglavila obvezu da novi vlasnik u godinu dana uloži čak 100 milijuna kuna u gradnju i opremanje novog pogona?
LUBURA: Vlada je svjesna, kao i mi, da Imunološki treba značajna ulaganja da bi ispunio uvjete za dobivanje trajne proizvodne dozvole. Nije mi jasno, kada su to već znali godinama, zbog čega kao dosadašnji vlasnici nisu ništa poduzeli da očuvaju u proizvodnju u tvrtci od strateškog interesa.
JAGARINEC: Da bi uspješno slijedio zahtjeve i pravila dobre proizvođačke prakse Imunološkom zavodu ulaganje je bilo potrebno prije najmanje deset godina, na što smo mi kao Sindikat upozoravali sve vladajuće garniture. No uvijek je sve završavalo s - lako ćemo.
SILOBRČIĆ: U Imunološki se zavod nije ulagalo desetljećima pa su ulaganja nasušno potreba. Smatram da ni ta svota nije dovoljna. Međutim, i da je svota višestruko veća, mislim da ne rješava pitanja opstanka i nastavka djelovanja.
GAJNIK: Sto milijuna kuna je malo ako se žele sagraditi novi pogoni za proizvodnju krvnih derivata i virusnih cjepiva, a bez toga nema valjanih dozvola.
SLADOLJEV: Vjerojatno da bi pogodovala nekome tko je sve to već imao.
Izgraditi tvornicu, opremiti je, kreirati prateću dokumentaciju i vratiti dvije izgubljene proizvodnje u godinu dana - to ne može ni združeno južnokorejsko gospodarstvo. Posebno ne u Hrvatskoj.
Koliko zapravo vrijedi IMZ?
LUBURA: Tržišna vrijednost Imunološkog u ovom trenutku je, očito, onolika koliko je netko spreman za njega platiti. Visia Croatica ponudila je 8 milijuna kuna.
SILOBRČIĆ: Otišao sam iz zavoda 1998. godine i njegova se vrijednost od tada mijenjala. Ne znam koliko sadašnja Vlada misli da Zavod vrijedi.
GAJNIK: Vrijednost svega je koliko je netko spreman za to platiti. Spominje se velika vrijednost soja Edmonson, ali ni jedna velika svjetska kompanija nije zainteresirana za kupnju jer imaju svoj soj.
SLADOLJEV: Za hrvatsko društvo i hrvatsko zdravstvo Zavod nema cijenu. To se ne prodaje.
Masovne uplate građana očajnički su pokušaj da se tvrtka ne privatizira. Vlast je promašila svoju povijesnu zadaću. Pošto su otoci, pošto Velebit, pošto Lika?
Zašto je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) 2013. uskratila IMZ-u dozvolu za proizvodnju bakterijskih cjepiva i krvnih pripravaka?
LUBURA: HALMED je prosudio da Imunološki ne udovoljava uvjetima za dobivanje proizvodne dozvole. Prema informacijama kojima raspolažem, IMZ je otklonio sve bitne primjedbe koje je bilo moguće otkloniti u postojećem prostoru, no neke nedostatke nije moguće otkloniti do izgradnje novih pogona.
JAGARINEC: Jedan od razloga je tlocrt. No prostor ne možete povećati, a podrum ne možete dublje ukopati jer biste ugrozili statiku zgrade. Drugi nedostaci su otklonjeni. HALMED je duže vrijeme upozoravao na te nedostatke, no vlasnik očito nije imao sluha.
SILOBRČIĆ: Proizvodni pogoni Zavoda bili su zastarjeli godinama. U takvim uvjetima, uz sve strože zahtjeve za proizvodnju, bilo je samo pitanje vremena kad će izgubiti dozvole za nastavak proizvodnje. Trebalo je ili potpuno neznanje, ili potpuna nebriga, ili zla namjera, ili sve to zajedno, da se gubitak dozvola ne predvidi.
GAJNIK: Zbog nezadovoljavanja uvjeta IMZ ne zadovoljava u potpunosti od 1998. kada mu je Svjetska zdravstvena organizacija uskratila dozvolu za prodaju virusnih cjepiva preko Unicefa.
SLADOLJEV: Iz razloga što proizvodno-tehničko okruženje više nije bilo u skladu s današnjim farmaceutskim normama. Danas sigurno ne bi lansirali Lajku u svemir u Sputniku ni ljude poslali na Mjesec u Appolu. Slično tome, HALMED nije uskratio dozvole zbog kakvoće pripravaka nego uvjeta u kojima radimo.
Zašto je Vlada, odnosno ministar zdravstva Siniša Varga, poništio tu Halmedovu odluku i nazvao je “pogrešnom” tek sad kad je IMZ izgubio 50 milijuna kuna?
JAGARINEC: Morate pitati ministra Vargu, ali i bivšeg ministra dr. Rajka Ostojića koji je svojevremeno sam bio član Nadzornog odbora IMZ-a i znao je što i u kojim uvjetima IMZ proizvodi. No očito mu je tada bila važnija naknada za rad u nadzornom odboru nego napredak tvrtke.
SILOBRČIĆ: Nedopustivo je da HALMED ne bude neovisno stručno tijelo koje za svoje odluke ima jasne pokazatelje. Trenutna odluka ministra Varge miriši na politički pritisak koji je nedopustiv.
SLADOLJEV: Propust je otkriven inspekcijskim nadzorom Ministarstva. HALMED se prilikom odluke o uskrate dozvola pozvao na mišljenje osobe koja nije bila mjerodavna.
MINISTARSTVO ZDRAVLJA: Povjerenstvo Ministarstva zdravlja provelo je u veljači nadzor nad zakonitošću rada HALMED-a.
HALMED je učinio grube propuste u postupku jer je postupak dovršio po Pravilniku koji više nije bio na snazi od 2. srpnja 2013. godine. Time je povrijedio Zakon o lijekovima i Pravilnik o uvjetima za davanje proizvodne dozvole. Također postoje grubi propusti po Zakonu o općem upravnom postupku jer ni u zapisniku ni u Izvješću Stručnog povjerenstva nisu navedena mjesta proizvodnje bakterijskih cjepiva odvojeno od mjesta proizvodnje krvnih derivata ljudskog i životinjskog podrijetla. Nigdje u spisima predmeta nije navedeno da su uočeni nedostaci potencijalno opasni za zdravlje ljudi.
Je li IMZ-u sad vraćena proizvodna dozvola za bakterijska cjepiva i krvne pripravke ili će HALMED ponoviti postupak kojim će ispitati smije li to IMZ proizvoditi? Postoji li opasnost da IMZ opet ostane bez dozvole?
LUBURA: Stručnjaci nas uvjeravaju da je proizvodnja potpuno sigurna i očekujemo da HALMED izda uvjetne proizvodne dozvole. Važno je da lijekovi udovoljavaju strogim sigurnosnim standardima i da je kontrola kvalitete svake serije kvalitetna, a manje je bitno je li visina prostora 2,40 ili 2,70 metara.
JAGARINEC: Dozvola nije vraćena već HALMED mora u ponovnu inspekciju početkom travnja. Realno, uvijek postoji mogućnost da nam se dozvola uskrati. Ako se i izda, ona može biti samo privremena.
SILOBRČIĆ: Odluke bi trebalo donositi na temelju argumenata, a znam da argumenti u našem društvu obično nisu presudni.
SLADOLJEV: Ne, iako je zaključak mjerodavne osobe tada bio da Zavod unatoč nedostacima može nastaviti s proizvodnjom, a nadzor će se ponovi za godinu dana. Grešku HALMED-a trebalo je „odraditi“ u tišini, dalje od javnosti. Sada ćemo imati problema s ljudskim egom.
MINISTARSTVO ZDRAVLJA: Ne može se unaprijed znati kakva će biti nova rješenja HALMED-a jer se tek trebaju ponovo provesti postupci za izdavanje proizvodnih dozvola, niti se može govoriti o šteti kada ne znamo kakvi će biti rezultati ponovljenih postupaka.
Koje virusne i bakterijske sojeve uzgaja IMZ?
JAGARINEC: Zna se da IMZ proizvodi virusna cjepiva iz vlastitog soja Edmonston-Zagreb cjepivo protiv morbila, dok se za cjepivo protiv rubele koristi cjepni soj virusa RA 27/3 koji se također primjenjuje širom svijeta. Do 2010. godine smo proizvodili i kombinirano cjepivo MRP, no zbog većeg broja nuspojava koje su zabilježene na komponentu parotitisa, vratili smo ga u razvoj s ciljem unaprjeđenja kvalitete. Od bakterijskih cjepiva proizvodili smo cjepivo protiv tetanusa, cjepivo protiv difterije i tetanusa, cjepivo protiv difterije i tetanusa sa smanjenim sadržajem antigena, cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa te cjepivo protiv meningokoka grupe A i C.
GAJNIK: Nekad je IMZ radio cjepivo MMR koje je najprodavanije u svjetskim okvirima, ali ga je ukinuo 2010. zbog neželjenih nuspojava parotitisa (mumpsa) i time izgubio glavnu prihodovnu uzdanicu. Cjepiva protiv ospica i rubeole je manje prihodovno. Zadnji proizvod je IMZ registrirao 1974. godine!
Koji su najbolji i najprofitabilniji sojevi?
SILOBRČIĆ: Siguran sam da je virusni soj Edmonston-Zagreb na samom vrhu u svjetskim razmjerima. Taj je soj bio osnova i za prodaju licence u nekoliko zemalja svijeta.
GAJNIK: To je soj Lenjingrad za parotitis. Bez njega nema profitabilnosti jer se MMR cjepivo prodaje u razvijene zemlje i ima dobru cijenu od preko 40 dolara za jednu dozu u SAD-u.
SLADOLJEV: Prava vrijednost soja je u moći kompanije u čijem je posjedu. Multinacionalna kompanija napravila bi od njega sigurno globalni posao. Cijepljenje protiv ospica u cijelom je svijetu obavezno. Ako ne proizvodite, soj ništa ne vrijedi.
Ako je IMZ doista tako vrijedna državna tvrtka, kako to da su svi veći potencijalni ulagači odustali?
LUBURA: To je svakako pitanje za druge ulagače, no činjenica je da su gotovo svi od njih bili zainteresirani za pojedini segment poslovanja Imunološkog zavoda i da bi njima odgovaralo da se natječaj ponovi, ali na način da se odvojeno rasprodaju pojedini segmenti Imunološkog. Visia Croatica, kao i Vlada, smatra da IMZ treba ostati cjelovit, pa čak i kada neki od segmenata nije izrazito profitabilan.
JAGARINEC: Kako to da se država olako odriče vlastite proizvodnje u trenutku kada je u cijelom svijetu potražnja za krvnim derivatima u porastu, kada se zna da je i broj krvlju prenosivih bolesti u porastu, kada vidimo da je do „običnog“ cjepiva protiv tetanusa gotovo nemoguće doći… Žalosno je da sami možemo proizvoditi za sebe, no elegantno to odbacujemo. A što se tiče međunarodnog natječaja, stranci trljaju ruke - još jedna zemlja kojoj će prodavati i zarađivati jer će nestati IMZ koji je uvijek bio tampon za podivljale cijene stranih proizvođača.
SILOBRČIĆ: Broj zaposlenih u zavodu sveden je otprilike na polovinu nekadašnjeg. Mnogi su stručnjaci napustili zavod, što odlaskom na druga radna mjesta, što u mirovinu. Zavod je izgubio neka tražišta. Presudno je kako će mogući vlasnik shvatiti svoju ulogu i imati jasnu viziju opstanka i razvoja.
SLADOLJEV: Zbog uvjeta koje ne bi mogli ispuniti Hyundai i Samsung zajedno potpomognuti Ikeom.
Treba li IMZ privatizirati ili je bolje da ostane u većinskom državnom vlasništvu?
LUBURA: Visia Croatica smatra da ovakva strateška tvrtka treba biti u rukama države, ali ne da se država ponaša kao zla maćeha, nego odgovorna majka. Kada se država već odrekla Imunološkog i odlučila ga privatizirati nakon što ga je godinama zlostavljala i izgladnjivala, smatramo da onda treba biti u rukama velikog broja građana, a ne jednog pojedinca. Upravo zato smo i osmislili model u kojem kao ulagače sa simboličnim iznosom želimo svaku obitelj kojoj je zdravlje svoje djece i unuka na prvom mjestu. Visia Croatica ima namjeru IMZ-u biti ono što nije bila država – odgovoran vlasnik.
JAGARINEC: Država nam se do sada pokazala kao maćeha, pa kao radnik mogu reći – bolje da mi je bilo tko vlasnik ako imam plaću i sigurnu egzistenciju. Imamo vlastitu sirovinu za proizvodnju – plazmu dobrovoljnih davatelja krvi. Preporuka Vijeća Europe je samodostatnost, a ne biti ovisan o uvozu.
SILOBRČIĆ: Pravo je pitanje ima li vlasnik znanja da upravlja takvim zavodom: da ulaže u tehnologiju, u istraživanje i razvoj.
GAJNIK: Pliva je privatizirana i uloženo je u zadnjih par godina oko milijardu kuna u proizvodnju, brodogradnja je privatizirana i, gle čuda, radi profitabilno...
SLADOLJEV: Privatizaciju strateških proizvodnji i resursa zemlje smatram izdajom. Ako prodate vlastitu zemlju, čije ćete žito nagodinu žeti?
Zašto država ne uloži 100 milijuna kuna u modernizaciju IMZ-a i nastavi zarađivati na svjetskom tržištu cjepiva i krvnih pripravaka?
LUBURA: To, vjerujte mi, ni meni nije jasno. Potencijalna vrijednost Imunološkog zavoda je velika i radi se o jedinstvenoj kompaniji koja je ključna za zdravlje ljudi.
JAGARINEC: Morate pitati državu. Sindikat to još nije uspio saznati.
SILOBRČIĆ: Siguran sam da tih čarobnih 100 milijuna nije rješenje. Treba znatno više od samog novca.
GAJNIK: Mislim da država ne može uložiti novac u IMZ jer se to protivi tržišnom natjecanju u EU.
SLADOLJEV: Možda ne zna što su joj prioriteti? U sljedeće dvije godine država planira, eto, utrošiti 300 milijuna kuna za prevenciju karijesa. Prioritet joj je ispravno četkanje zubi. Od 2007. do 2012. država je prioritetno platila privatniku, Medikolu, 500 milijuna kuna za dijagnostičke usluge iako je za 20 milijuna mogla sama nabaviti uređaj i raditi pretrage.
Je li IMZ ustanova od strateške važnosti za državu?
LUBURA: Da je Imunološki strateška tvrtka potvrdila je i sama Vlada stavivši ga u rujnu 2013. godine na popis ukupno 59 strateških tvrtki.
JAGARINEC: Da.
SILOBRČIĆ: Dio proizvodnje zavoda koji može biti strateški važan za državu jest proizvodnja krvnih pripravaka iz krvi prikupljene u Hrvatskoj.
GAJNIK: Štos je u tome što IMZ nije ustanova već dioničko društvo koje ima vlasnike ma tko god to bio. Je li od strateške važnosti pokazuje odnos vlasnika od 1993. do danas. Iste probleme smo kao direktori imali i akademik Silobrčić i ja, a vjerojatno i sadašnji direktor, s tim da je oprema danas 20 godina starija.
SLADOLJEV: Svakako.
Je li privatizacijom IMZ-a ugrožena nacionalna sigurnost?
LUBURA: Ukoliko Vlada prihvati ponudu Visia Croatica, naš model jamči da Imunološki nikada neće moći biti prodan i nacionalna sigurnost neće biti ugrožena. Međutim, ako se nastave igre i igrice oko raspodjele plijena i Imunološki ne dobije zasluženu novu priliku, nacionalna sigurnost će dugoročno biti ugrožena.
JAGARINEC: Naravno. Ovisite o tuđem i uvoznom – a imali ste svoje!
SILOBRČIĆ: Mislim da je tvrdnja o ugorženosti nacionalne sigurnosti nategnuta. Pokušajte samo odgovoriti na pitanje je li u svim zemljama koje nemaju svoj imunološki zavod nacionalna sigurnost zato ugrožena. Prije se može reći da je nacionalna sramota što je IMZ doveden u sadašnje stanje.
GAJNIK: Nije. Slovenci svoju plazmu šalju na frakcioniranje u drugu državu i vraćaju gotove proizvode te imaju zatvoren princip samodostatnosti.
SLADOLJEV: Zdravstvena u svakom slučaju, možda i nacionalna. Svako malo ostajemo bez neophodnih pripravaka koji se onda osiguravaju interventnim uvozom po višestruko višim cijenama. Nedavno je zdravstvena komisija Kenije objavila šokantan nalaz kako je u 30 posto cjepiva protiv tetanusa pronađen hormon važan za održavanje trudnoće. To je objasnilo neobjašnjiv broj pobačaja u toj zemlji. Je li ugrožena nacionalna sigurnost ako ćemo ubuduće tek moći činovnički provjeravati je li s uvoznom papirologijom sve u redu?
Tko je kriv za propadanje IMZ-a u proteklih dvadeset godina?
LUBURA: Proteklih 20 godina IMZ-om se upravljalo bez vizije i stručnosti, a vjerojatno i uz obilje osobnih interesa. Izuzeo bih aktualnu upravu koja je bez razumijevanja i podrške države kao vlasnika učinila sve da Imunološki preživi. Krivi su svi ministri zdravstva u proteklih 20 godina, a moguće i neki drugi ljudi koji i danas imaju interese da Imunološki propadne.
JAGARINEC: Sve uprave i nadzorni odbori koje je država postavljala od 1993 do danas. Ili kraće - država.
SILOBRČIĆ: Njegov većinski vlasnik - hrvatska država.
GAJNIK: Svi ključni akteri, od države, ministarstava, uprava... Godinama je IMZ imao veliki višak radnika, ali prije mene to nitko nije pokušao sanirati. Da se je prije 10 godina broj zaposlenika doveo u realne okvire IMZ bi sam sagradio pogone. Smanjenjem radne snage koju sam proveo godišnje smo trebali smanjiti troškove za 8 milijuna kuna. Na žalost, taman smo krenuli raditi pozitivno, kada nam HALMED nije izdao novu dozvolu za proizvodnju.
SLADOLJEV: Sve stranke javno su se očitovale kako su uprave, nadzorni odbori i resorna ministarstva od 90-ih naovamo krivi za propadanje IMZ-a. Na tim mjestima smjenjivali su se tri puta HDZ, dva puta SDP, jednom HSLS i jednom HNS. Sada bi trebalo očekivati da će biti bolje ako ponovno HDZ dođe na vlast?